Priredila Alma Duraković
Snimci Sipa Press i AG
Nepregledna je lista najpoznatijih svjetskih glumica koje su u filmovima, na crvenom tepihu i privatno nosile odjeću s Diorovim potpisom. Nekad su to bile Grace Kelly, Marlene Dietrich, Rita Hayworth, Ava Gardner, Marilyn Monroe, Brigitte Bardot, Liz Taylor, a danas Sharon Stone, Penélope Cruz, Charlize Theron, Nicole Kidman, Monica Bellucci, Natalie Portman… Tim i mnogim drugim slavnim ženama i njihovoj vezi s legendarnom modnom kućom posvećena je izložba Stars in Dior (Zvijezde u Dioru), postavljena do 23. septembra u Muzeju Christiana Diora u Granvilleu, a povod je 65. rođendan slavnog francuskog brenda. Muzej se nalazi u rodnoj kući modnog velikana u Normandiji, vili Les Rhumbs, ružičastoj dvospratnici na obali Atlantika, sagrađenoj krajem 19. vijeka u stilu Belle Epoque, u kojoj je Christian Dior došao na svijet prije 107 godina.
Rođen 21. januara 1905. kao drugo od petero djece, bio je veoma povezan s kućom okruženom predivnim vrtom, te je kao zreo čovjek u autobiografiji Christian Dior et moi (Christian Dior i ja) napisao: “Imam najnježnija, zadivljujuća sjećanja na dom mog djetinjstva. Čak bih rekao da moj život i moj stil sve duguju tom zdanju i njegovoj arhitekturi.” Nedugo nakon smrti majke Madeleine i starijeg brata, Diorov otac Maurice bio je prisiljen da 1932. proda vilu zbog katastrofalnih posljedica koje je na njegovu tvornicu vještačkog đubriva ostavila kriza iz 1929. Zbog vrta, imanje su kupile gradske vlasti i odmah ga otvorile za javnost.
TRAGEDIJA PORODICE DIOR Iako je odrastao provodeći vrijeme po muzejima i galerijama, Christian Dior nije studirao umjetnost, već je upisao političke nauke na Ecole des Sciences Politiques. Roditelji su se nadali da će im sin postati diplomata, ali Christian jedino što je želio bilo je baviti se modom i crtanjem. Zarađivao je tako što je crteže prodavao modnim kućama. Kako je njegova najveća ljubav bila umjetnost, otvorio je 1928. malu galeriju u Parizu, gdje je prodavao slike Pabla Picassa i Jeana Cocteaua. No, zbog krize i propasti očevog posla, bio je prisiljen zatvoriti galeriju. Godine 1930. porodicu Dior zadesila je tragedija: najmlađi brat Bernard, koji je dugo bio psihički nestabilan, postao je neuračunljiv pa su ga morali poslati u psihijatrijsku ustanovu. Za majku je to bilo previše, te je oboljela od raka. Isuviše demoralizirana da bi se oporavila nakon operacije, umrla je 1931. u dobi od 50 godina. Bio je to težak udarac za 26-godišnjeg Christiana. Ubrzo potom otac je proglasio bankrot, te je morao rasprodati sve što je imao, uključujući i namještaj, a Christian je dobio tuberkulozu. No, kako kažu, “kada Bog zatvori vrata, otvori prozor”. Diorov talent za modu počeo se iskazivati tokom tog tragičnog perioda. Prvo radi kao modni ilustrator, a potom i kao pomoćnik dizajnera.
Još je u 40-im bio kostimograf u čak osam filmova, dok je učio tajne visoke mode kao pomoćnik u ateljeu vodećih couturiera tog doba. Od 30-ih do 40-ih radio je najprije kod Roberta Pigueta, sve dok ga nisu pozvali u vojsku. Godine 1942., nakon što je napustio armiju, priključio se modnoj kući Lucien Lelong, gdje su on i Pierre Balmain bili prvi dizajneri. Za vreme Drugog svjetskog rata Lelong je, kao i francuski dizajneri poput Nine Ricci i Jeanne Lanvin, oblačio žene nacističkih oficira i francuskih kolaboracionista, što je bio način da se sačuva modna industrija, kako iz ekonomskih tako i umjetničkih razloga. U to vrijeme, Diorova mlađa sestra Catherine pridružila se Pokretu otpora, ali ju je Gestapo uhapsio te je odvedena u koncentracioni logor u Ravensbrücku. Preživjela je i oslobođena 1945., a dvije godine kasnije Dior joj je posvetio debitantski miris Miss Dior.
NOVI IZGLED ŽENE Osmog oktobra 1946. osnovao je vlastitu modnu kuću, uz pomoć industrijalca Marcela Boussaca, magnata u proizvodnji pamuka, ali se za njen rođendan računa 12. februar 1947. Tada je prikazao prvu kolekciju, koja je u istoriju mode ušla kao New Look. Pravo ime linije bilo je Corolle (corolla ili kruna cvijeta), a izraz Novi izgled dala je Carmel Snow, glavna urednica Harper΄s Bazaara. U posao je krenuo s iskustvom kostimografa i modelara. Kreirajući pod vlastitim imenom, redefinirao je estetiku poslijeratnog razdoblja i nametnuo vlastite kriterije, zasnovane na veličanju senzualne ženstvenosti, kakvu je uskoro na filmskom platnu proslavila Marilyn Monroe. Haljine s Diorovim potpisom nastajale su kao mala arhitektonska remek-djela, silueta je naglašavala liniju tijela, a žene su izgledale poput zvijezda. Glavne karakteristike bile su meka, zaobljena ramena, opasan struk i pune suknje. To je bilo ono što je trebalo ženama nakon ratne neimaštine.
