Razgovarala Mersiha Drinjaković
Šta znamo o Tuzli i njezinoj okolini kad su u pitanju turističke atrakcije? Ovaj grad, jedini u Evropi sa slanim jezerom i jedini na svijetu čije se slano jezero, kupalište i plaža nalaze u samom centru, proteklih je decenija razvojem i ulaganjem u turističke potencijale preobrazio imidž regije nekad poznate po industriji i rudarstvu. Šta je danas vrijedno posjete u Tuzli i drugim gradovima ovog kantona, kakve sve atraktivne sadržaje nude te koliko se radi na prilagođavanju tih destinacija novoj generaciji turista, u razgovoru otkriva Dželmina Huremović, pomoćnica ministra za trgovinu i turizam u Ministarstvu trgovine, turizma i saobraćaja Tuzlanskog kantona.
Možete li nam oslikati stanje turističke ponude i generalno turizma u TK-u?
– Tuzlanski kanton je do prije tridesetak godina zbog rudnog bogatstva bio poznat kao industrijski bazen. Turizam nije bio prepoznat kao privredna djelatnost koju treba razvijati i podupirati iako imamo brojne prirodne ljepote i kulturno historijsko naslijeđe, koje su sjajna osnova za njegov razvoj. Nama je u bivšoj Jugoslaviji bila dodijeljena ta uloga radnika, rudara, i mi smo se s tim poistovjetili pa još uvijek ima otpora i skepticizma kada je u pitanju razvoj turizma u ovoj regiji, ali se ti stereotipi pomalo mijenjaju. Na prvom Turističkom forumu 2017. smo skromno i stidljivo pričali o mogućnostima i potencijalima, ali smo bili odlučni da nas ništa ne može pokolebati da ozbiljnije, predanije i sistemski pristupimo razvoju najljepše privredne djelatnosti – turizma. 
Dakle, turističkih destinacija ne manjka. Dajte nam ih locirajte i malo pojasnite šta je sve na raspolaganju turistima.
– Osim nadaleko poznatih Panonskih jezera, koja su svojevrsna i jedinstvena atrakcija koja privlači turiste cijelog regiona, tu je i predivna planina Konjuh sa Zaštićenim pejzažom koji se proteže na tri opštine Tuzlanskog kantona: Banovići, Živinice i Kladanj. Sve tri opštine baziraju turističku ponudu na tom prirodnom potencijalu pa se nastoji turistima ponuditi zanimljiv boravak u prirodi uz pješačenje do određenih planinskih vrhova, brdski biciklizam, obilazak nekropola stećaka, posjeta pećinama od kojih je najpoznatija Djevojačka pećina, ali najinteresantnija Bebravska sa bogatim pećinskim nakitom, tu su i izletišta Mačkovac, Zlača, Bebravsko izletište, Via Ferata Paolo Dieici, izgrađena na lokaciji Hotanska stijena prema vrhu Krš u blizini naselja Brateljevići u Kladnju. Tu su vještačke akumulacije: jezero Modrac, Snježnica, Kop, Bistarac, Vidara, Hazna… koje pružaju brojne mogućnosti za sportove na vodi. Nemojmo zaboraviti stare utvrđene gradove od kojih je najznačajniji Stari grad Srebrenik, kojim je stolovao bosanski ban Stjepan II Kotromanić, a pretpostavlja se da je tu rođen prvi bosanski kralj Tvrtko I Kotromanić. To su turističke atrakcije koje su osnova za razvoj turističko-ugostiteljskih sadržaja, kojih je sve više.
Šta je polazište nove strategije i ciljeva razvoja turizma i da li su osigurana sredstva za to?
