spot_img
spot_img

Nedavno objavljeno

ŠLJIVE Podneblje ih je „izmislilo“ za naše tanjire

Ljepota sezonske hrane: ne treba nam egzotična supernamirnica kada nam ono što u našem podneblju prirodno uspijeva već raste gotovo pred vratima

spot_img

Ima voća koje nam se gotovo samo nudi – raste u našim baštama, prepoznajemo ga po mirisu, ukusu i boji, jedemo ga svježe, pravimo pekmez, knedle, pite i kompote, a dio ostavljamo da se osuši za zimu. Šljiva je upravo takva namirnica: domaća, sezonska, dostupna i nutritivno vrijedna.

I nije samo stvar tradicije. Šljive su niskokalorično voće, sadrže vlakna, vitamin C, vitamin A i niz minerala, među kojima su bakar, kalij, magnezij, željezo i bor. Jedna svježa šljiva ima tek oko 30 kalorija i približno gram vlakana.

Mala voćka – veliki paket hranjivih tvari

Šljive su posebno zanimljive zbog polifenola, biljnih spojeva koji djeluju kao antioksidansi. Upravo se njima, uz vitamine i minerale, pripisuje dio potencijalnih zaštitnih učinaka voća.

Vitamin C doprinosi normalnoj funkciji imunološkog sistema i pomaže apsorpciji željeza iz hrane. Kalij je važan za normalnu funkciju mišića i nervnog sistema, dok bakar učestvuje u nizu metaboličkih procesa.

A onda dolazimo do možda najpoznatije osobine šljiva – probave.

Svježe šljive sadrže vlakna, dok su suhe šljive posebno zanimljive jer sadrže i sorbitol, prirodni šećerni alkohol koji privlači vodu u crijeva. Upravo kombinacija vlakana, sorbitola i drugih biljnih spojeva objašnjava njihov tradicionalni i naučno potvrđeni učinak na urednu probavu. Klinička istraživanja pokazala su da su suhe šljive učinkovite kod blagog do umjerenog zatvora, a EFSA je zaključila da postoji uzročno-posljedična veza između njihove konzumacije i održavanja normalne funkcije crijeva.

Zato nije slučajno što su suhe šljive generacijama bile dio kućne „apoteke“.

Ipak, s njima ne treba pretjerivati. Veća količina sorbitola nekim ljudima može izazvati nadutost, gasove ili nelagodu, posebno kod osoba osjetljivih na FODMAP namirnice.

Svježe ili suhe?

Obje verzije imaju svoje mjesto. Svježe šljive su lagane, sočne i odlične kao međuobrok, uz jogurt, zobene pahuljice ili u salati. Suhe šljive su nutritivno koncentrisanije – imaju znatno više vlakana i minerala po gramu, ali i više kalorija i prirodnih šećera jer sušenjem gube vodu. A najbolje od svega je što šljiva ne traži kompliciranje.

Brzi recept: ljetna salata sa šljivama

Treba vam:

  • 4–5 zrelih šljiva
  • šaka rukole
  • nekoliko komada mladog sira ili feta sira
  • šaka oraha
  • malo maslinovog ulja
  • nekoliko kapi limuna
  • prstohvat soli i bibera

Šljive narežite na kriške, pomiješajte s rukolom i sirom, dodajte grubo nasjeckane orahe i prelijte maslinovim uljem i limunom.

I možda je upravo u tome ljepota sezonske hrane: ne treba nam egzotična supernamirnica kada nam ono što u našem podneblju prirodno uspijeva već raste gotovo pred vratima.

Šljiva je dio naše prehrambene tradicije, ali i sasvim moderan izbor za laganu i raznovrsnu ishranu. Samo je operite, zagrizite i pustite da magiju da djeluje na vaš organizam.

spot_img

Latest Posts

spot_img
spot_img

Raport

spot_img