Napisala: Mersiha Drinjaković
Snimio: Nedim Trtak
Predsjednica Udruženja ljekara za nefrologiju, dijalizu i transplantaciju bubrega u BiH te šefica Klinike za hemodijalizu na KCUS-u, dr. Halima Resić, već godinama promovira ideju o važnosti potpisivanja donorske kartice i pridruživanja Donorskoj mreži – jer to nekom spašava život. U tom svjetlu, od petog do osmog maja održat će se i Treći kongres nefrologa u BiH, s međunarodnim učešćem te u saradnji s Međunarodnim društvom za nefrologiju – Comgan te Evropskom renalnom asocijacijom i Evropskim društvom za dijalizu i transplantaciju Era-Edta. Prvi put jedno udruženje ljekara iz BiH dobilo je pokroviteljstvo evropskog i svjetskog udruženja za organizaciju ovakvog naučnog skupa.
Upale bubrega i dijabetes
Udruženje ljekara na čijem je čelu jedino je koje se može pohvaliti bazom podataka o pacijentima na području cijele BiH. “Taj registar je nama posebno važan jer prati epidemiologiju, odnosno učestalost bubrežnih bolesti”, kaže profesorica Resić.
Vodeći uzrok zatajenja bubrega u svijetu je šećerna bolest i povišen krvni pritisak. I iako se svake godine u BiH javlja sve veći broj bubrežnih bolesnika, čini se da se ovoj temi posvećuje samo jedan dan u godini – kada se obilježava Svjetski dan bubrega. “Bubrežna oboljenja su podmukla, jer kad jedan bubreg otkaže, drugi preuzima njegovu funkciju i teško je otkriti bolest dok ne dođe do većih problema”, kaže Halima Resić, te dodaje kako su vodeći uzročnik bubrežnih oboljenja u BiH upale bubrega, mada je jedan od krivaca za bolesti bubrega i dijabetes. “Od 2.200 pacijenata na dijalizi u BiH – 15 posto su dijabetičari.”
Kad se 2002. uspostavio registar oboljelih, prijavljeno je 1.350 na dijalizu, a do 2009. broj se popeo na 2.200. Od toga je 40 posto pacijenata starije životne dobi, iznad 75 godina. Najstariji pacijent na dijalizi u BiH ima 86, dok je najmlađem 12 godina. “Životna dob nije kriterij, a kvalitet života pacijenata na dijalizi je poboljšan u odnosu na godine prije.”
Najveći porast bubrežnih bolesnika zabilježen je na području Bijeljine i Sarajevskog kantona. Za Bijeljinu je specifično oboljenje endemske nefropatije, za koje se još pouzdano ne zna uzrok. “U Bijeljini je prije pet godina napravljen dijalizni centar i tad je prijavljeno oko stotinu pacijenata, a sad ih je već 250.”
Četvrta smjena
Dijalizni centri širom BiH rade i četvrtu smjenu, kako bi zadovoljili potrebe oboljelih. “Četvrta smjena počinje u deset navečer i traje do tri ujutro. Nastojimo da promotivnim aktivnostima dignemo svijest građana o važnosti darivanja organa nakon moždane smrti. Svakog mjeseca idemo po srednjim školama u Sarajevu i držimo predavanja”.
Suština priče je da se svakom od nas može sutra desiti situacija u kojoj će nam zatrebati neki organ. Životne priče onih kojima je urađena transplantacija najvažniji su dio kampanje o podizanju svijesti. Ništa ne može, kaže profesorica Resić, ostaviti veći utisak od svjedočenja nekoga kome je život spašen zahvaljujući nečijem doniranju organa. “U Kantonu Sarajevo potpisano je oko 8.000 donorskih kartica, dok podaci koje dobijamo iz cijele BiH govore o brojki od 40.000, ali ja relevantne podatke mogu reći samo za Sarajevo. Ljudi nam se javljaju svakodnevno s pitanjima kako to funkcionira”, kaže naša sugovornica. Dodaje da se raduje skorom susretu s kolegama na kongresu, tokom kojeg će učesnici imati priliku prezentirati iskustva i otkrića u području kliničke nefrologije, akutne i hronične dijalize, terapijske afereze, te transplantacije bubrega. Kongres će okupiti priznate stručnjake iz Bosne i Hercegovine, Evrope i SAD-a.
