Proljetna alergija

Kišete, suze vam oči i imate teškoće sa disanjem – jedan od najčešćih zdravstvenih problema koje donosi proljeće jeste alergija. Pretpostavlja se da oko 15 posto ljudi u svijetu pati od sezonskih alergija 

Nedavno objavljeno

Svakim danom je sve više ljudi koji pate od alergija, što se pripisuje klimatskim promjenama, zagađenosti životne sredine i savremenom načinu života. Alergije koje su se nekada smatrale prolaznim problemom, danas su ozbiljan rizik za zdravlje. Svaki četvrti Amerikanac, naprimjer, pati od alergijskog kihanja ili rinitisa, dok kod nas ne postoje precizni podaci o zastupljenosti alergijskih oboljenja.

Najčešće su u pitanju osobe starosti između 25 i 40 godina, s tim da je veći broj žena nego muškaraca. Kada je alergija u pitanju, ne postoje određene rizične grupe, neko je preosjetljiv, a neko nije. Alergija se može pojaviti bilo kada, u bilo kom uzrastu, ali je najčešća kod djece i mlađih osoba. Kako se iznenada pojavi, isto tako može i nestati.

Kako nastaje?

Svijet i sve što je u njemu vrvi mikroorganizmima, većina njih je neškodljiva i u organizmu neće izazvati nikakve reakcije. Potencijalno škodljivi će podstaći organizam na stvaranje antitijela koja će im se opirati. Alergija, dakle, nastaje kada tijelo reagira na neki nadražaj – alergen. Alergen je svaka tvar koja izaziva alergičnu reakciju kada se nađe u organizmu. Organizam alergične osobe ne pravi razliku između štetnih i neštetnih tvari – počinje stvarati antitijela, podstičući složenu lančanu reakciju pri kojoj vrijedno radi kako bi izbacilo “strano tijelo”.

Alergija se može pojaviti bilo kada, u bilo kom uzrastu, ali je najčešća kod djece i mlađih osoba. Kako se iznenada pojavi, isto tako može i nestati

Kada se alergen sukobi sa antitijelom od lokalne reakcije se prošire sitni krvni sudovi, ispuštajući tekućinu u okolno tkivo koje otiče, stvara se višak sluzi, a može doći i do grčenja mišića. Jedan od najjačih alergena je polen. Dolaskom sunčanih i toplijih dana u zraku se pojavljuje polenska prašina, koja je jedan od najjačih alergena. Dok je neke od alergena moguće eliminirati, sa polenom je to nemoguće jer ga u proljeće ima svugdje. Već krajem februara u zraku se mogu naći polenova zrnca drveća, u aprilu trave, a od augusta do kraja oktobra polen korova. Kako su zrnca polena veoma sitna, lako dospijevaju u disajne puteve. Osobe preosjetljive na polen reagirat će određenim tegobama jer njihov imunitet prihvata polen kao strano tijelo – bijela krvna zrnca ili leukociti počinju stvarati imunoglobulin E, kao antitijelo.

Simptomi alergije

Simptomi alergije na polen najčešće se ispoljavaju na organima za disanje ili na koži, a njihov intenzitet ovisi o koncentraciji polena u zraku, dužini izlaganja i individualnoj osjetljivosti. Problemi počinju sa pojavom polena, a najčešće se povlače sa prestankom cvjetanja biljke koja izaziva reakciju. Lokalna reakcija je uvijek ista, ali simptomi što ih izaziva ovise o dijelu organizma u kojem se “borba” odvija. Sukobi li se alergen sa antitijelom u nosu, nastaje alergična upala nosa; ako se to desi u plućima, nastaje astma; desi li se na koži, nastaje urtikarija (osip) ili ekcem. Ekcem se javlja u prvim mjesecima života, alergijsko kihanje u toku prvih godina života, a kasnije astma. Kod nekih osoba simptomi se mogu povući nakon puberteta, ali mogu trajati i tokom cijelog života. Mada alergični poremećaji izgledaju vrlo različito, uvijek su posljedica istog sindroma prenaglašene reakcije.

