Prokrastinacija je nepotrebno odgađanje obavljanja zadataka, sve dok se ne dostigne tačka u kojoj osoba doživljava određeni nivo neugode. Drugim riječima, ona predstavlja namjerno odgađanje obaveza, uprkos svijesti o negativnim posljedicama koje to odgađanje nosi, te nerijetko rezultira slabijim uspjehom u odnosu na stvarne sposobnosti osobe.
Odgađanje obaveza može imati brojne interne i eksterne posljedice. Među internim posljedicama su osjećaji koji se mogu javiti usljed prokrastiniranja, kao što su osjećaji: krivice, žaljenja, iritacije, ljutnje, stresa.
Prokrastinacija može dovesti i do eksternih, tj. vanjskih posljedica, u slučajevima kada odgađanje negativno utiče na naš poslovni ili akademski uspjeh.
Prokrastinacija može uticati i na svakodnevne aspekte našeg života. Naprimjer, odgađanje obaveza koje posljedično moramo ispunjavati u zadnji trenutak (te stres povezan s tom činjenicom) može imati negativan učinak na odnose s drugim ljudima u našem životu.
Prokrastinacija ima za posljedicu sabotiranje vlastitih ciljeva ili rješavanja problema. Osoba hronično odgađa ili izbjegava neko ponašanje kako bi izbjegla neprijatnost koja je u vezi s tim ponašanjem. Stoga prokrastinacija predstavlja odluku iz “stomaka“.
Koji su uzroci?
Uzroci mogu biti vezani za vrstu obaveze pa se prokrastinacija može javiti kada je zadatak pretežak, prevelik, dosadan ili nejasan.
Osim toga, prokrastinacija može proizlaziti iz određenih unutrašnjih faktora. Naprimjer, do prokrastinacije može doći kada očekujemo negativan ishod. Naime, ako uz obavezu ili zadatak vezujemo negativne emocije kao što su strah od neuspjeha, to može dovesti do nelagode i odgađanja obavljanja obaveze.
Lako je osjećati se kao da imamo previše posla, a premalo vremena. Stoga nije neobično da budemo skloni izbjegavati emocionalnu nelagodu suočavanja s radnim zadacima. Za prokrastinaciju je uobičajeno skretanje pažnje ugodnim aktivnostima ili manje važnim obavezama kako bismo riješili unutrašnji konflikt između svijesti da imamo važan zadatak i vjerovanja da je on neugodan ili težak.
Postanite svjesni svoje prokrastinacije
Kada postanemo svjesni nekog ponašanja, poduzet ćemo i prve korake da ga promijenimo. Prepoznajete li se u nekom od sljedećih opisa?
– Tokom dana obavljate zadatke koji nisu prioriteti.
– Čitate poruke e-pošte više puta a da zapravo ne donesete odluku šta s njima da napravite.
– Započinjete visokoprioritetne zadatke, ali ubrzo idete popiti kafu ili nešto pojesti.
– Dugo ostavljate zadatke na listi onih koje treba obaviti, iako su ti zadaci vrlo bitni.
– Ispunjavate vrijeme nebitnim zadacima koje su vas drugi zamolili da obavite, umjesto da se bavite bitnim zadacima koji vas čekaju.
– Čekate “pravo vrijeme” ili da budete u “pravom raspoloženju” da biste se mogli pozabaviti zadatkom.
Saznajte zašto prokrastinirate
Da biste ga mogli riješiti, morate biti svjesni razloga zbog kojeg prokrastinirate.
– Izbjegavate li neki zadatak zato što je dosadan ili neugodan?
– Sumnjate li u vlastitu sposobnost da obavite neki zadatak bez grešaka?
– Loša organizacija često može voditi prokrastinaciji. Organizirani ljudi koji koriste učinkovite rasporede i to-do popise često uspijevaju izbjeći ili brzo završiti proces prokrastinacije.
Odgađanje obaveza je sasvim normalna pojava koju smo svi u većoj ili manjoj mjeri u nekom trenutku iskusili. Iako se ne radi o mentalnom poremećaju, prokrastinacija se može javiti kao simptom određenog mentalnog poremećaja, kao što su depresija, poremećaj pažnje s hiperaktivnošću (ADHD) ili opsesivno-kompulsivni poremećaj. U tom je slučaju vrlo važno potražiti pomoć stručnjaka.
