Nemojte biti razočarani ne uspijete li iz nekog razloga godišnji odmor provesti na moru. Promjena sredine, bijeg iz gradske gužve na obalu rijeke ili planinu učinit će da se bolje osjećate. Kada izaberete destinaciju, provjerite koliko je udaljena najbliža ambulanta, postoje li sadržaji prilagođeni djeci: dječija igrališta, bazeni za djecu i slično. Budete li unaprijed mislili na neke detalje, boravak će vam biti ugodniji i moći ćete se u potpunosti opustiti. Ravnajte se prema starosti djeteta i daljini odredišta. Kada su u pitanju manja djeca, idealno prevozno sredstvo za dalja putovanja je avion; voz i automobil su prihvatljivi, a autobus je najmanje preporučljiv. Izbjegavajte putovati tokom najtoplijeg perioda dana, od 11 do 16 sati, pogotovo ako ne postoji klima-uređaj. Imajte u vidu da klima-uređaj isušuje sluznicu, što otežava disanje, te da ne smijete pretjerivati s hlađenjem – razlika vanjske i unutrašnje temperature ne smije biti veća od pet stepeni. S malom djecom najbolje je putovati rano ujutro ili noću.
Kako bi bila što sigurnija tokom vožnje, djeca trebaju posebnu zaštitu: obavezno moraju sjediti u posebnim stolicama, prilagođenim njihovom uzrastu i težini. Stolicu nikada ne stavljajte na prednje sjedište i pravilno je pričvrstite, slijedeći upute. Dijete nikada nemojte ostavljati samo u automobilu. Na pod automobila ne ostavljajte teže predmete koji bi ga naglim kočenjem mogli povrijediti. Česta pojava kod predškolske i školske djece je loše podnošenje putovanja. Radi se o kinetozi – bolesti kretanja, čiji su simptomi mučnina i povraćanje. U dogovoru s pedijatrom treba djelovati preventivno i djetetu prije kretanja na put dati antihistaminik. Dijete će se bolje osjećati ukoliko ne vozite prebrzo i ako pravite česte pauze. Zbog eventualnih zastoja, kvarova i sličnih nepredviđenih situacija, ponesite dovoljno hrane i pića. Neka to bude uglavnom voće (jabuka, banana), slani keks, grisini. Izbjegavajte masnu i slatku hranu te gazirana pića.
Na moru
Djeca se raduju kupanju i igranju na plaži, ali pretjerano izlaganje suncu bez odgovarajuće zaštite može izazvati različite probleme. Oštećenja kože i očiju nisu nimalo bezazlena. Za djecu do godinu dana najbolji je boravak u hladu, ali ih i tada treba zaštititi laganom odjećom i odgovarajućim sredstvom. Djeca do tri mjeseca imaju izuzetno osjetljivu kožu, te treba izbjegavati kreme sa zaštitnim faktorom kako ne bi izazvale iritaciju. Djecu stariju od tri mjeseca, pola sata prije izlaganja suncu treba namazati odgovarajućom kremom sa faktorom 15 ili većim. Nanošenje ponavljati svakih sat-dva, nakon kupanja, brisanja ručnikom ili znojenja. Posebnu pažnju obratiti na usne, uši i zadnji dio vrata. Ne zaboravite lagani šeširić širokog oboda i kvalitetne naočale. Najbolje je otići na plažu rano ujutro, do deset, i poslijepodne, iza 17 sati. Zaštitu primjenjivati i tada, kao i tokom boravka u hladu!
Dječijim stopalima će goditi i koristiti hodanje po pijesku ili finom šljunku. Prije ulaska u more obujte im odgovarajuće gumene ili plastične sandale. Dijete nikada ne puštajte u vodu bez nadzora, čak i ako se radi o plićaku. Ukoliko ne želi ući u vodu, ne insistirajte dok ne postane sigurno i samo ne izrazi želju. Djelovanje sunčevih zraka je pojačano u vodi ili njenoj blizini, ne zaboravite zaštitnu kremu!
Organizmu ljeti treba laganija hrana, zato djetetu ponudite što više voća i povrća. Budite oprezni samo s ribom (ako je dijete mlađe od godinu dana) i školjkama koje zbog mogućnosti infekcije nisu za djecu. Van kuće izbjegavajte kremaste kolače i voćne salate. Sladoled neka bude industrijski, nikako iz slastičarne. Djetetu često nudite flaširanu vodu ili razblaženi voćni sok, i kada nije žedno.
