Napisala Mersiha Drinjaković
Snimila Imrana Kapetanović
Postala sam mama 2023. godine. Naravno, i prije samog začeća razmišljala sam o tome hoću li moći svom djetetu osigurati sve što mu je potrebno – hranu, pelene, odjeću, higijenske proizvode i sve ostalo neophodno za jedno novorođenče. Kao osoba koja je bila zaposlena gotovo 20 godina, brinula me pomisao da ću cijelu godinu živjeti od porodiljske naknade, tim više što sam znala da su prava porodilja u BiH uvijek bila zapostavljena te da su porodiljske naknade bile ispod svakog prosjeka.
Ovako svoju priču započinje Lejla Lojo Karamehmedović, PR službenica Fondacije lokalne demokratije i mama malog Denijala. Njezinu ispovijest o izazovnom procesu vantjelesne oplodnje bh. javnost imala je priliku upoznati kroz tekstove i priloge u domaćim medijima prije nekoliko godina.
Proces ostvarivanja prava
Kada joj je borba za roditeljstvo napokon donijela željenu trudnoću i, u konačnici, ostvareno majčinstvo, Lejla je, poput svih porodilja, sa strepnjom krenula u proces ostvarivanja porodiljskih naknada.
“Srećom, odluka o znatnom povećanju porodiljskih naknada u Kantonu Sarajevo donesena je prije nego što sam postala majka, i to me donekle tješilo. Do tada sam se uvijek pitala kako su žene sa 300-400 KM mjesečno uspijevale odgajati djecu?!” – priča nam, dodajući kako se živo sjeća da procedura predaje potrebnih dokumenata nije nimalo jednostavna. “Posebno za ženu koja je tek izašla iz bolnice. Ako ne možete sami otići da predate dokumente, onda to mora učiniti vaš suprug. Rješenje, na kojem je pisalo da ću umjesto plaće primati naknadu od 596 KM i dodatnu pomoć za brigu i njegu djeteta od 518 KM (ukupno 1.114 KM), dobila sam relativno brzo, ali novac baš i nisam. Porodila sam se u maju, a prvu naknadu dobila tek u augustu. Iskreno se nadam da je danas situacija drugačija i da porodilje mogu dobiti naknadu odmah u mjesecu kada se porode, jer ni bebe ni majke ne bi smjele oskudijevati ni u čemu.”
Naša sugovornica svjesna je da Kanton Sarajevo prednjači kada su u pitanju porodiljske naknade te smatra da bi bilo nezahvalno reći kako je to malo i nedovoljno u odnosu na porodilje u drugim kantonima. “Ali, nažalost, to je istina, posebno ako uzmemo u obzir rast cijena u posljednje dvije godine. Također, smatram da kada su u pitanju naknade, ne bi smjelo postojati nikakvo razlikovanje. Zašto bi neka majka u Sarajevu bila privilegovana i primala više novca od majke u Tuzli, Zenici, Bihaću…? Samo zato što živi u glavnom gradu? Podržavam svaku inicijativu koja će izjednačiti visinu porodiljskih naknada u svim kantonima u FBiH, kako bi mame bile lišene barem egzistencijalnih briga, a bebe imale sve što im je potrebno u prvoj godini života.”
Porodilje u drugim dijelovima FBiH, gdje su porodiljske naknade niže i razlomljene kroz različite administrativne procedure i nadležnosti – od općinskih i kantonalnih do federalnih – svim srcem se nadaju uspostavi jednakog pristupa, odnosno ujednačavanju porodiljskih naknada.
Nepravedan tretman
O ovoj temi za Graciju govori Amila Tatarević, direktorica Udruženja Baby Steps, koje se zalaže za prava porodilja, s fokusom na njihov dostojanstven tretman tokom trudnoće i porođaja, ali i na sve što proizlazi iz činjenice da je žena postala majka.
“Nužno je ujednačavanje naknada za porodilje, jer ovakva situacija najdirektnije stvara nejednakost među njima i dovodi do nepravednog tretmana isključivo na osnovu mjesta prebivališta”, ističe Amila Tatarević.
Naša sagovornica smatra da su vlasti od samog početka brige o porodiljama trebale uspostaviti pravedan sistem raspodjele. “Zaista je zabrinjavajuće koliko uticaj razuđene nadležnosti i naš komplikovani sistem direktno utiču na porodilje i na njima pripadajuće naknade, koje su od ključne važnosti u politikama nataliteta”, dodaje Amila.
