Za advokaticu Dženanu Hadžiomerović, koja je svjedočila govoru mržnje i diskriminacije koji su prethodili ratu i ratnim razaranjima njenog rodnog Sarajeva i Bosne i Hercegovine, nije bilo dileme čime želi da se bavi. Zaštita ljudskih prava i borba protiv rasizma, rasne i etničke diskriminacije te diskriminacije na osnovu spola postale su njena profesionalna motivacija.
Kroz svoj višedecenijski rad van BiH, uvidjela je da rasizam i diskriminacija postoje u svim evropskim državama. Međutim, jedina razlika između visokorazvijenih demokratskih država i onih koji to nisu jest odgovor države i njihovih institucija na diskriminatorne pojave u društvu. Stoga se snažno zalagala da se u mnogim evropskim državama kao i u BiH uspostavi sveobuhvatan zakonodavni okvir kojim će biti zabranjeni diskriminacija i govor mržnje.
Po povratku u BiH, zastupala je pojedince i grupe u njihovim strateškim parnicama protiv diskriminacije. U toku 2019. godine, presuda u njenom slučaju pred sudom u Strasbourgu je otklonila diskriminaciju građana Mostara i omogućila im lokalne izbore. Iste godine, po osnovu punomoći Sarajevskog otvorenog centra, pokrenula je kolektivnu tužbu protiv govora mržnje i diskriminacije LGBTI osoba. U aprilu 2022. godine, sarajevski Općinski sud donio je prvu presudu utvrdivši postojanje diskriminacije LBGTI zajednice na osnovu njihove seksualne orijentacije, rodnog identiteta i spolnih karakteristika. Sud je izjavu jedne političarke, objavljenu na njenom javnom Facebook profilu povodom najave prve bh. povorke ponosa, u kojoj poziva da se pripadnici LBGTI zajednice “izoluju i sklone što dalje od naše djece i društva”, našao kao “izrazito diskriminatornu i degradirajuću, zasnovanu na ekstremno negativnom stereotipu, koju treba razlikovati od izjava nepoznatih i politički neangažovanih osoba“. Ova presuda je prekretnica u zabrani govora mržnje političara i zaštiti ljudskih prava svih manjinskih i marginaliziranih grupa u BiH. Ovakvim presedanima, BiH snažno korača ka istinskoj demokratiji.