Ljetne nezgode i opasnosti
Opekotine od sunca nastaju kao posljedica predugog izlaganja sunčevim zrakama i nedovoljne zaštite. Okupajte dijete u mlakoj vodi i stavite mu hladne obloge na zacrvenjena područja. Žali li se na bolove ili ima povišenu temperaturu, preporučuje se lijek na bazi paracetamola. Pomažu, također, i kreme ili gelovi za rashlađivanje kože. Sunčanica je nešto ozbiljnija, a posljedica je dugotrajnog boravka na suncu bez šešira na glavi. Dijete će se žaliti na glavobolju, biti uznemireno, imati temperaturu, povraćati. Smjestite ga u zamračenu i ugodno rashlađenu prostoriju, stavite hladne obloge, dajte paracetamol i neka pije što više tekućine. Ako se stanje ubrzo ne popravi, odvedite ga ljekaru. Česti su i ubodi različitih insekata, što može prepasti dijete. Pčele i bumbari ubadaju kada su uznemireni. Na mjestu uboda ostaje žalac koji treba što prije otkloniti jer se iz njega polagano oslobađa otrov, uzrokojući bol, crvenilo, itd. Ose i stršljeni ne ostavljaju žalac, a napadaju i kada nisu uznemireni. Otrov je jači te su i simptomi izraženiji (pogotovo ako postoji alergija): osip, otežano disanje, a u najtežim slučajevima i gubitak svijesti. Na ubodeno mjesto treba staviti led ili hladan oblog, a u slučaju alergijske reakcije odmah otići ljekaru. Djeci ne dozvolite da bosa hodaju po travi, pazite kada jedu sladoled ili piju sok, jer slatko privlači insekte.
NE PRETJERUJTE S HLAĐENJEM Imajte u vidu da klima-uređaj isušuje sluznicu, što otežava disanje, te da ne smijete pretjerivati s hlađenjem – razlika vanjske i unutrašnje temperature ne smije biti veća od pet stepeni
Djeca su veoma sklona toplotnom udaru, usljed izloženosti visokoj temperaturi i vlazi, te ako su pretjerano ili odjevena u neodgovarajuću, sintetičku odjeću. To se najčešće dešava ukoliko su duže u pretoplom automobilu. Ako je koža hladna, blijeda a dijete ubrzano diše i malaksalo je, potrebno ga je što prije rashladiti, dati mu da pije i odvesti ljekaru.
Različite povrede
Djeca su više na otvorenom, trče, skaču i može se desiti da se povrijede. Obično se radi o oguljenoj koži, ubodima i posjekotinama. Potrebno je prvo dezinficirati ranu, upotrijebiti 3% peroksid ili gotov antiseptički rastvor. Duboke ubodne rane i veće posjekotine treba ostaviti ljekaru, a površinske povrede prekriti sterilnom gazom ili ostaviti da se suše na zraku. Nemojte ih ničim mazati, a ako se pojave veće crvenilo ili otok, otiđite ljekaru. Na mjesta udarca stavite hladnu oblogu ili led. Ako dijete stane na morskog ježa, bodlju treba izvaditi sterilnom iglom i dezinficirati mjesto uboda.
Ljetne viroze
Najčešće ih uzrokuju enterovirusi, a bolest se prenosi prljavim rukama. Simptomi su različiti: virusna upala grla, povraćanje, proliv. Kako je pojačan gubitak tekućine – dehidracija, veoma je važno nadoknaditi je. Postupak se zove rehidracija, a koristi se rehidracijski rastvor koji treba biti hladan ili sobne temperature i daje se povremeno, kašikom, pogotovo kod povraćanja. Ne treba primjenjivati nikakve dijete, samo iz ishrane treba izbaciti sokove, te svježe voće i povrće, dok traju simptomi. U hranu je potrebno dodati pahuljice od riže ili rižinu sluz, kako bi stolica postala konzistentija. Ukoliko su simptomi znatnije izraženi ili se radi o manjem djetetu, obavezno otiđite ljekaru.
Ne zaboravite staviti u torbu:
– zdravstvenu knjižicu djeteta
– sredstvo za snižavanje tjelesne temperature (paracetamol, ibuprofen)
– kapi za nos (fiziološki rastvor ili na mazi morske vode)
– antihistaminski sirup
– oralnu rehidracijsku so
– sterilnu gazu, flaster i sredstvo za dezinfekciju
-kremu protiv uboda insekata
– sredstvo za zaštitu od sunca
– sredstvo za zaštitu od insekata
VAŽNO! Krema sa zaštitnim faktorom starija od dvije godine ne pruža odgovarajuću zaštitu!