U Udruženju Baby Steps pomno prate reakcije zdravstvenog sistema na porodilje tokom trudnoće i samog porođaja, ali im je fokus i na onome što dolazi poslije – trenutku kada se novopečena majka, odnosno porodica koja je dobila novog člana, suočava sa svim izdacima i životnim troškovima.
“Ovo je, rekla bih, presudan trenutak da se otvori priča ne samo o tome koliko su te naknade niske, već i o tome koliko su neujednačene. Kada uporedite ta primanja s inflacijom i sve većim troškovima života, posebno u protekloj godini, postaje jasno koliko je neophodna hitna promjena”, ističe Amila.
Ako govorimo o diskriminaciji u mnogim segmentima današnjeg društva, onda moramo glasno progovoriti i o ovom pitanju: u Federaciji BiH porodiljske naknade, ili kako ih zakonodavac naziva “naknade umjesto plate”, drastično se razlikuju od kantona do kantona.
Jedinstvena platforma
Westminster fondacija za demokratiju (WFD) okupila je političarke, tačnije deset kantonalnih zastupnica, koje kroz dijalog i zajednički rad pronalaze rješenja za nejednake porodiljske naknade. Ovim je činom stvorena jedinstvena platforma s jednim ciljem – da zajedničkim naporima zastupnica različitih političkih predznaka politiku vrati tamo gdje joj i pripada – u službu poboljšanja kvaliteta života svih nas!
Prava porodilja, porodiljne i druge naknade značajno se razlikuju u kantonima FBiH te je, prepoznavajući dimenzije ovog problema WFD, uz podršku Vlade Ujedinjenog Kraljevstva, pokrenula inicijativu “Za svako novo srce” s ciljem izjednačavanja i harmonizacije pravnih propisa.
“Rad na ovoj inicijativi počeo je prije godinu dana, kada nam se zastupnica Jelena Pekić obratila s molbom da okupimo i druge političke aktere, prije svega političarke koje se bave pravima žena, kako bismo zajedničkim radom i zagovaranjem uklonili diskriminaciju i osigurali jednaka prava za sve majke. Pitanje porodiljskih naknada različito se reguliše u svakom kantonu, zbog čega je bio potreban koordinisan rad i uključivanje relevantnih političkih predstavnika i predstavnica iz svih kantona”, kaže direktorica WFD-a Nermina Voloder.
Ponosna je na činjenicu da je Westminster fondacija za demokratiju prepoznata kao pouzdan partner za ovakvu vrstu inicijative, budući da ova organizacija godinama radi na unapređenju političkog učešća žena na mjestima gdje se donose odluke, kao i afirmaciji prava žena u Bosni i Hercegovini. “Zastupnice okupljene oko inicijative za harmonizaciju porodiljskih naknada su objeručke prihvatile naš poziv da se uključe u rad grupe i da u svom političkom djelovanju budu glas žena, njihovih problema i potreba”, govori Nermina Voloder.
Ono što je važno u kontekstu, posebno u svjetlu činjenice da je naša zemlja ideološki podijeljeno društvo, jeste da zastupnice dolaze iz različitih političkih partija, iz različitih dijelova Bosne i Hercegovine, te da imaju različite ideologije i svjetonazore. Ipak, okupljene su oko jedne ideje! “One su radom na ovoj inicijativi pokazale nesvakidašnju političku praksu, gdje se životna pitanja mogu staviti ispred svih političkih, etničkih i bilo kojih drugih razlika. Iskonska funkcija i uloga politike jeste da služi građanima i zastupa njihove interese, te ova inicijativa pokazuje da je takav politički pristup – pronalaženje zajedničkog jezika kako bi se riješio problem – ne samo moguć, već i prijeko potreban svugdje u svijetu, a posebno u Bosni i Hercegovini, gdje političke podjele i blokade drže zemlju zarobljenom”, zaključuje Nermina Voloder.
Osigurati pravednost
Ujednačavanje porodiljskih naknada na nivou Federacije BiH ključno je za osiguravanje pravednosti i jednakih prava za sve porodilje, bez obzira u kojem kantonu žive, smatra zastupnica u Skupštini Kantona Sarajevo Jelena Pekić. “Trenutno imamo situaciju gdje su razlike u naknadama značajne, što dodatno produbljuje socijalne i ekonomske nejednakosti unutar jednog teritorijalnog područja.”