– Strategija razvoja turizma Tuzlanskog kantona je bazirana na pretpostavkama s kojim raspolažemo uvažavajući svjetske trendove u turizmu. Turista u 21. vijeku pod pojmom “odmor” ne podrazumijeva isključivo odmaranje, nego kvalitetno provođenje vremena u novom okruženju. Takođe, trend je porasta više kraćih putovanja koja podrazumijevaju boravak od dva do četiri dana na određenoj destinaciji, ispunjen sadržajima koji obogaćuju život i pružaju novo iskustvo. Tuzlanski kanton ima šansu i pretpostavke da se razvije u destinaciju koja će biti sposobna zadovoljiti potrebe upravo tih novih generacija turista. Ciljevi koje smo postavili su poticanje razvoja održivog turizma u Tuzlanskom kantonu i podizanje konkurentnosti turizma TK koji će se operacionalizirati kroz pet prioriteta, a to su: unapređenje poticajnog okruženja za razvoj održivog turizma, unapređenje i razvoj turističke infrastrukture, unapređenje tematskih oblika turizma TK, razvoj destinacijskog menadžmenta i marketinga te unapređenje kompetentnosti kadrova u turizmu. Strategijom je predviđen finansijski okvir za sedam godina u iznosu od 48,5 miliona KM – od toga je 27,5 miliona KM budžetskih sredstava.
Šta uraditi za 365 dana aktivnog privlačenja posjetitelja i kako ne biti samo ljetna usputna destinacija obilaska porodice?
– Kreiranjem turističkih proizvoda prilagođenih konzumaciji tokom cijele godine, odnosno tokom različitih godišnjih doba, moguće je produžiti ljetnu turističku sezonu koja je i u Tuzlanskom kantonu dominantna iako mi nismo mediteranska destinacija. Ipak, ne treba se zavaravati da ćemo mi postati destinacija u koju će turisti iz raznih krajeva svijeta dolaziti tokom cijele godine i provoditi šest, sedam ili više dana. Mi smo turistička destinacija “u povoju” koja tek treba da se razvije, naravno, uz ponuđen adekvatan i atraktivan turistički sadržaj, produžavanju prosječnog zadržavanja turista sa 2,6 dana, kako je to danas, na tri i više dana. Imajmo na umu da jedna Italija ima prosjek zadržavanja turista od 3,4 dana. U planiranjima i očekivanjima treba biti realan, a mi to jesmo.
Šta znače rekordi dolazaka u BiH preko Aerodroma u Tuzli za turizam Tuzle i regije?
– Međunarodni aerodrom Tuzla drugi je po broju putnika u BiH, odmah iza sarajevskog. Sa tuzlanskog aerodroma se leti u 16 gradova zapadne Evrope sa 45 letova sedmično. To nas opredjeljuje da, pored zemalja regiona s kojim imamo dobru drumsku saobraćajnu komunikaciju, zapadnoevropske zemlje budu naše ciljno tržište, u skladu s čijim zahtjevima ćemo kreirati našu turističku ponudu.
Kako pokrenuti seoski turizam kao privrednu granu?
– To je prilika za oživljavanje sela, zadržavanje stanovništava, naročito mladih ljudi, na selu i uopšte u BiH. Dakle, poticanje razvoja seoskog turizma nam pruža mogućnost da utičemo na promjene načina ponašanja i demografskih kretanja u odnosu na ranije kad se dolazilo u grad u potrazi za poslom – da pomognemo mladima da sami stvore nova radna mjesta za sebe i svoju porodicu. Strategijom smo planirali ulaganja u razvoj seoskog turizma. To će biti jedna od mjera, da kroz programe podrške start-up projekata pomognemo mladima, ali i svima koji su zainteresovani da se bave seoskim turizmom – u samozapošljavanju.
Kako do strateški razrađenih turističkih destinacija ukoliko nemamo menadžment i vrhunske kadrove?
– Problem nedostatka radne snage, stručnog i osposobljenog osoblja je prisustan ne samo u BiH nego i u široj regiji, i to ne samo kad je u pitanju turizam. Po procjenama, u Bosni i Hercegovini će do 2027. nedostajati 8.000 radnika u ugostiteljstvu. Fluktuacija radne snage u turističko-ugostiteljskom sektoru je jako velika, a prosječne plaće gotovo najniže na tržištu. U okviru Turističkog foruma, koji smo organizovali u maju 2023., u jednom od panela smo govorili upravo o ovom problemu s kojim se suočava turističko-ugostiteljski sektor. Zaključeno je da se mora raditi na promociji atraktivnosti turističko-ugostiteljskih zanimanja, podizanju svijesti o mogućnostima turizma kao perspektivne privredne djelatnosti, promjeni paradigme odnosno uzora ponašanja kod studenata i učenika koji treba da završavaju školu da bi razvijali vlastite biznise i zapošljavali, a ne da bi bili zaposleni. Govorili smo i o potrebi izmjena zakonske regulative i omogućavanju učenicima i studentima da rade uz obrazovanje, potrebama uvođenja praktične nastave u većem obimu, potrebama kreiranja upisne politike u školama shodno zahtjevima tržišta radne snage… Strategijom smo takođe predvidjeli dvije mjere koje se odnose na poboljšanje kvalifikacija i kompetencija kadrova u turizmu, ugostiteljstvu i hotelijerstvu kroz razvoj formalnog, ali i neformalnog obrazovanja. Prednost Tuzlanskog kantona kada govorimo o obrazovanju kadrova u turizmu i ugostiteljstvu je u tome što pored srednjih turističko-ugostiteljskih škola koje imamo na Kantonu, odnedavno imamo dva visokoškolska studijska programa, a to je studijski program Menadžment u turizmu na Ekonomskom fakultetu, koji je u postupku sticanja Ted-Qual certifikata, i program Turizmologija na Prirodno-matematičkom fakultetu Univerziteta u Tuzli.
