NaslovnicaNAŠE PRIČENasilje nad ženama je krivično djelo, a ne prekršaj

Nasilje nad ženama je krivično djelo, a ne prekršaj

7. septembra 2022. godine javnosti je postao dostupan audio snimak koji je objavila Nataša Todorović, kandidatkinja na Općim izborima iz Bosansko-podrinjskog kantona Goražde. Na snimku je zabilježen verbalni, a potom i fizički napad koji je doživjela od svog sugrađanina Dragana Milovića. Gospođa Todorović je prilikom kretanja uočila napadača na ulici, te je započela snimanje znajući da će je napasti, što proizlazi iz činjenice da je i ranije imala probleme sa napadačem i da joj je prijetio. Gospođa Todorović je pokušala da se skloni, ali napadač je nastavio da joj se obraća sa sve agresivnijim tonom uz psovke, omalovažavanje i pljuvanje, a podom je uslijedio i udarac uz prijetnju da će je ubiti.

Slučaj je prijavila policiji u Goraždu, osumnjičeni je priveden i uručen mu je prekršajni nalog za narušavanje javnog reda i mira, jer je tužilaštvo konstatovalo da nema elemenata krivičnog djela. Žrtva je bila i podvrgnuta pregledu u kantonalnoj bolnici gdje je utvrđeno da nema vidljivih tjelesnih povreda, ali da je žrtva uznemirena. U njenoj izjavi koja je dostupna u medijima se navodi da je ona bila žrtva napada zbog njenog političkog angažmana, a takav napad je doživjela i dva mjeseca prije, o čemu postoji službeni izvještaj u PS Novo Goražde.

Ovaj slučaj predstavlja nasilje na osnovu spola koje je Zakonom o ravnopravnosti spolova definisano kao svako djelovanje kojim se nanosi ili može biti nanijeta fizička, psihička, seksualna ili ekonomska šteta ili patnja, kao i prijetnja takvim djelovanjem koje sputavaju osobu ili grupu osoba da uživa u svojim ljudskim pravima i slobodama u javnoj i privatnoj sferi života. Zbog činjenice da je žrtvu nazivao uvrjedljivim i pogrdnim nazivima koja se tipično upućuju ženama kada ih se nastoji degradirati i da nalazi ljekara potvrđuju da je žrtva bila uznemirena, možemo sa sigurnošću utvrditi da se radi o nasilju na osnovu spola. Nasilje na osnovu spola predstavlja krivično djelo u skladu sa Zakonom o ravnopravnosti spolova, a za koje je predviđena kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina.

Zbog svega navedenog postavlja se pitanje zašto je tužilaštvo odlučilo da nema elemenata krivičnog djela, kada Zakon o ravnopravnosti spolova tretira ovakvo ponašanje kao krivično djelo? Kako bismo saznali odgovor na ovo pitanje, uputili smo dopis Kantonalnom tužilaštvu Bosansko-podrinjskog kantona Goražde. U svom odgovoru navode da se u ovom slučaju ne može govoriti o ugrožavanju sigurnosti kao krivičnom djelu iz člana 183. Krivičnog zakona FBiH jer „prijetnja mora biti određena, da se tačno zna koje dobro i na koji način je ugroženo. Ne može se smatrati prijetnjom izjava da će neko nekom nešto učiniti, već se mora reći šta je to tačno. Dakle, da bi postojalo ugrožavanje sigurnosti, prijetnja mora da bude upućena konkretnom licu, ozbiljna, konkretna i takva da kod tog lica izazove osjećaj ugroženosti.“ Dalje navode da se ne radi o nasilju na osnovu spola jer je motiv za napad bila njena politička angažovanost u jednoj od političkih stranaka.

Iz odgovora tužilaštva, koje i samo čini nasilje na osnovu spola zbog činjenice da ga toleriše (Član 6, stav 3. Zakona o ravnopravnosti spolova BiH), postaje jasno koliko mali značaj se pridaje nasilju nad ženama i do koje mjere je ono normalizovano i duboko ukorijenjeno u naše društvo. Nazivanje žene kurvom je naša tradicija, kao i ignorisanje takvih ponašanja koja su za posmatrače/ice beznačajna sve dok ne dodamo još jednu ženu kao brojku u statistikama o femicidu. Ovaj primjer nas još jednom podsjeća zašto je potrebno da Bosna i Hercegovina konačno u potpunosti uskladi svoje zakonodavstvo sa Istanbulskom konvencijom koja je za nju obavezujuća, i da osmisli politike koje će omogućiti njenu efikasnu provedbu. Dosadašnja iskustva ali i podaci iz sudske prakse nam govore da tužilaštva u velikoj mjeri nisu sklona koristiti se odredbama Zakona o ravnopravnosti spolova u BiH koje propisuju krivičnu odgovornost za seksualno i spolno uznemiravanje ali i da je razumijevanje ovih oblika nasilja na veoma niskom nivou. Pored zakonskih izmjena, jasno se potvrđuje i potreba rada sa tužilaštvima, sudovima ali i potreba da i kao društvo više razgovaramo o ovoj temi.

Ovim putem pozivamo nadležne institucije da sprovode Zakon o ravnopravnosti spolova BiH i konačno počnu tretirati nasilje nad ženama kao krivično djelo, a ne kao prekršaj, te pozivamo Visoko sudsko i tužilačko vijeće da ocijene rad tužilaca u Kantonalnom tužilaštvu BPK Goražde. Pozdravljamo odluku Centralne izborne komisije da izrekne novčanu kaznu počinitelju, čime su iskazali jasan stav da ovakvo ponašanje nije dozvoljeno i da će biti sankcionisano.

Izvor: soc.ba