Razgovarala Mersiha Drinjaković
Snimio Adnan Lingo
Kada je krajem februara prošle godine izabran za premijera Kantona Sarajevo, Nihad Uk postao je sa 33 godine najmlađi zvaničnik otkako postoji ova funkcija. Naravno da je javnost odmah imala puno pitanja: Zašto nam treba tako mlad političar na odgovornoj funkciji? Kakvo znanje i iskustvo on može ponuditi? Šta može znati sa tako malo godina?
Nihada smo “pustili” da se snađe, pokaže šta može ili ne može, i evo, godinu dana nakon preuzimanja mandata, pozvali smo ga na otvoren razgovor: o sebi, o politici, o odlukama, o vizijama, planovima koje ima.
Dijete je Sarajeva, odrastao na Džidžikovcu s roditeljima i mlađom sestrom, a u radijusu od 500 metara završio je osnovnu i srednju školu te fakultet. “U ovoj zemlji sam kreirao svoje životne svjetonazore”, kaže sarajevski premijer, koji je sa 17 godina stekao prvo radno iskustvo kroz sezonski posao. “To me je u dobroj mjeri oformilo i pokazalo šta je posao i vlastiti zarađeni novac.”
Kaže da je poprilično svojeglav i da je odrastajući skupljao uticaje raznih ljudi sa raznih strana, ali da su ono što je postao najviše oblikovali njegovi roditelji postavljanjem jasnih granica i svjetonazora na kojima, kako kaže, i danas živi, pokušavajući takve standarde zadržati i u svojoj porodici. Pravnik je po struci, iako niko u porodici nije bio advokatskoj sferi. Diplomirao je i magistrirao na Pravnom fakultetu u Sarajevu, uporedo radeći niz poslova tokom studija. Istovremeno se dugo godina profesionalno, i vrlo uspješno, bavio hrvanjem. Jedan period je trenirao i košarku, ali njegov sportski život završio se na rekreativnom bavljenju i povremenom planinarenju s porodicom: suprugom Ajlom, magistricom prava, koju je upoznao u srednjoj školi i s kojom se vjenčao nakon 12 godina veze, te trogodišnjom kćerkom Unom.
Šta je najčešća predrasuda koju ljudi imaju o vama?
– S pozicije koju trenutno obavljam, pretpostavljam da su to moje godine. U vrijeme preuzimanja prvog mandata premijera Kantona Sarajevo, najviše komentara bilo je vezano za moje godine i ozbiljnost da preuzmem odgovornost vođenja Vlade. Šest mjeseci kasnije, kada je došlo do rekonstrukcije i formiranja nove Vlade, na čijem sam čelu i danas, više nije bilo tih komentara. Očito da sam u šest mjeseci pokazao da sam sposoban, sa svega 34 godine, voditi ozbiljne procese u našem društvu. Po prirodi sam odgovorna osoba i ne bih se prihvatao ove dužnosti da nisam potpuno siguran u sebe, da nisam spreman na obim posla i pritisak koju ova dužnost sobom nosi. Mi smo društvo puno predrasuda i protiv njih se moguće boriti jedino djelima i rezultatima.
Ono što nas, građanke i građane, najviše zanima jeste kvalitet života, u svakom mogućem smislu. Šta je drugačije ne samo u proteklih 365 dana, već i u nekoliko posljednjih godina otkako je došlo do smjene vlasti u Kantonu Sarajevu?
