Znameniti britanski fizičar i jedan od najpoznatijih umova današnjice, Stephen Hawking, preminuo je 2018. u 76. godini nakon dugogodišnje borbe s amiotrofičnom lateralnom sklerozom (ALS), zbog koje je bio potpuno paraliziran i komunicirao samo sintetiziranim glasom i pokretima obrva – da je živ slavili bismo njegov rođendan ovog 8. januara
Priredila Mersiha Drinjaković
Da je živ Stephen Hawking 8. januara proslavio bi svoj 80. rođendan. Imao je nevjerojatan smisao za humor, a osim fascinantne naučne karijere, pojavljivao se i pred kamerama, primjerice u popularnom sitcomu Teorija velikog praska ili u serijama Zvjezdane staze: Sljedeća generacija i Futurama. Njegov golemi doprinos nauci i danas je inspiracija mnogima. “Već 49 godina živim s prognozama da ću umrijeti prije vremena. Ne bojim se smrti, ali mi se ne žuri umrijeti. Ima toliko stvari koje bih prije toga htio napraviti”, govorio je u intervjuu za Guardian 2011. godine slavni britanski fizičar Stephen Hawking, koji je preminuo u svom domu u Cambridgeu 14. marta 2018. u 76. godini. Jedan od najvećih umova 20. i 21. stoljeća zadužio je čovječanstvo svojim znanjem i briljantnim teorijama. “Moj cilj je jednostavan: potpuno spoznati univerzum, shvatiti zašto je to što jest i zašto uopće postoji”, rekao je jednom prilikom.
Hawkingu su tešku bolest, amiotrofičnu lateralnu sklerozu (ALS), dijagnosticirali kada je imao 21 godinu, a isprva su mu dali samo dvije godine života, što ga je bacilo u tešku depresiju. Međutim, nakon što je upoznao buduću suprugu Jane Wilde, vratila mu se volja za životom te je doktorirao i ostvario impresivnu naučnu karijeru, uprkos činjenici da je bio potpuno nepokretan, izgubio sposobnost govora, pa je komunicirao jedino uz pomoć računalnog sintetizatora glasa. Medicinski svijet ga je nazivao čudom od čovjeka s obzirom na to da je nakon dijagnoze živio još 54 godine.
Dva braka i troje djece
Zapravo, njegovo stanje se pogoršalo tokom posjete švicarskom CERN-u 1985., kad je kolabirao zbog upale pluća i stavljen je na intenzivnu njegu. Hawkingova supruga Jane je odbila prijedlog ljekara o isključivanju aparata koji su ga održavali na životu, a zbog agresivne terapije, odnosno traheotomije, izgubio je sposobnost govora, ali to ga nije sprečavalo da i dalje vodi normalan život, uz određena ograničenja.
Bračni par Hawking izrodio je troje djece: kćer Lucy (49) te sinove Roberta (52) i Timothyja (40). Od Jane se 1995. godine razveo i oženio svoju njegovateljicu, medicinsku sestru Elaine Mason. Policija je svojevremeno pokretala i istragu o medijskim tvrdnjama da Mason zlostavlja paraliziranog supruga, ali je taj proces zatvoren, jer Hawking nije želio podnijeti tužbu. Hawking i Mason su se razveli 2006. godine.
Rođen 8. januara 1942. u Oxfordu, Stephen Hawking završio je studij fizike na Oxfordu, a doktorsku disertaciju iz kosmologije odbranio na Cambridgeu. Godine 1974. postaje član Kraljevskog društva iz Londona, jednog od najstarijih i najuglednijih naučnih udruženja na svijetu, a odmah potom i profesor matematike i fizike na Univerzitetu Cambridge, gdje su nekad predavali velikani poput Isaaca Newtona i Paula Diraca. Poznat je po doprinosima na poljima kosmologije i kvantne gravitacije, osobito u kontekstu crnih rupa, te popularnim pisanim djelima u kojima iznosi svoje teorije o svemiru.
Zajedno sa kćerkom Lucy napisao je niz knjiga za djecu o mladom intergalaktičkom putniku Georgeu, a 2013. izdao je i memoare Moja kratka povijest opisavši svoju karijeru, ali i privatni život te dva braka. O njemu su napisani brojni novinski tekstovi, a sam Hawking je, uprkos svom stanju, stalno obilazio svijet i držao predavanja. Postao je i dijelom dijelom pop kulture: gostovao je i u seriji Zvjezdane staze, njegov se lik pojavio i u crtanoj seriji Simpsonovi, dok je svoju humorističnu stranu često pokazivao gostujući u seriji Teorija velikog praska. Pojavio se i u epizodi BBC-jeve serije Crveni patuljak i to kao hologram svog lika iz Zvjezdanih staza. Dvaput je gostovao na albumima Pink Floyda: prvo 1994. na pjesmi Keep Talkin’, a onda i 2014. na pjesmi Talkin’ Hawkin’.
Nisam Einstein
Nije volio poređenje s Albertom Einsteinom, nazivajući to medijskom histerijom. “Javnost želi heroje. Einsteina su učinili herojem, a sada to isto pokušavaju sa mnom, ali s mnogo manje opravdanja”, rekao je jednom. A ipak je, koje li slučajnosti, umro na godišnjicu Einsteinovog rođenja, te i istog datuma kad se obilježava Svjetski dan broja Pi.
O Hawkingu, koji je uprkos svim hendikepima život posvetio nauci, snimljen je 2014. i film Teorija svega, u kojem ga je utjelovio mladi glumac Eddie Redmayne te za ovu ulogu dobio Oscara. Naučnik s odličnim smislom za humor, Hawking je uvijek javnosti davao direktan uvid u svoj rad. Radio je na povezivanju dva temelja moderne fizike – Einsteinove teorije relativiteta i kvantne teorije koja se bavi subatomskim česticama. Slavni fizičar otkrio i fenomen koji je postao poznat kao Hawkingovo zračenje, a radilo se o “curenju” zračenja iz crnih rupa. Često je slao poruke upozoravajući javnost na opasnosti po budućnost čovječanstva. Posljednje takvo upozorenje bilo je da bi ljudi u narednih sto godina morali pronaći novu životnu sredinu u svemiru i napustiti Zemlju. “Vjerujem da je život na Zemlji izložen neprekidno rastućem riziku od nestanka zbog katastrofe poput iznenadnog nuklearnog rata, umjetno stvorenog virusa ili drugih opasnosti. Mislim da ljudska rasa nema budućnosti ako se ne zaputi u svemir”, poručio je nedavno. Ostaje nam samo žal što nas je napustio ovakav um, te obaveza da slušamo njegova upozorenja.
