NaslovnicaMODAMARKO FEHER: Prekrajanje stereotipa

MARKO FEHER: Prekrajanje stereotipa

Modni dizajner Marko Feher, čije kreacije ne odlikuje samo rafinirani dizajnerski rukopis nego i odgovorno promišljanje o problemima današnjice, za Graciju govori o svojim posljednjim kolekcijama koje su posveta analizi roda i tradicije te boljim vremenima i Zimskim olimpijskim igrama u Sarajevu

Napisala Mila Durić

Marko Feher vjeruje da su bosanskohercegovački modni dizajneri i dizajnerice nositelji promjena imidža naše zemlje, ali ne u mjeri u kojoj je to slučaj sa primjerima iz regije, a posebno ne iz svijeta.
Kroz vlastite kolekcije propituje različite društvene vrijednosti, a dio spoznaja o sebi pretače u svoj dizajn, poredeći to sa načinom na koji djeluju pisci ili muzičari, izražavajući se kroz riječi i note.
“Propitivao sam dosta toga, od istorije zemlje i neobičnih običaja do porodičnih odnosa, nasilja i rodnih uloga ”, kaže za naš magazin, dodajući kako su teme koje je delegirao kroz vlastite kreacije pokrenule dijalog, barem u mikrozajednici kojom je okružen, a neke i u širem kontekstu.
Analiza rodnih uloga, tradicije i rodne ravnopravnosti česta su tema njegovih kolekcija. Vjeruje kako će vrijeme pokazati da li je takav pristup imao širi odjek, ali takvo djelovanje smatra ličnom odgovornošću i obavezom.
“Nedavno sam na svom Instagramu imao diskusiju sa poznanikom, koji mi kaže: Šta to tebe briga za Iran i žene i marame i to? Znam da lično svojom podrškom neću promijeniti situaciju u njihovoj zemlji, ali možda ću nekome od svojih pratilaca dati drugi smjer razmišljanja”, kaže Feher, uz navođenje primjera rodno korektnog jezika i “običajnih pravila” u našoj kulturi. “Uvijek ima onih kojima nije jasno i uopšte ne razumiju problem da za sponzorušu imamo samo žensku verziju riječi – u negativnom smislu; muška verzija je sponzor, što predstavlja nešto drugo – a da su, recimo, advokat, doktor i predsjednik ‘muške’ riječi i da se čak u muškom rodu pišu i uz ženska imena. Meni je to suludo”, govori Feher. Dodatno ga zbunjuje činjenica da se pravopis doživljava kao konstanta i ne posmatra u duhu vremena i nužnih promjena: “Imamo nove termine koji prije nisu postojali. Mislim da je krajnje vrijeme da uz žensku osobu bude pogrešno napisati titulu u muškom rodu. Zašto bi bilo poniženje muškarcu staviti titulu u ženskom rodu, a ženi nije u muškom?!”

Kad on kaže da

Ovo nije kolekcija za vjenčanja, a jeste. Ovo nije priča o rodnoj ravnopravnosti, a jeste. Ovo nije priča o tradicionalnim vrijednostima, a jeste – poruka je njegove zapažene kolekcije pod nazivom “He Said Yes!” u kojoj je sublimirano njegovo intenzivno i kontinuirano propitivanje rodnih uloga. Kolekcija je naišla na izrazito pozitivne reakcije, kaže naš dizajner, vjerujući da su pomaci u našem društvu prisutni iako su procesi spori.
U njegovim radovima često je prisutna i nostalgija, žal za onim što smo imali, koju najbolje, kako navodi, ilustruje pjesma Sve smo mogli mi vanvremenske Jadranke Stojaković. U duhu nostalgije nastala je i njegova nova kolekcija “Nema problema”, koju je upravo predstavio u Sarajevu i koja podsjeća na neke bolje dane, vrijeme puno volje i energije te naše izuzetne prezentacije pred inostranim gostima. “Kolekcija se izvorno zove ‘ZOI ‘84’, ali su je ljudi definitivno prihvatili kao ‘Nema problema’, vjerovatno zbog parola koje se nalaze na odjevnim komadima kolekcije. Naime, njemačka televizija je radila reportažu o Olimpijskim igrama u Sarajevu pa su između ostalog naveli kako smo mi Jugosloveni vrlo specifični; ako pitate nekoga u Sarajevu za najtežu ili najjednostavniju uslugu da uradi, uvijek će vam odgovoriti sa – nema problema, to i jeste naš mentalitet”, zaključuje Marko Feher, koji u aktuelnoj kolekciji donosi i vlastite impresije o umjetnicima i ljudima općenito koji su radili na projektu ZOI, zaboravljenim herojima olimpijade kako kaže – Juri Franku, Pistolettu, Miroslavu Antoniću Rokiju i brojnim drugim.

Iz kolekcije He Said Yes! / Foto: Edvin Kalić

Na pitanje o sistematskoj podršci modnoj industriji u Bosni i Hercegovini, kroz smijeh odgovara da je nepostojeća, te da je nemoguće porediti uslove u kojima djeluju njegove kolege i kolegice u Evropi i svijetu u odnosu na domaće prilike.

Evropska politika prema modnoj industriji

Paralele radi, Evropska komisija radi na inicijativama za jačanje konkurentnosti modne industrije, kao što su mjere za zaštitu prava intelektualnog vlasništva, za borbu protiv plagijata i pomoć modnim malim i srednjim preduzećima u pristupu finansiranju i poticanju kreativnosti i inovativnosti. U jednom od dokumenata EK-a navodi se i sljedeće: “Kreativnost i inovativnost svojstvene su evropskoj modnoj industriji u svim fazama vrijednosnog lanca, od svojstava i funkcija materijala, proizvodnih procesa, upravljanja distribucijom do dizajna i brendiranja. Ključno je dodatno podržati kreativne i inovativne napore evropskih kompanija, posebno kroz male projekte usmjerene na tehnologiju, dizajn i druge kreativne sadržaje te razvoj i uvođenje inovativnih proizvoda na tržište.”

Kolekcija ZOI’84
Gracija 427, oktobar 2022.

Možda vas zanima

Nedavno objavljeno