Piše: Anesa Agović
Pandemija korona virusa je pokazala ne samo našem društvu, već i cijelom svijetu, da možemo drugačije živjeti – bez avio prevoza, bez gužvi u šoping centrima, uz distancu od jednog do dva metra od drugih ljudi, ali i da možemo vrijeme provoditi u prirodi, šetnji ili vožnji biciklom. Tokom 2020. godine, čitav svijet je nekoliko dana stao i počeo da doživljava eru pandemije korona virusa, koja do danas nije nestala, jer već tada su epidemiolozi rekli – morat ćemo naučiti da živimo sa ovim virusom, jer nikada neće nestati. Ljudi su na različite načine počeli da provode svoje slobodno vrijeme, ali i sa zatvorenim granicama drugih država, okrenuli smo se istraživanju svoje zemlje, što je umnogome doprinijelo i promociji našeg turizma i turističkog potencijala.
S tim u vezi, cikloturizam, biciklizam u ruralnim krajevima, doživio je novu dimenziju procvata, bolju turističku ponudu, nove staze i nove mogućnosti. ‘Projekat Cycling Rural’ uz podršku Evropske unije, povezuje zapadnu Hercegovinu i Crnu Goru, pruža nove mogućnosti za prekograničnu saradnju, razvoj turističke ponude i nove poslove!
Biciklistički ili cikloturizam se odnosi na rekreativne posjete izvan kuće koje uključuju vožnju biciklom u slobodno vrijeme kao osnovni i značajan dio putovanja. Odmor na biciklu daje biciklistima osjećaj nezavisnosti i fleksibilnosti. Biciklisti mogu odlučiti kada i koliko brzo žele voziti bicikl. Biciklizam može biti sportska, mirna i društvena aktivnost, u kojoj se često uživa u prirodi. Biciklistički turizam postaje sve popularniji među različitim grupama, kao što su mlađi odrasli, stariji ljudi, a ponekad i porodice. Biciklistički turizam izgrađen je od četiri specijalizirane niše: cestovni biciklizam, brdski biciklizam, obiteljski biciklizam i turneje/ekspedicije.
Kada posložite stvari i shvatite poentu života, onda vam ne preostaje ništa drugo nego da to širite dalje i pomažete drugima da osjete sreću. Kada je bukvalno svijet stao, Emir Vučijak, inače doajen brdskog biciklizma u BiH, i Faris Njemčević, na samom početku pandemije odlučili pokrenuti ovu priču pod nazivom ADVENTURE4LIFE – ili jednostavno rečeno avantura za život cijeli. “To je naša misija!”, odlučno nam kaže Faris.
O samim počecima, Faris kaže da je najteži zadatak bio zdravog razuma proći kroz pandemiju i povući što veći broj ljudi sa njima. “To nam je bila vodilja i motivacija. Sve smo pokrenuli u junu 2020. nakon prvog lock downa. U tom periodu organizovali smo preko stotinu biciklističkih i hike tura širom Bosne i Hercegovine i upoznali preko 300 nama sličnih osoba. Družili smo se, provodili nezaboravne trenutke i zajedno prošli kroz izazovan period, u vrijeme kada je cijeli svijet stajao u mjestu.”
ADVENTURE4LIFE sada organizuje višednevne biciklističke ture u BiH, Hrvatskoj, Italiji i Crnoj Gori. Iako je njihov fokus na biciklizmu, ipak na prvo mjesto stavljaju druženje i kvalitetno povezivanje sa njihovim gostima. “Želimo da se osjećaju izvrsno jer samo tako mogu osjetiti ono što mi osjećamo. Za sada smo jako zadovoljni. Radimo ono što živimo, a u isto vrijeme živimo svoj posao. Tajna našeg uspjeha je to što smo nas dva partnera uvijek prve mušterije ADVENTURE4LIFE. Tek ako smo nas dvojica zadovoljni, onda pozivamo ostale”, dodaje Faris.
O važnosti cikloturizma, Faris kaže da ne postoji bolji način da ‘napunite’ baterije. Vozite bicikl u prirodnom ambijentu, održavate tjelesnu kondiciju, punite se pozitivnom energijom, posjećujete predjele koje inače nikada ne bi posjetili, uživate u lokalnim gastro specijalitetima, srećete zanimljive lokalne stanovnike.
“Mi smo oduvijek imali samo pozitivno mišljenje, a pandemija je samo izbacila ovu skrivenu ljepotu na površinu. Ljudi sada kupuju bicikla i sve više odlaze u prirodu. ADVENTURE4LIFE organizuje isključivo lagane ili srednje teške ture za lokalnu populaciju i naši korisnici su 95% početnici. Imamo na raspolaganju i električne bicikle koji značajno olakšavaju onima koji sumnjaju u svoju kondiciju. Ono što je zanimljivo, sve češći posjetioci naših tura su pripadnice ljepšeg pola, što razbija famu da je brdski biciklizam muški sport.”