– Naša namjera, od prvog dana preuzimanja vlasti, jeste poboljšanje kvaliteta života građana. Tu mislimo na sve, od čistoće i sigurnosti, preko javnog prevoza i zdravstva, do kulture i socijalnog spektra aktivnosti. Svjesni smo da na mnogim aspektima moramo još mnogo raditi, ali progres u pojedinim segmentima je neosporan i jasno vidljiv. Kultura je polje kojim mnogo doprinosimo kvaliteti života. Svakodnevno svjedočimo novim pozorišnim predstavama, koncertima, dolasku velikih poznatih imena poput Riccarda Mutija i Zubina Mehte. Posebno smo ponosni na projekat „Kultura na ulice“, koji ima izvrsnu recepciju publike, posebno u dijelovima Kantona van centralnih općina u kojima se inače nalaze sve institucije kulture. Subvenciramo sve više aviolinija iz Sarajeva i za Sarajevo, pružajući mogućnost našim građanima da lakše i brzo putuju ii stovremeno otvarajući Kanton za sve veći broj turista. Intencija Vlade Kantona Sarajevo je i osnaživanje porodice, pa bih istakao i naš koncept pomoći koji podrazumijeva: jednogodišnju porodiljsku naknadu od 1150 KM po djetetu, dječiji doplatak i subvenciju za boravak u vrtićima od 200 KM po djetetu, u osnovnim školama obezbjeđujemo besplatne udžbenike, škole u prirodi, za sve učenike i studente obezbijedili smo besplatni javni prevoz, tu bih još dodao stipendije za studente, subvencije za stambeno zbrinjavanje, za kupovine i najam stana, te pomoć za pokretanje programa male privrede među kojima su i startupovi. Mnogo je pozitivnih aktivnosti, ali fokus, posebno medijski, najčešće je na problemima i negativnim vijestima. Taj rakurs posmatranja moramo početi mijenjati i u centar pažnje stavljati pozitivne stvari, koje će nas gurati i motivisati da snažnije radimo tamo gdje ne ide uvijek lako.
Moram pitati za ono što velik dio javnosti smatra propustom, a radi se o subvenciji za stanove za mlade: šta je krenulo po zlu?
– Jedna plemenita inicijativa, koju već duži period Kanton uspješno realizuje, prošle godine je dobila negativan imidž u javnosti samo zbog loše komunikacije u pripremama uslova za konkurs. U odnosu na prethodne godine, određeni kriteriji su izmijenjeni. Analogno tome, znatno je povećan broj validnih aplikanata, pa smo budžet od 5,5 miliona KM, namijenjen za ovu aktivnost, morali raspodijeliti na znatno veći broj mladih ljudi koji su se prijavili za ovu subvenciju nego što ih je bilo u prethodnim godinama. Cijela istina leži u tome. Sve ostalo što se pisalo i govorilo u medijima i na društvenim mrežama su spekulacije i pokušaj diskreditovanja ove Vlade. No, iz ove neugodne situacije smo naučili lekcije koje ćemo primijeniti u kreiranju kriterija za subvencioniranje, po istom osnovu, u narednoj godini. Uz to, planiramo kreirati i subvencije za najam nekretnina za mlade, ne samo za kupovinu, jer poticajnom gradnjom želimo mladima olakšati start u novoj fazi života.
Pitanje koje nas, vjerujem, sve tišti jeste kako da budemo sigurni u gradu: od saobraćaja – gdje se za počinitelje stravičnih nesreća obično otkrije da iza sebe imaju veliki broj prekršaja i neplaćenih kazni – pa do kriminala svake vrste?
– Ne želim se kriti iza statističkih brojeva, ali oni govore da je situacija bolja nego ranije i da smo jedan od najsigurnijih glavnih gradova u regionu. Kao i kompletna Vlada, vrlo ozbiljno shvatam sigurnosnu situaciju i sve probleme. Konkretne mjere već smo poduzeli ulaganjem desetina miliona konvertibilnih maraka u kapacitiranje naših policijskih uprava, u zapošljavanje 200 novih policajaca u prošloj i 250 u ovoj godini, postavljanje videonadzora na raskrsnice u Kantonu i postavljanje novih fiksnih radara. Tu je i niz drugih preventivnih modela, ali jedan od ključeva rješenja leži u izmjenama određenih zakona koji bi pooštrili kazne i spriječili pojedince da voze s desetinama hiljada neplaćenih kazni. Bez želje da prebacujem odgovornost, jer sigurnost je problem svih nas, izmjena Zakona o prekršajima na nivou FBiH i Zakon o sigurnosti u saobraćaju na nivou BiH promijenili bi mnogo toga u sigurnosnom aspektu. Slična je situacija i oko dobivanja dozvola za nošenje oružja. Sigurnost je nešto na čemu zajednički moramo puno više raditi.