Najveći izazov, smatra Jelena Pekić, jeste prije svega politička volja da se ovo pitanje adekvatno riješi na nivou cijele Federacije BiH. “Porodiljske naknade trenutno su regulisane na kantonalnom nivou, što znači da svaki kanton samostalno odlučuje o njihovoj visini i uvjetima isplate. Zato je i nastala ova sjajna inicijativa koja je okupila zastupnice iz svih kantona da ovo pitanje konačno riješimo.”
Napominje nam Jelena kako se često u javnom prostoru susrećemo s finansijskim izgovorima – argumentima da budžeti ne mogu podnijeti dodatne troškove. “Međutim, istraživanje i analiza koje je provela Westminster fondacija za demokratiju upravo su pokazale da se ovdje radi o definisanju i, da kažem, redanju prioriteta, a ne o nedostatku financijskih izvora i mogućnosti.”
Razlike su značajne, ali, kako podvlači naša sugovornica, u posljednjem periodu sve je više kantona koji su povećali svoje naknade na nivo od 1.000 KM ili na nivo prosječne plate, uz razliku za zaposlene i nezaposlene porodilje. “Na primjer, u Kantonu Sarajevo porodilje imaju pravo na naknadu u visini prosječne plate u prethodnoj godini.”
Koliko postoji sluha za ovaj problem, a posebno u politici koja se najčešće percipira kao muško zanimanje, pitamo je. “Još uvijek se susrećemo s nerazumijevanjem i marginalizacijom teme. Nažalost, porodiljske naknade se često ne percipiraju kao šire ekonomsko pitanje, već kao nešto što se tiče isključivo žena. Međutim, imamo brojne pozitivne primjere kolega koji podržavaju ovu inicijativu i aktivno rade na njenom usvajanju. Ključno je nastaviti s podizanjem svijesti i argumentacijom da ovo nije pitanje samo žena, već ukupnog razvoja društva.”
I još jednu važnu stavku nam Jelena stavlja u fokus – pravo na porodiljsko odsustvo ne pripada isključivo majkama – i očevi imaju mogućnost da ga koriste, a prednosti korištenja porodiljskog odsustva od strane očeva su brojne.
Na inicijativu koja je potekla iz WFD-a i zajedničko nastupanje kantonalnih zastupnica gleda kao na veliki pomak naprijed, jer pokazuje da pitanja poput porodiljskih naknada nadilaze stranačke podjele i političke razlike. “Kada žene iz različitih političkih opcija stanu zajedno iza jedne inicijative, to šalje snažnu poruku da se radi o pitanju koje ne smije biti predmet politizacije, već prioritet cijelog društva“, kaže Jelena te dodaje kako podrška organizacija poput WFD-a dodatno osnažuje ovu borbu, pruža ekspertizu i omogućava da budu glasnije i efikasnije u zalaganju za jednaka prava na području cijele FBiH i BiH.
Opredjeljenje zastupnice u Skupštini SBK Suzane Krišto jest da sve majke rodilje trebaju imati jednaka prava na naknadu u cijeloj FBiH i BiH. Međutim, ona napominje kako iznosi tih naknada u BiH nisu ujednačeni te ovise o mjestu prebivališta i radnom statusu porodilja. „Ujednačavanje rodiljnih naknada doprinosi većoj jednakosti i pravednosti, poboljšava ekonomske uvjete za žene i njihove obitelji, te može imati pozitivan utjecaj na ukupnu socijalnu i ekonomsku situaciju u Federaciji BiH“, kaže Suzana Krišto.