Često postoje predrasude da je biciklizam, a i cikloturizam, ono što prosječan građanin ne može sebi priuštiti. Međutim, ekipa ADVENTURE4LIFE svoje polaznike avantura polako uvodi u tu priču i savjetuju kako da napreduju, na koje ture da idu, i pokušavaju odgovori na mnogobrojna pitanja. “Trudimo se da ture cjenovno budu dovoljno pristupačne. Cjelodnevna biciklistička tura ima zaista simboličnu cijenu od 15 KM. Naši korisnici, pored vođene ture od strane dva certificirana vodiča, dobiju i usluge popravka bicikla, povezivanje za transport kako bi dodatno uštedili na gorivu, ili ukoliko ne voze ili nemaju vlastito vozilo, zatim dobiju savjete i obuku o tehnikama vožnje, itd. Međutim, ono što se većini najviše svidi je ta energija, druženje i prijateljski odnos grupe.”
Da projekat ‘Cycling Rural’ ovim iskusnim biciklistima i cikloturistima nije nepoznat, ide u prilog činjenica da su oni tu dionicu vozili još prije desetak godina. “Pozdravljamo sve projekte koji za cilj imaju razvoj ruralnog i cikloturizma u našoj zemlji. Projekti koje finansiraju domaće i strane vladine i nevladine organizacije su najbolji vid pomoći za razvoj outdoor turizma. A BiH ima odličan potencijal. Nemamo mnogo morske obale, ali imamo najljepšu prirodu u kombinaciji sa historijskim znamenitostima i gradovima. Ovdje se mogu čuda praviti!”
Prednosti cikloturizma su mnogobrojne, a glavna prednost je što lokalno stanovništvo dobija potpuno nove goste, ne samo one koji dolaze na obični izlet ili radi gastro ponude, već bicikliste koji vode aktivan život, koji rado istražuju lokalne znamenitosti i spremni su potrošiti novac za kvalitet koji se nudi.
“Svakako da cikloturizam ima budućnost u smislu više lokalnih posjetitelja, a posebno stranih turista. Tržišna cijena sedmodnevnog biciklističkig aranžmana (bez uključenog prevoza) i u svijetu je oko 1.500€! Troškovi za organizovanje ovakve ture kod nas su dosta manji nego u susjednim zemljama. Dakle, sa cijenom bi mogli biti veoma konkurentni i privući rijeke stranih cikloturista. Međutim, za ovo je potrebna dobra infrastruktura, pomoć države u smislu marketinga i jačanja kapaciteta lokalnih agencija, edukacije ciklo vodiča, kao i povezivanje sa stranim agencijama. Mi u ADVENTURE4LIFE polako radimo na tome, a vjerujemo da će naredna godina biti dosta povoljnija u smislu dolaska stranih turista”, dodaje Faris.
Cikloturizam – savršena prilika za način odmora
Iskustvo cikloturizma najbolje mogu opisati i podijeliti oni koji su ga doživjeli i koji uživaju u ljepotama našeg turističkog potencijala koristeći svoje dvotočkaše. I Slobodan Klačar je mladi entuzijasta i zaljubljenik u sportove, koji se bavi rekreativno outdoor i indoor sportovima, te svoje slobodno vrijeme rado provodi otkrivajući turističke bisere na svom biciklu. Slobodan je trenutno fitness trener, sportski naučnik i stručni saradnik za međunarodnu saradnju na Univerzitetu u Sarajevu, Fakultetu sporta i tjelesnog odgoja. Od svog formalnog zvanja izdvaja da je magistar sporta i tjelesnog odgoja, a trenutno je upisan i na doktorski studij na Univerzitetu u Lyonu, Francuska.
Slobodan smatra da naša lijepa Bosna i Hercegovina je skoro pa idealna u geografskom smislu za ovakve sadržaje, čak i postojećoj infrastrukturi promocija ovakvih sportsko-rekreativnih aktivnosti može značajno da doprinese odlične sadržaje za ljubitelje i turiste koji vole ovu vrstu turizma. Pogotovo ako analiziramo vremenske uslove u zimskim i jesenjim mjesecima u Hercegovini, gdje se biciklo može bukvalno voziti svih 12 mjeseci u godini.
“Benefiti i prednosti cikloturizma su razni i brojni, inter alia, zdravstveni, socijlani, kondicioni kao samo od nekih za lokalno stanovništvo, a za promociju turizma odlična prilika da se unaprijedi tusitiška ponuda tokom cijele sezone, a pogotovo proljetne i ljetne kada je u pitanju regije u našoj zemlji, na teritoriji Bosne i Hercegovine javljaju se tri osnovna tipa klime: kontinentalna i umjereno – kontinentalna, planinska i planinsko – kotlinska, mediteranska i modificirana mediteranska klima. Gdje turisti koji dolaze mogu praktično uživati cijelu godinu u ovom divnom sportu i rekreaciji, kada su pogodni bez padavina.”