Šta je vama trenutno najveći izazov, koji problem, i kako ga rješavate?
– Uz povećanje sigurnosti na cestama u Kantonu, to je sigurno pronalaženje modela kako poboljšati kvalitet zraka posebno u zimskom periodu. Moramo biti iskreni i priznati činjenicu da je borba s nekvalitetnim zrakom, prvenstveno u Sarajevu, višedecenijski problem koji ni izbliza nisu riješile mnoge vlade prije nas. Mi smo započeli, proces je dugotrajan i neće se brzo riješiti, ali ćemo ga sigurno ublažiti i stvoriti preduslove da u godinama koje dolaze zrak bude čišći. Tri su segmenta koji utiču na negativnu kvalitetu zraka. Prvenstveno to je geografski aspekt, na koji ne možemo uticati jer živimo u kotlini, ali novim urbanističkim planom definisat ćemo načine i standarde gradnje u budućnosti. Drugi je saobraćaj, na koji već utičemo unapređenjem kvaliteta gradskog saobraćaja kroz veći broj novih vozila kako bi što više ljudi koristilo javni prevoz umjesto osobnih automobila. Već smo nabavili nove trolejbuse, tramvaje, autobuse i minibuseve. Dio novog voznog parka je stigao, već je u testnoj fazi i čim ih budemo stavili u opticaj, gradski prevoz će biti kvalitetniji, brži, uredniji i redovniji. Namjera je da centralnu zonu grada u godinama koje dolaze što je moguće više oslobodimo od auta, da imamo što više pješačkih zona i biciklističkih staza. Treći aspekt su individualna ložišta koja imaju najviše negativnog uticaja na kvalitetu zraka. U tom smislu, prije dva mjeseca smo usvojili strategiju o zabrani korištenja uglja kojom smo otvorili mogućnost zamjene individualnih ložišta na druga isplativija i čišća goriva, uz subvencije Kantona. Dijelove Kantona smo podijelili u zone prioriteta, iznalazimo rješenja i načine finansiranja da što efikasnije rješavamo ovaj višedecenijski gorući problem. Neće se ništa desiti u kratkom vremenu, ali intenzivno radimo, rješavamo segment po segment, i građani će to sigurno osjetiti već u ovom mandatu Vlade.
Imam na umu da je ovo izborna godina, da će javni prostor biti pun obećanja koja glasačima djeluju zavodljivo. Evo, da vas pitam: šta su bila vaša predizborna obećanja i šta ste dosad ispunili?
– Jedno od obećanja bilo je unapređenje sistema poticaja stambenog zbrinjavanja mladih. Nažalost, već u prvim mjesecima mandata priča oko javnog poziva subvencioniranja mladih rasplamsala se u pogrešnom smjeru. Već ovu godinu ću iskoristiti da napravimo ozbiljne iskorake na ovom polju, prvenstvno u smjeru poticajne stanogradnje po uzoru na neke evropske gradove.
Čime niste zadovoljni?
– Sve ide jako sporo. Zbog isprepletenosti nadležnosti u BiH i kompliciranog uređenja, projekte koji se u realnom sektoru završavaju za nekoliko mjeseci, zbog birokratskih opterećenja mi ne možemo završiti ni za godinu dana. Za mene je velika frustracija gubljenje dragocjenog vremena da se pomjerimo iz jedne u drugu projektnu tačku realizacije. No, prihvatio sam to kao činjenicu na koju ne mogu lično uticati i djelujem maksimalno kvalitetno i efikasno unutar tih ograničenja.
