U vremena kada su promjene u obrazovanju i zahtjevima tržišta rada veoma dinamične neophodno je da stručne škole strateški planiraju svoj razvoj kako bi odgovorile na buduće izazove.
U Mostaru je početkom mjeseca završena petodnevna radionica za analizu školske samoprocjene i izradu strateških školskih razvojnih i operativnih planova po primjeru njemačkih škola iz Donje Saksonije, a u okviru projekta “Stručno obrazovanje u Bosni i Hercegovini”, kojeg provodi GIZ u ime Vlade Švicarske i SR Njemačke zajedno sa domaćim projektnim partnerima.
Ova radionica je jedna u nizu seminara na temu: „Inovativni školski razvoj u BiH zasnovan na sistemu upravljanja kvalitetom“ čiji je krajnji cilj osposobljavanje uposlenih iz šest pilot škola iz Goražda, Prijedora, Gradiške, Sarajeva i Tešnja.
Cilj dugoročne edukacije jeste osposobljavanje osoblja za strateško planiranje i izradu operativnih planova za provedbu mjera, dakle upravljanja kvalitetom škole. Interes za uvođenje sistema kvaliteta u škole prepoznale su i nadležne institucije poput Pedagoškog zavoda Zeničko-dobojskog kantona.
„Mi želimo da uvedemo u sve srednje stručne škole našeg Zeničko-dobojskog kantona sistem upravljanja kvalitetom i inovativne planove razvoja škole, a to će značiti i da svaka škola ima timove za razvoj kvalitete. Upravo zato iz našeg kantona ovoj edukaciji prisustvuju predstavnici MSŠ Tešanj koju smo izabrali kao pilot škola a čiji će tim po završetku čitavog ciklusa edukacije od strane GIZ-a prenijeti znanje i unutar svoje škole a i drugim školama našeg Zeničko-dobojskog kantona.“ – rekla nam je direktorica Pedagoškog zavoda ZE-DO Kantona Aida Salkić, također jedna od učesnica edukacije.
Šta za jednu srednju stručnu školu znači učestvovati u ovoj edukaciji i poslije primijeniti svo stečeno znanje u praksi, pitali smo pomoćnicu direktora Srednje škole iz Gradiške Irenu Šljivar i profesoricu Azru Nizić iz Srednjoškolskog centra Hadžići.
„Mi želimo unaprijediti rad i povećati kvalitet naše škole tako da smo mi izuzetno zainteresirani da naučimo metodologiju izrade kvalitetnog Razvojnog plana škole“, smatra Šljivar za koju je razvojni plan „način na koji ćemo osigurati da učenici završe školovanje sa takvim kompetencijama da mogu biti konkurentni na tržištu rada.“
Sličnog mišljenja je i profesorica Nizić za koju su ove radionice način kako naučiti i usvojiti metodologiju pomoću koje će njena škola izraditi Razvojni plan u skladu sa potrebama i trendovima obrazovnog ali i privrednog sektora: „Zašto nam treba razvojni plan? Svaki plan koji razradi sedam segmenata kvalitete: upravljanje osobljem, razvoj obrazovnih ponuda, uvažavanje rezultata i uspjeha, uspostavljanje saradnje, upravljanje školom i resursima, te razvoj škole, doprinijet će da napredujemo. Tada će naša škola biti u skladu sa vremenom.“
Pomenute aktivnosti se realiziju u okviru projekta “Stručno obrazovanje u Bosni i Hercegovini” kojeg provodi Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit (GIZ) GmbH u ime Vlada Švicarske i SR Njemačke. Projekat se zalaže za poboljšanje srednjeg stručnog obrazovanja u Bosni i Hercegovini koje će mladićima i djevojkama ponuditi znanje i vještine za budućnost, a poslodavcima kvalitetan i konkurentan kadar na tržištu rada.
