CRP je jedan od nalaza koji često privuče pažnju kada stigne laboratorijski izvještaj. Posebno ako je vrijednost iznad referentnog raspona, lako je pomisliti da je riječ o ozbiljnoj infekciji.
Međutim, povišen CRP ne znači automatski ni bakterijsku infekciju ni ozbiljnu bolest. Ovaj protein prije svega govori da u organizmu postoji upalni odgovor, a zašto je do njega došlo treba utvrditi na osnovu simptoma, pregleda i drugih nalaza.
CRP je više „alarm“ nego dijagnoza
C-reaktivni protein proizvodi jetra, a njegova količina u krvi raste kada organizam reaguje na upalu. To se može dogoditi zbog infekcije, povrede, operacije, autoimune bolesti i niza drugih stanja.
Kod akutne upale CRP može porasti prilično brzo, a kada se stanje počne smirivati, njegova vrijednost uglavnom se postepeno smanjuje. Zbog toga se ovaj nalaz ne koristi samo kada se traži uzrok tegoba nego i za praćenje oporavka.
Drugim riječima, CRP može biti koristan pokazatelj da se u tijelu nešto dešava, ali ne govori sam po sebi šta je problem.
Koliko je CRP-a „previše“?
Kod zdravih odraslih osoba CRP je obično vrlo nizak, a mnoge laboratorije kao gornju referentnu granicu navode oko 5 mg/L. Ipak, referentne vrijednosti nisu identične u svim laboratorijama, pa je uvijek važno pogledati raspon koji je naveden uz vaš nalaz.
Kod tumačenja rezultata korisno je imati okvirnu predstavu:
- do 5 mg/L – smatra se urednom vrijednošću kod većine odraslih osoba.
- 5–10 mg/L – blago povišene vrijednosti koje se mogu javiti kod blažih infekcija, nakon intenzivne fizičke aktivnosti, kod pušača, gojaznih osoba ili kod hroničnih upalnih stanja.
- 10–40 mg/L – mogu ukazivati na izraženiju upalu, virusnu infekciju ili početnu bakterijsku infekciju, ali uzrok može biti i neinfektivan.
- 40–100 mg/L – češće se nalaze kod izraženijih bakterijskih infekcija ili aktivnih upalnih bolesti, no mogu biti prisutne i nakon većih povreda ili operacija.
- iznad 100 mg/L – obično ukazuju na ozbiljniji upalni proces. Najčešće su povezane s težim bakterijskim infekcijama poput upale pluća, sepse ili drugih ozbiljnih infekcija, ali mogu biti prisutne i kod velikih trauma, opekotina ili aktivnih autoimunih bolesti.
Ove brojke ne treba shvatiti kao stroga pravila. Ista vrijednost može imati različito značenje kod dvije osobe, zavisno od toga imaju li temperaturu, bolove, hroničnu bolest, nedavnu operaciju ili neki drugi razlog za upalnu reakciju.
Zašto CRP može biti povišen?
Najčešći razlog je infekcija, ali ona nije jedino objašnjenje.
CRP može porasti kod:
- virusnih i bakterijskih infekcija
- upalnih bolesti crijeva
- reumatskih i drugih autoimunih bolesti
- povreda i opekotina
- nakon operativnih zahvata
- nekih kardiovaskularnih događaja
- pojedinih malignih bolesti.
Zbog toga nije dobro pokušavati „pročitati“ dijagnozu iz samog CRP-a. Ljekar će uzeti u obzir simptome, trajanje bolesti, fizički pregled, krvnu sliku i druge nalaze, a prema potrebi i dodatne pretrage.
Posebnu pažnju treba obratiti ako je povišen CRP praćen:
- visokom ili dugotrajnom temperaturom
- otežanim disanjem
- jakim bolom u prsima
- jakim bolovima u stomaku
- izraženom malaksalošću
- zbunjenošću ili poremećajem svijesti
- naglim pogoršanjem općeg stanja.
U takvim situacijama treba potražiti medicinsku procjenu.
S druge strane, kod osobe koja se osjeća relativno dobro i ima, naprimjer, blagu prehladu, manja odstupanja CRP-a najčešće nisu razlog za paniku.
Ukratko, ako vam je CRP povišen, nemojte odmah pretpostaviti najgori scenarij. Najvažnije je pogledati kolika je vrijednost CRP-a, kakve simptome imate, koliko dugo traju i šta pokazuju ostali nalazi. Tek kada se sve to uzme u obzir, CRP dobija svoje pravo značenje.