Koliko žena ima u Vladi Sarajevskog kantona, ne samo kao ministrica, nego i na drugim pozicijama, tamo gdje se odlučuje? Vidite li sebe kao nekog ko je opredijeljen za rodnu ravnopravnost i čime to potkrepljujete?
– Od 12 ministarstava u Vladi KS, četiri vode žene. Lično bih volio da je broj žena na čelnim pozicijama i veći jer dolazim iz političke partije koja afirmiše i doprinosi položaju žena ne samo u politici nego uopće u društvu. Jako sam ponosan na brojeve kojima Naša stranka participira u političkom životu BiH. Preko 60% izabranih u zakonodavnim tijelima su žene, u izvršnoj vlasti od dva ministarstva koje je preuzela Naša stranka u KS, jedno vrlo bitno vodi ministrica Darja Softić-Kadenić, na federalnom nivou Nasiha Pozder na čelu je ministarstva turizma te na državnom nivou Duška Jurišić kao zamjenica ministra za ljudska prava i izbjeglice. Dakle, tamo gdje sam u jednom momentu odlučivao, kao generalni sekretar i član Naše stranke, mogu se ponositi rezultatima i ličnim zalaganjima da u politici i sferama odlučivanja imamo što više žena.
Kako izgleda jedan vaš radni dan?
– Moj dan započinje na najljepši način: buđenjem moje kćerkice i pripremanjima za dnevne obaveze kroz “roditeljsku jutarnju gimnastiku”, koja za mene i suprugu podrazumijeva pripremu doručka, oblačenje, odvođenje u vrtić… Nakon toga počinje profesionalni radni dan često ispunjen operativnim obavezama, ali i mnogobrojnim izazovima i susretima koji me inspirišu da radim više i kvalitetnije. Radni dan često završi tek kasno noću zbog protokolarnih obaveza, mnogo puta organizovanih popodne ili naveče. Ali prihvatio sam ovaj posao sa svim izazovima i mislim da se dobro nosim s time.
Zašto ste uopće ušli u politiku?
– Ako govorimo o mom političkom angažmanu, za sve je “kriv” Danis Tanović, koji je nakon osvajanja Oscara 2002. pokrenuo političku stranku. U to vrijeme, među članovima Naše stranke okupljala se politička krema i ljudi čiji su stavovi i intelekt umnogome trasirali moj životni put. Čim sam napunio 18 godina učlanio sam se u Našu stranku, i od 2009. prošao sve nivoe: od Foruma mladih, preko odbora i sekretara, do predsjednika glavnog odbora stranke. I dalje mislim da je Naša stranka jedina ispravna opcija koja se zalaže za vrijednosti koje mi kao građani BiH moramo njegovati.
Kakav ste suprug i otac?
– Posvećen sam porodici, ali kao što se sve u životu može raditi bolje, mislim da i ja mogu dati više, posebno s aspekta zajednički provedenog vremena. Trenutna pozicija me ograničava da budemo skupa koliko bih želio, ali svaki slobodan trenutak ulažem u vrijeme da smo sve troje zajedno i da ga kvalitetno provodimo. Suprugina podrška i razumijevanje umnogome su doprinijeli odluci da prihvatim poziciju premijera i sve obaveze koje ta funkcija nosi. Poznajemo se više od pola života, zna sve moje vrline i mane, svjesna je mojih kapaciteta. Bez njene motivacije i bezrezervne potpore ovaj posao bih puno teže radio. Zahvalan sam za ovakvu porodicu koja me inspiriše da radim bolje i kvalitetnije.
Koliko vas je očinstvo promijenilo?
– Nabolje, imam dodatnu odgovornost koja mi predstavlja zadovoljstvo i užitak. Trudim se da naše vrijeme bude kvalitetno provedeno, da uđem u njen dječiji svijet rasterećen teških izazova sa kojim se susrećem tokom radnog dijela dana. Kada donosim bitne poslovne odluke često mislim na nju jer želim da naše dijete odrasta pored nas, da svoju sreću i život gradi u našoj zemlji.