New Look je odmah postigao uspjeh. Dior je bio pozvan da napravi privatnu prezentaciju britanskoj kraljevskoj porodici u Londonu, a narudžbe su stizale od Rite Hayworth, Ave Gardner i Vojvotkinje od Windsora. I Marlene Dietrich bila je velika obožavateljica Diora. Čak je odbila snimati s legendarnim Hitchcockom Tremu ukoliko ne bude nosila kostime svoga omiljenog kreatora. “No Dior, no Dietrich!”, bila je izričita, nakon čega je u njezin ugovor unesena klauzula da će nositi Diorovu odjeću, krzna i nakit, uz jedini uslov da se s odabirom ipak složi i reditelj. I privatno gotovo uvijek u Dioru, Marlene je naručivala čak i kašmirske muške džempere koje je plaćala po 19.000 franaka – današnjih 4.000 dolara.
OD CARDINA DO SIMONSA Koliko je Dior bio veliko ime vidi se po tome što je, već dvije godine nakon osnivanja vlastite modne kuće, samo u njenom pariškom sjedištu (1948. imao je podružnicu u New Yorku, a od 1954. i londonsku) u sedam dana nakon predstavljanja nove kolekcije primio narudžbe za 1.200 toaleta! Samo za proizvodnju čarapa i rukavica zapošljavao je 900 ljudi, a 1954. njegovo sjedište u Parizu obuhvatalo je pet zgrada s dvadeset osam ateljea. Christian Dior prvi je osmislio sistem davanja licenci za izradu i distribuciju proizvoda s njegovim potpisom, od kravata i čarapa do parfema i šminke. Kod njega je kao krojač 1946. počeo karijeru i Pierre Cardin, a 1955. devetnaestogodišnji Yves Saint Laurent postao je Diorov pomoćnik. Dvije godine kasnije, Dior se sreo sa Saint Laurentovom majkom, Lucienne Mathieu-Saint Laurent, kako bi joj rekao da je odabrao Yvesa da nastavi njegov rad u Dioru. Ona je bila zbunjena ovom opaskom s obzirom da je Dior tada imao tek 52 godine. No, ubrzo nakon sastanka sa Saint Laurentovom majkom, Dior je 24. oktobra 1957. doživio fatalni infarkt, ostavljajući firmu u haosu. Kako bi stabilizirao brend, generalni direktor kuće Jacques Rouët postavio je 21-godišnjeg Yvesa Saint-Laurenta za glavnog dizajnera. Nakon njega, krajem 60-ih, kreativni direktor postao je Marc Bohan, potom Gianfranco Ferré, te John Galliano, koji je neslavno smijenjen zbog grubog antisemitskog ispada. Naslijedio ga je belgijski dizajner Raf Simons, čija je premijerna kolekcija haute couture, ovog jula, odlično primljena.
MIRIS ĐURĐEVKA Po nagovoru prijatelja iz djetinjstva Sergea Heflter-Louichea, Dior je uz prvu kolekciju lansirao i parfem. Elegantnu mirisnu esenciju od ruže i jasmina nazvali su Miss Dior i njome naparfemirali prostor prije revije. Ilustraciju za reklamnu kampanju – bijelog labuda s crnom baršunastom mašnom i bisernom ogrlicom – napravio je René Gruau, a dekorater Victor Grandpierre osmislio kutiju s pepita-uzorkom, koji je korišten i na tkaninama u prvoj kolekciji. Tako je utemeljena firma Christian Dior Parfums, koja je nastavila nizati uspjehe i nakon njegove smrti. Diorovo poznavanje biljaka i ljubav prema cvijeću u velikoj su mjeri definirali nove mirise. Tokom njegovog života nastali su Diorama, kolonjska voda Eau Fraiche i Diorissimo, Diorov najdraži miris, prepun esencija durđevka, njegovog omiljenog cvijeća, upakovan u ružičastu kutiju s bijelim rubovima, inspiriranu fasadom kuće u kojoj je rođen. Nedugo nakon dizajnerove smrti, lansirani su Diorling, Eau Sauvage, Diorella i Dioressence, mirisi mahom zaboravljeni i zamijenjeni brojnim novim kreacijama, kao što su Dune, Dolce Vita, J’adore, Tendre Poison… “Parfem neke žene o njoj govori više nego njen rukopis”, govorio je.
“Bio je ne samo veliki couturier nego i divan dekorater te vrhunski gurman, ali i dobar čovjek, osjećajan, darežljiv, privržen i pun humora. Povezivala nas je ljubav prema đurđevku, pa me sveprisutnost tog cvijeća na njegovom sprovodu dodatno pogađala”, zapisala je francuska plemkinja Liliane de Rothschild, klijentica i velika prijateljica Christiana Diora, dok je gledala njegov lijes prekriven đurđevkom. Na sahrani Christiana Diora, 27. oktobra 1957., bilo je oko 2.500 ljudi, među njima i slavni klijenti na čelu s Vojvotkinjom od Windsora. Do smrti beskrajno praznovjeran, Dior, kojem je gatara prorekla da će postati slavan i bogat zahvaljujući radu sa ženama, redovito je, od 13. godine, posjećivao vidovnjakinju Madame Delahaye i nikad se nije odvajao od svojih talismana. U džepu je stalno imao narukvicu s nekoliko privjesaka: dva srca, minijaturni buketić đurđevka, antički novčić, komadić drveta, djetelinu s četiri lista i zvijezdu petokraku – ukras koji je otpao s neke kočije. Pronašao ju je na cesti 1946., dok je žurio na sastanak s Marcelom Boussacom, najbogatijim industrijalcem u poslijeratnoj Francuskoj. Shvatio je to kao dobar znak i tog dana nagovorio Boussaca da mu finansijski pomogne pokrenuti modnu kuću. Sve što je uslijedilo odavno je ušlo u legendu.
