Tokom života naučimo kako rasporediti novac, kuhati, održavati baštu ili plesati, ali kako zdravo stariti nije na popisu tih stvari. Mnogi od nas se oslanjaju na kombinaciju dobrih gena, sreće i redovnih pregleda koja bi nas trebala pratiti u starosti, mišljenje je britanskog nutricioniste Patricka Holforda, koautora knjige The 10 Secrets Of Healthy Ageing, koju su zajedno napisali on i novinar Jerome Burne.
“Prije samo deset godina vjerovalo se da su dobri geni najbolji preduslov za zdravo starenje. To više nije istina. Prema posljednjim istraživanjima, možemo učiniti mnogo da tokom starenja očuvamo zdravlje.” Naučnici su, kaže Holford, otkrili da markeri koji govore o tome koliko dobro starimo, a koji se nalaze u svakoj ćeliji u tijelu, mogu biti promijenjeni fizičkom aktivnošću, hranom koju unosimo, te načinom na koji podnosimo stres.
Razlog zbog kojeg se javnost sve više interesuje za zdravo starenje jeste taj što se životni vijek produžio. “Ali, također, mnogi od nas koriste razne lijekove. Uskoro, zdravstveno osiguranje neće moći podnijeti sve troškove, jer će više od polovine populacije dnevno koristiti više od pet različitih vrsta lijekova, jer se moramo boriti protiv zakrčenih arterija, upale zglobova i gubitka pamćenja”, smatra Holford.
Ono što brine ekonomiste i zdravstvene radnike jeste povećan broj godina onih koji se teško kreću usljed gojaznosti ili nedostatka svijesti o zdravlju. Istraživanje sprovedeno na evropskom College of Medicine pokazalo je da žene žive duže, ali da im je kvalitet života lošiji. U prosjeku, žene prožive 9,8 godina lošeg zdravlja. To znači da nisu u stanju popeti se uz deset stepenica, preći pola kilometra niti čučnuti ili se sagnuti bez pomagala.
Pa ipak, Patrick Holford smatra da se ovaj sumorni scenarij može izbjeći ukoliko naučimo zdravo stariti. “Kako biste preuzeli kontrolu nad sopstvenom budućnosti, morate napraviti plan. Kao djeca dobijamo puno pomoći oko učenja, a kasnije u životu također nam pomažu da postanemo bolji u poslu koji obavljamo, kao i u hobijima. Ali niko nam ne govori kako dobro da starimo. Ukoliko promijenite odnos prema tijelu, na način na koji se često odnosite prema svom domu, u smislu da ga redovno održavate i popravljate, to će se pozitivno odraziti na kasnije godine, produžiti život i popraviti njegov kvalitet.”
Životna razdoblja se mijenjaju
Do 40. godine počinjete gubiti mišićnu masu, i to 1% godišnje, a tetive i ligamenti postaju manje elastični. Samo mali procenat osoba između 65 i 74 godine starosti vježba dovoljno da ublaži taj efekat. Do 50. godine nivo hormona koji regulišu libido, mišićnu masu i obnavljanje kože naglo će pasti. Polovina onih koji dožive 65 godinu imaju znake osteoartritisa, a svake godine nakon što navrše 65, jedna od dvije osobe nezgodno će pasti, te potencijalno doživjeti težak lom i završiti u bolnici.
Nakon 65. godine dolazi do 50% srčanih udara, mnoštva moždanih udara, tri četvrtine kancera i 95% smrtnih slučajeva uzrokovanih upalom pluća.
SAVJETI KAKO DA USPORITE STARENJE
Prije nego promijenite način ishrane, počnete uzimati dodatke ishrani ili krenete sa vježbanjem, uvijek se konsultujte sa ljekarom, posebno ukoliko ste u prošlosti patili od nekog medicinskog stanja ili koristite određene lijekove.
Konzumirajte manje masti Prosječna osoba unese 40% kalorija iz masti, od čega su većina zasićene, što je pogrešna vrsta masti. Umjesto što ćete dramatično smanjiti njihov unos, fokusirajte se na to da u organizam unosite zdrave masnoće. To znači da trebate jesti ribu, orašaste plodove, sjemenke i njihova ulja, te koristiti namirnice kao što su tahin, bademi i puter od sjemenki bundeve, koji bi trebali biti zaštitni znak zdravog frižidera. Koristite kvalitetna ulja, uključujući hladno prešano djevičansko maslinovo ulje.
Faktor zvani vlakna Vlakna u složenim ugljikohidratima usporavaju otpuštanje šećera u krvi, pa se fokusirajte na razgradiva vlakna, kao što su ona u zobi, chia i sjemenkama lana – koje možete posuti preko jela.
Ne zaboravite na cimet Aktivni sastojak u cimetu MHCP pospješuje lučenje hormona inzulina, pa kašičica cimeta dnevno pomaže odstranjivanje viška šećera iz krvi. Također, smanjuje nivo holesterola i masnoće u krvi, a snižava i krvni pritisak. Mineral hrom također vas čini osjetljivijim na djelovanje inzulina, što znači da smanjuje otpornost organizma na inzulin, čime reguliše nivo šećera u krvi. Neki dodaci ishrani predstavljaju mješavinu hroma i ekstrakta cimeta, koje možete uzimati ukoliko vam se kašičica običnog cimeta dnevno čini previše.
Pokrenite se Vježbanje je direktno povezano sa genom zaduženim za nakupljanje masnog tkiva. Što više vježbate, to će gen pohranjivati manje masnih naslaga, što znači da ćete ih imati manje za sagorijevanje. Osim što sagorijeva kalorije, vježbanje može sniziti nivo inzulina, regulisati šećer u krvi i povećati mišićnu masu. Ukoliko to radite dizanjem tegova, vaš organizam će takođe biti osjetljiviji na inzulin. Osim toga, obična 10-minutna šetnja nakon jela pomaže premještanje glukoze iz krvi u ćelije, kojima je prijeko potrebna, posebno kada je riječ o mišićnim i moždanim ćelijama.
Spavajte da biste mršavili Nedovoljno sna može vam nabaciti dodatne kilograme. Istraživanje sprovedeno u Americi pokazalo je da manje od četiri sata sna povećava rizik od gojaznosti za čak 73%, za razliku od osoba koje spavaju između sedam i osam sati, dok prosječnih pet sati nosi sa sobom 50% povećan rizik od gojaznosti, a šest sati taj rizik smanjuje na 23%. “San je veoma bitan za dug život, jer tokom faze dubokog sna tijelo luči hormon rasta koji stimulira regeneraciju ćelija”, kaže Patrick Holford. “Hormon rasta također sagorijeva masnoće i povećava mišićnu masu, a stimulira i imuni sistem”. Ukoliko imate problema sa spavanjem, izbjegavajte alkohol i kofein u popodnevnim satima, jer oni suzbijaju hormon spavanja – melatonin, čak i u trajanju do deset sati.