Poruka ne samo turistima koji dolaze u našu dragu državu, nego i ljudima u cijeloj Bosni i Hercegovini da probaju vožnju biciklom na prirodnim terenima i okruženju, a i u gradu kada nemaju vremena za odlazak dalje. I uživaju u bajkovitim pejzažima širom naše zemlje, poručuje Slobodan.
“Pogotovo ako uzmemo činjenicu da je godišnja suma trajanja sunčanih sati u centralnoj planinskoj oblasti iznosi 1.700-1.900 sati, što je posljedica iznadprosječne oblačnosti – 60-70%. Zbog čestih magli tokom hladnog razdoblja godine, solarna iradijacija u unutrašnjosti je niža nego na istoj nadmorskoj visini u primorju. U južnim regijama imamo 1.900-2.300 sunčanih sati (Mostar = 2.285 sati). U sjevernoj Bosni i Hercegovini broj sunčanih sati iznosi 1.800-2.000, više u istočnom dijelu nego u zapadnom.”
Cikloturizam širom Bosne i Hercegovine spaja ljude i gradi mostove povjerenja!
Na lokalnom nivou, na nivou pet majevičkih općina/opština, zahvaljujući radu članica i članova Koalicije i međuopćinske radne grupe Majevica, odbacili smo retoriku podjela i djelovanje zasnovano na podjelama zamijenili zajedničkim radom, gradeći veze među zajednicama kreirajući ambijent inkluzivnoj budućnosti, poručuje Enes Avdičević, jedan od inicijatora ovog projekta.
Rezultati su ipak vidljivi, a jedan od njih je i mapirana je biciklistička staza Via Majevica koja prolazi kroz svih pet opština i dva bosanskohercegovačka entiteta. Dosadašnje aktivnosti spomenutih pet lokalnih zajednica rezultirale su trasiranjem i uređenjem biciklističkestaze duge gotovo 80 kilometara. Staza je uređena te je postavljena turistička signalizacija.
“Prolazak kružnom biciklističkom stazom, simboličnog naziva ‘Via Majevica’ u ovom trenutku predstavlja idealnu priliku zaupoznavanje kulturno-istorijskih znamenitosti podmajevičkih krajeva, ali i pitomih pejzaža. Zanimljivo je da stazu osim biciklista mogu koristiti trail trkači, ali i svi ostali zaljubljenici u prirodu i kulturno-historijske znamenitosti. Dionica na kojoj je obilježena biciklistička staza prihvatljiva je i za sve ostale građane, a obiluje fantastičnim prirodnim predjelima, zatim kulturno-historijskim spomenicima, objektima od sakralnog i vjerskog značaja, a tu je i jezero Sniježnica, koje predstavlja biser ovog dijela Bosne i Hercegovine. Namjera nam je da stvorimo pretpostavke za bolje ekonomske i socijalne prilike, dugoročno održiv, sistematičan, koordiniran i planski usmjeravan turistički razvoj Majevice i podmajevičkog kraja. Želimo da kroz zajedničke projekte stvorimo uslove da planina Majevica postane turistička destinacija koju vrijedi posjetiti, idealna za odmor, uživanje u bogatoj gastronomskoj ponudi, ruralnom turizmu, rekreaciji, pecanju, biciklizmu i trail trčanju.”
Koliko je Nizozemska daleko od nas?
Bosanac i Hercegovac sa nizozemskom adresom, Goran Livančić Đerek, trkač i outdoor rekreativac, poručuje da se Nizozemska i Bosna i Hercegovina daleko razlikuju, kada je u pitanju biciklizam i cikloturizam. “Komparirati Nizozemsku i našu zemlju po pitanju korištenja bicikla kao prevoznog sredstva je nezahvalno i nemoguće, ne samo po stilu životu, već i po infrastrukturi.”
U Nizozemskoj postoji otprilike 35.000 kilometara biciklističkih staza, dok u Bosni i Hercegovini nema više od par stotina kilometara. “U Sarajevu postoje biciklističke staze duž glavne saobraćajnice, ali to je nedovoljno. Mislim da je potrebno, a i moguće puno više da se uradi po pitanju unapređenja te infrastrukture. Biciklo kao prevozno sredstvo je veoma popularno, ne samo u Nizozemskoj, već širom Evrope i svijeta. Istraživanja su dokazala da Nizozemci žive u prosjeku pola godine duže samo radi korištenja bicikla. Vožnjom bicikla smanjujemo korištenje javnog prevoza i automobila i time ujedno smanjujemo potrošnju fosilnih goriva. Posebno bi to imalo uticaja u Bosni i Hercegovini gdje dolaskom zime Sarajevo, Tuzla i Zenica postaju jedni od najzagađenijih gradova u Evropi. Bosna i Hercegovima ima predivnu prirodu i ponuda brdskog biciklizma treba se što vise promovirati, kroz ovaj projekat ‘Cycling Rural’, ali i mnoge druge. Mislim da možemo biti prvi od zemalja regiona što se tiče ponude te vrste turizma, samo je potrebno uložiti malo više znanja, vještina i dobrih praksi implementirati. Za sve ostalo se priroda sama pobrinula.”