Različiti izazovi
Dodaje kako se proces lobiranja za inicijativu za izjednačavanje ovih naknada često suočava s različitim izazovima. “Neki od najvažnijih izazova uključuju: financijska ograničenja (mnoge vlade suočavaju se s proračunskim ograničenjima i prioritetima koji mogu utjecati na dostupnost sredstava za veće rodiljne naknade), konzervativni stavovi i otpor prema promjenama (tradicionalni stavovi o ulozi žena u obitelji i radnoj snazi mogu stvoriti otpor prema proširenju ili izjednačavanju rodiljnih naknada), nedostatak informacija ili podrške od javnosti (ponekad javnost nije dovoljno informirana o prednostima izjednačavanja rodiljskih naknada, što može otežati političko lobiranje), politički prioriteti (različite stranke imaju različite pristupe i stavove prema potpori ženama i obiteljima), kultura i zakonski okvir (u nekim kantonima postoje postavljeni zakoni koji favoriziraju jednu grupu – na primjer zaposlene žene u javnom sektoru – i mijenjanje tih zakona može izazvati protivljenje)”, govori Krišto.
To jeste poseban i izazovan segment ove priče: pored različitih iznosa naknada koje su definisane kantonalnim propisima, dodatni problem predstavlja razlika u porodiljskim naknadama ovisno o tome da li je porodilja bila profesionalno angažirana u javnom ili privatnom sektoru, zahvaljujući lokalnim odlukama te neusklađenosti naknada s rastućim troškovima života.
I sama Krišto svjesna je kako je, da bi se prevladali svi ovi pobrojani izazovi, važno razviti jasne argumente i uspostaviti suradnju s partnerima u sektoru, zajednicama i medijima kako bi se stvorila široka podrška za zakonodavne promjene.
Naša sugovornica objašnjava da, iako postoji osnovna sličnost u pravilnicima i regulativama o rodiljnim naknadama među kantonima, stvarne razlike mogu nastati u visini naknada, trajanju naknade, uvjetima za ostvarivanje prava, kao i dodatnoj podršci nezaposlenim majkama. “Kanton Središnja Bosna možda nije među onima s najvišim naknadama ili najlakšim pristupom, ali i dalje pruža osnovnu podršku, dok su neki drugi kantoni poput Sarajeva poznati po nešto povoljnijim uvjetima za rodilje.”
Ulogu muških kolega i njihovu spremnost ili njezin izostanak da se ova inicijativa stavi u fokus objašnjava ovako: „Reakcija muških kolega u skupštinama na pitanja poput izjednačavanja rodiljnih naknada može značajno varirati, ovisno o društvenom i političkom kontekstu, kao i osobnim stavovima. U mnogim slučajevima, muškarci mogu biti manje izravno povezani s temama koje se tiču roditeljskih prava, što ponekad dovodi do nedostatka empatije ili razumijevanja za specifične izazove s kojima se suočavaju majke na tržištu rada. Međutim, postoje i pozitivni primjeri. Političari koji su upoznati s problematikom kroz osobna ili profesionalna iskustva, primjerice ako imaju partnerice koje su majke ili ako su svjesni beneficija ravnopravnosti, mogu biti vrlo otvoreni za podršku ovakvim inicijativama.”
Suzana dodaje da, kad je riječ o skupštinama i lokalnim razinama vlasti, puno ovisi i o političkoj stranci kojoj pripadaju, kao i o njihovim osobnim uvjerenjima. “U progresivnijim političkim sredinama, muške kolege mogu biti otvorenije za suradnju i promjene koje podržavaju ravnotežu između obitelji i posla, dok u konzervativnijim sredinama može postojati veći otpor prema takvim inicijativama.”
Ipak, gaji optimizam te navodi kako postoji sve veći trend među muškarcima da se zalažu za ravnopravnost i jednak pristup svim zaposlenim roditeljima, jer su sve jasniji pozitivni učinci većih rodiljnih naknada na društvo u cjelini, kao i dugoročne ekonomske koristi.
I sama vidi pokretačku snagu promjene u inicijativi koja je oko životno važnog pitanja okupila zastupnice iz različitih stranaka. “Ovo je snažna poruka solidarnosti i jedinstva sa zajedničkim ciljem za opće dobro. Rodiljne naknade nisu samo političko pitanje, već su ključne za budućnost društva i ekonomski razvoj. Kada se političarke iz različitih stranaka udruže oko takvog životno važnog pitanja, to pokazuje da se briga za ravnopravnost, roditelje, obitelji i djecu ne bi trebala gledati kroz stranačke interese, već kroz širu društvenu prizmu. Ovakav pristup može značajno doprinijeti boljoj percepciji političarki kao snage koja je u stanju prevladati razlike i zajedno doprinijeti dugoročnim i održivim promjenama koje će imati koristi za cijelo društvo.”