Nasljedni faktor

Iako se oblici alergija razlikuju, sklonost prema alergičnim reakcijama je nasljedna i javlja se iz generacije u generaciju, mada ne obavezno u svakoj. Otac koji pati od peludne groznice može imati dijete koje će patiti od čestih urtikarija izazvanih nekom od namirnica. Ako jedan roditelj pati od alergije, šansa da i dijete bude alergično je 25 posto, a ukoliko su oba roditelja alergična, procenat se povećava na čak 80 posto.

Liječenje

Na prvi znak reagiranja organizma na neki alergen potrebno se obratiti ljekaru. Siguran način u dijagnosticiranju alergija su kožni testovi, pomoću kojih se određuje prisustvo antitijela u koži koja reagiraju na određeni alergen. Kod veoma izraženih simptoma i u slučaju neefikasnog djelovanja lijekova, preporučuje se vakcina ili specifična imunoterapija na alergen na koji je pacijent preosjetljiv. Veoma je važno redovno pratiti koncentraciju polena u atmosferi, kako za pravilnu dijagnozu, tako i za terapiju. Zdrav način života: bavljenje sportom, pravilna ishrana, povećan unos vitamina A i C tokom zime, mogu ublažiti intenzitet alergijske reakcije.

 

Životna dob oboljelog je veoma važna. Ako se alergija ne liječi, vjerovatno će kao beba patiti od dječijeg ekcema, kao dijete od astme, a od peludne groznice kao odrastao čovjek. Alergeni koji izazivaju alergijske reakcije i dijelovi tijela koji na njih reagiraju, mijenjaju se sa uzrastom.

 

Savjeti

  • Ne izlazite iz kuće ujutro između 5 i 10 sati, tada je najveća koncentracija polena u zraku.
  • Ne izlazite ako je vjetrovito.
  • Ako radite u bašti, stavite masku.
  • Ne držite cvijeće u stanu.
  • Kada uđete u kuću, obavezno se presvucite i istuširajte.
  • Odjeću nemojte sušiti na otvorenom.
  • Zatvorite prozore na kući i automobilu.
  • Redovno uzimajte lijekove (nemojte prekoračiti preporučenu dozu).
  • Najjednostavniji i veoma efikasan način zaštite je namazati unutrašnjost nosnica običnim jestivim uljem (ako ispušete nos, ponovite postupak).

Alergijske reakcije

Alergijski rinitis – jako kihanje, začepljen nos ili pojačano lučenje prozirnog sekreta, svrab u nosu, očima i ušima, oslabljen i potpun gubitak čula mirisa, suzenje očiju.

Alergijska astma – osjećaj težine u grudima, otežano disanje sa karakterističnim prodornim zvukom (slično zviždanju), gušenje, nedostatak zraka.

Alergijski ekcem – najčešće na obrazima, pregibima laktova, korijenu šake i unutrašnjoj strani koljena.

Koprivnjača ili urtikarija – slab ili izražen osip crvene boje i iznad nivoa kože, izražen svrab.

 

Pazite šta jedete!

Osobe alergične na polen su često osjetljive i na neke namirnice koje sadrže dijelove alergena slične onim iz polena. Tako alergija na polen ambrozije može izazvati alergiju na banane, dinje i kruške; alergija na polen žitarica alergiju na paradajz, kivi, agrume i lubenicu; alergija na polen korova alergiju na buraniju, cikoriju, radič i bosiljak, a alergija na polen breze može izazvati alergiju na krompir, mrkvu, jabuke, breskve i koštunjavo voće.

Pročitaj još
Related

Savjeti stručnjaka: Kako izgleda pravilna prehrana ljeti

Voda i laganija hrana - Povišene ljetne temperature, koje rezultiraju...

Kako da ovog ljeta ostanete hidrirani

Iznenađujuće je koliko malo znamo o povezanosti hidratacije i...

Kukci napadaju!

Veliki problem u ljetnom periodu predstavljaju ubodi i ugrizi...

ŠTA JESTI I PITI NA VISOKIM TEMPERATURAMA: Namirnice za +30

Kao prvo, so, suhomesnati proizvodi, pržena i masna hrana...