Stres može utjecati na zdravlje na različite načine, od glavobolje i bolova u stomaku do problema sa spavanjem. Jedna od promjena koje često prate stresne periode jeste i promjena apetita: dok neki ljudi tada posežu za slatkišima i brzom hranom, drugi gotovo potpuno izgube želju za jelom.
Razlog za to leži u načinu na koji organizam reaguje na stres, ali i u povezanosti mozga i probavnog sistema. Stručnjaci objašnjavaju kako stres utječe na osjećaj gladi, zašto dugotrajna napetost može dovesti do promjena tjelesne težine i koje navike mogu pomoći u kontroli emocionalnog prejedanja.
Kako stres mijenja osjećaj gladi?
Stres je reakcija tijela i uma na izazovne situacije u kojima osjećamo da nemamo kontrolu, objašnjava profesorica Radžita Sinha sa Univerziteta Yale. Tada hipotalamus pokreće odgovor organizma, potičući lučenje hormona poput adrenalina i kortizola, koji ubrzavaju rad srca i povećavaju krvni pritisak.
Kratkotrajni stres može nam pružiti dodatnu energiju i motivaciju, dok dugotrajna izloženost pritisku može biti štetna i povezana s depresijom, problemima sa spavanjem i povećanjem tjelesne težine.
Stres može pojačati glad, ali je može i potpuno potisnuti. Neurooftalmologinja dr. Mitu Storoni objašnjava da je za to važna veza između mozga i organa za probavu. Nervus vagus, odnosno nerv lutalac, prenosi signale između njih, uključujući informacije o punoći želuca i potrebama tijela za energijom. Kada smo pod akutnim stresom, mozak istovremeno može tražiti šećer kao brz izvor energije.
Zašto hronični stres može dovesti do debljanja?
Tokom stresa povećava se količina glukoze u krvotoku, a insulin, hormon koji reguliše nivo šećera u krvi, privremeno postaje manje efikasan. Kod osoba koje su dugo izložene stresu to može povećati rizik od povišenog nivoa šećera u krvi i inzulinske rezistencije, stanja povezanog s povećanjem tjelesne težine i dijabetesom.
Višak tjelesne masti može dodatno doprinijeti inzulinskoj rezistenciji, zbog čega mozak tokom stresnih situacija može tražiti još više šećera. Tako nastaje začarani krug u kojem se stres, pojačana želja za hranom i povećanje tjelesne težine međusobno potiču.
Kako kontrolisati emocionalno prejedanje?
Jedan od načina da se smanji rizik od prejedanja jeste planiranje načina na koji ćemo se nositi sa stresom. Dr. Storoni posebno ističe značaj sna jer odmor pomaže u regulaciji sistema koji učestvuju u odgovoru na stres. Nedostatak sna može dodatno pojačati želju za slatkom hranom, dok fizička aktivnost pomaže organizmu da pređe iz stanja napetosti u stanje opuštenosti.
Važno je obratiti pažnju i na izbor hrane. Profesorica Sinha savjetuje da se nezdrave namirnice ne drže nadohvat ruke te da se tokom dana jedu manji, redovni i uravnoteženi obroci. Umjesto hrane koja može naglo povećati nivo šećera u krvi, poput slatkih grickalica i pizze, preporučuju se izvori proteina, kao što su meso, riba i grah, kao i namirnice poput leće i integralnih zobenih pahuljica.
Stručnjaci savjetuju i ograničavanje konzumacije alkohola, naročito ako ga koristimo kao način za ublažavanje napetosti. Zajednički obroci i kuhanje u društvu također mogu doprinijeti zdravijem odnosu prema hrani i lakšem upravljanju stresom.