Koje gastronomske specijalitete biste preporučili turistima; zdravu hranu po principu od polja do stola?
– U zavisnosti od toga šta turisti preferiraju, da li žele probati tradicionalnu bosansku hranu ili su ljubitelji savremene kuhinje, u Tuzlanskom kantonu mogu naći bogat izbor restorana i sa jednom i sa drugom ponudom. Tradicionalna bosanska jela, pite, tuzlanski ćevap mogu se naći u skoro svakom ugostiteljskom objektu. Izdvojila bih Etno-avliju “Mačkovac” u Banovićima, koja se pored širokog izbora tradicionalnih jela može pohvaliti i autentičnim bosanskim ambijentom koji je ujedno i zavičajna zbirka. Tu možete probati crnu pšeničnu pogaču koja se priprema po tradicionalnoj recepturi, kao i srneći burek, koji ćete rijetko gdje imati priliku probati. “Čaršijska česma”, koja se nalazi u centru Tuzle, takođe je tradicionalani bosanski ugostiteljski objekat sa bogatom ponudom tradicionalnih jela. Moderni ugostiteljski objekti sa vrhunskom ponudom i uslugom su, naprimjer, restorani “Jezero” i restoran hotela “Senad od Bosne” na jezeru Modrac, restoran u sklopu sportsko-rekreativnog kompleksa Orion u Srebreniku, lanac restorana “Mama Mia” u Tuzli i Lukavcu, “Steak House” u stambeno-poslovnom objektu Heez u Tuzli…
Dvadeset je godina Kompleksa slanih jezera Pannonica, kakav je uticaj ova turistička atrakcija imala na razvoj grada?
– Upravo smo proslavili 20 godina postojanja Pannonice velikim koncertom Gibonnija u organizaciji same Pannonice, Turističke zajednice Tuzlanskog kantona, Turističke zajednice Tuzla, Grada Tuzla… Bilo je fantastično! Vjerovatno je ta revolucionarna ideja izgradnje turističke atrakcije, jedinstvenih slanih jezera u centru grada, bila prekretnica u opredjeljenju tradicionalno industrijske regije da se odmakne od tog naslijeđa i da se počne ozbiljnije razmišljati o razvoju turizma. Danas je slika grada potpuno drugačija, malo je i neobično vidjeti usred grada ljude s plažnim rekvizitima i odjevene za boravak na plaži. Uz Pannonicu su se razvili brojni turističko-ugostiteljski sadržaji. Broj smještajnih kapaciteta u Tuzli se drastično povećao i dalje raste.
Da li se spremate za eru e-mobility destinacije?
– U Evropi je u posljednjih godinu dana po prvi put kupljeno i registrirano više električnih nego klasičnih automobila, pa se u budućnosti može očekivati sve veći broj turista koji će putovati električnim autima. Kod nas je još uvijek relativno mali broj turista koji dolaze električnim autima. Riječ je o usluzi koju danas morate imati za goste nove generacije jer su električni automobili smjer prema kojem ide autoindustrija. Infrastruktura za takva vozila nije više velika investicija i turistički segment bi trebao o njoj ozbiljno razmišljati i djelovati. U Tuzlanskom kantonu je 2019. otvorena prva punionica, a danas ih imamo u Gračanici, Živinicama, Gradačcu, i čak sedam na području Grada Tuzla.
Gracija 435, juli 2023.