Za Suzanu je ovakav oblik zajedničkog nastupanja i suglasnosti s kolegicama iz drugih stranaka od velikog značaja, jer to znači da se stvara šira platforma za promjenu koja je neophodna i koja ima potencijal poboljšati živote mnogih ljudi, posebno žena i djece.
Nova generacija
Amra Babić je zastupnica u Skupštini ZDK i odmah na početku nam jasno iznosi svoj stav: “Došlo je vrijeme da nova generacija odgovornih političara i političarki stvori jedinstven životni i socijalni prostor. Ista prava svih građana, bilo gdje da žive i rade, u svim oblastima života – moraju biti naš cilj.”
Kaže nam kako je inicijativa o ujednačavanju porodiljnih naknada jedno od najvažnijih pitanja kada se radi o pronatalitetnim mjerama. “Zato je važno da ovaj projekat uspije.”
Svjesna je i da se izazovi ili problemi tiču uglavnom finansija, odnosno izvora i načina finansiranja. „Jako je važno da donosioci odluka na svim nivoima imaju širu sliku i da nadvladaju interese svog nivoa vlasti.”
Amra nam navodi kako se u ZDK na godišnjem nivou za porodiljne naknade izdvaja između 45 i 50 miliona KM za oko 3000 porodilja. „U odnosu na ukupan budžet to su značajna sredstva, dosad su bila dobro planirana i nije bilo problema sa isplatom.”
Smatra da, kada je riječ o ovim naknadama, svi zastupnici i zastupnice imaju jedinstven, afirmativan stav. „Postoji apsolutna podrška muških kolega.”
Snagu inicijative Amra vidi u činjenici da političarke, odnosno zastupnice koje je sačinjavaju, dolaze iz svih dijelova BiH, iz različitih kulturoloških sredina i različitih političkih opredjeljenja. “Zajednički cilj pronašle smo u ujednačavanju porodiljnih naknada. Jako je važno za budućnost BiH da takav konsenzus imamo za sva životna pitanja. To građanima vraća povjerenje u politiku i daje nadu.”
Dragica Suša, zastupnica u Skupštini HNK, smatra da je pitanje izjednačavanja porodiljnih naknada ključna tema jer direktno utiče na kvalitet života mnogih žena, ali i na šire socio-ekonomske uslove u našem društvu. “Nezaposlenost žena, posebno onih koje postaju majke, postavlja pred nas mnoge izazove, ali također otvara prilike za unapređenje socijalne politike i uslova života za majke i njihove porodice. Zbog toga nam je važno da se ujednače porodiljne naknade bez obzira na to gdje nezaposlene ili zaposlene porodilje žive ili koliko zarađuju, te da se omogući jednaka finansijska sigurnost za sve porodilje tokom porodiljskog odsustva.”
Dragica je stava da lobiranje za ovo pitanje zahtijeva suptilan pristup, te da se moraju uzeti u obzir specifične okolnosti svakog kantona, ali i šira društvena odgovornost. “Tražimo način da u zakonskim okvirima pronađemo najbolje rješenje za ujednačavanje naknada. Izazov je veliki, ali istrajne smo u namjeri da pokažemo dugoročnu korist ujednačenih porodiljnih naknada, koja mora biti uz maksimalnu finansijsku podršku i kantona i Vlade Federacije BiH.”
Uloga Federacije BiH
Iz jednostavne analize koja proističe iz veličine kantona, broja stanovnika, kao i veličine budžeta, nastaju velike razlike između kantona kada je riječ o ovim naknadama. “Stoga je usklađivanje izuzetno zahtjevno, znajući da je ovaj segment u nadležnosti kantona, te je neophodno povećanje uloge Federacije BiH u finansiranju ovih naknada, jer bismo time osigurali stabilnost i pravednost u raspodjeli sredstava između kantona.”
I Dragicu pitamo koliko njezine muške kolege u kantonalnoj skupštini razumiju važnost pravednog zakonskog rješenja ovog pitanja. „Ovo pitanje nije samo pitanje ženskih prava, već i šire društvene i ekonomske odgovornosti koja može koristiti cjelokupnoj zajednici, s tim su saglasne i kolege zastupnici u Hercegovačko-neretvanskom kantonu, te pružaju maksimalnu podršku.”
