Skoro četiri od deset žena u BiH iskusile su psihičko, fizičko ili seksualno nasilje od navršene petnaeste godine života, stoji u OSCE-ovom Izvještaju o nasilju nad ženama u BiH, temeljenom na istraživanju koje je pokazalo i sljedeće: tamo gdje više žena smatra da je nasilje u kući privatna stvar, postoji i tendencija da manji broj žena prijavljuje nasilje policiji i drugim organizacijama
“Ponekad je seksualno uznemiravanje vrlo suptilno, teško za prepoznati, nekad su to samo aluzije, ali najlakše je to spoznati – jednostavno ako se zbog nečijeg ponašanja osjećate neugodno”, kaže Majda Halilović, voditeljica odjela za istraživanja u Atlantskoj inicijativi
“U skandinavskim zemljama je, primjerice, nasilje nad ženama itekako prisutno, ali prijavljivanje takvih slučajeva i generalno priča o tome su na daleko većem nivou”, kaže Dželila Mulić-Čorbo, psihologinja i psihoterapeutkinja
“U ruralnim sredinama pogotovo ne postoji dovoljno informacija o tome kome se mogu obratiti, kakve službe za pomoć postoje, a ženu koja prolazi kroz krug nasilja u tome drže strah, nepovjerenje u institucije, te želja da se održi porodica na okupu”.
Iako je definisano u međunarodnim konvencijama i zakonima BiH, Institucija Ombudsmana za ljudska prava u BiH je u 2020. zaprimila tek dvije prijave diskriminacije po osnovu seksualnog uznemiravanja.
Na nama svima je odgovornost da ovakvo nasilje prijavljujemo i govorimo o njemu. Samo tako ga možemo iskorijeniti.