Zajedničko nastupanje zastupnica, uz podršku i inicijativu WFD-a, je, smatra, od izuzetne važnosti. „Na ovaj način ćemo osigurati veću vidljivost i podršku za ovaj važan cilj, koji uz uspješnu implementaciju može dovesti do boljeg socijalnog okvira za sve žene u Federaciji BiH. Također, zajedničkom inicijativom šaljemo jasnu poruku da, bez obzira iz kojeg kantona dolazimo i kojoj političkoj opciji pripadamo, cilj je jedinstven.“
Kako bi ova priča imala sveobuhvatan karakter i razumijevanje njene kompleksnosti, za komentar smo zamolili i prvog čovjeka Ministarstva finansija HNK, gospodina Adila Šutu. „Usklađivanje iznosa porodiljnih naknada u svim kantonima Federacije Bosne i Hercegovine od presudne je važnosti za ravnomjernu podršku porodicama s djecom i uspješne pronatalitetne politike. Jedinstven iznos omogućava jednak pristup pravima, čime se smanjuju socijalne razlike. Za implementaciju ove mjere potrebno je uskladiti zakonsku regulativu, a nadležnost u Hercegovačko-neretvanskom kantonu pripada Ministarstvu zdravstva, rada i socijalne zaštite. U Budžetu HNK za 2025. godinu predviđeno je 11,3 miliona KM za podršku porodicama s djecom, što predstavlja temelj za ravnomjerno finansiranje, ali još uvijek taj iznos nije dovoljan da se visina porodiljnih naknada izjednači”, kaže nam ministar.
Na naše pitanje o tome kako i sam gleda na problem neujednačenih naknada – i generalno neuređene zakonske oblasti koja se tiče porodilja na prostoru FBiH, odgovara: “Neujednačene naknade za porodilje predstavljaju izazov u suočavanju s demografskim problemima. Zakonom o materijalnoj podršci porodicama predviđena je pomoć za nezaposlene porodilje, ali visina naknade ne može biti niža od 55% najniže plaće u FBiH. Potrebna su poboljšanja u zakonskoj regulativi kako bi se osigurala veća finansijska podrška porodiljama, posebno nezaposlenima, te omogućio lakši povratak na tržište rada.”
Zatražili smo viđenje ovog pitanja i od ministra zdravstva, rada i socijalne skrbi u vladi HNK, gospodina Milenka Bevande. Evo što on kaže: “Dobra je svaka inicijativa koja doprinosi izjednačavanju prava i sprečavanju diskriminacije bilo koje kategorije korisnika prava. Posebno treba istaknuti da prava nezaposlenih žena – majki trebaju biti ujednačena na cijelom prostoru Federacije Bosne i Hercegovine, a ne da ovise o materijalnim mogućnostima županija-kantona.”
Raspodjela budžeta
Ministar Bevanda navodi kako bi iznos trebao biti rješen zakonski, a novčana naknada trebala bi biti dijelom isplaćena iz federalnog budžeta, a dijelom iz kantonalnih proračuna. “Na taj način bi se osiguralo da žena u Mostaru, za vrijeme korištenja prava na porodiljnu naknadu, ima isti iznos naknade kao u Bihaću, Tuzli, Sarajevu i ostalim mjestima. Što se tiče žena-majki iz radnog odnosa, koje koriste prava prema Zakonu o materijalnoj potpori obitelji s djecom, smatramo da se ne bi trebale koristiti prava putem Centara za socijalni rad, već koristiti prava na temelju svog radno-pravnog statusa. Svakako već postoji interes da se radi na pronalasku rješenja u drugim područjima, a nikako samo u socijalnoj skrbi.”
I na kraju valja reći kako je jednaka porodiljna naknade ključna za osiguravanje pravednosti i jednakih prava svim porodiljama, bez obzira na mjesto stanovanja ili radni status. To doprinosi smanjenju socijalnih i ekonomskih nejednakosti, podržava pronatalitetne politike i unapređuje kvalitet života porodice. Činjenica da je oko ove ideje okupljeno 10 kantonalnih zastupnica različitih stranaka dragocjena je jer pokazuje jedinstvo i solidarnost u borbi za opće dobro, prevazilaženje političkih podjela i jačanje povjerenja građana u političke procese. Ovakva saradnja šalje snažnu poruku da su prava žena i porodice iznad stranačkih interesa.
