Vratiti se svakodnevnoj rutini, u zatvoren radni prostor, dok je vani još uvijek lijepo, svijetlo i sunčano vrijeme, sasvim sigurno nije lako. S druge strane, provođenje najvećeg dijela vremena u zatvorenim prostorima karakteristika je razvijenog društva. Ako su odrasli motivirani na ponovno bavljenje poslom, iako je zahtjevno napustiti slobodu ferija, oni mlađi ne osjećaju takav poticaj i teže prihvataju da će se opet naći unutar zidova vrtića ili škole. Opet započeti s posebnim načinom spavanja i ishrane, prilagođavajući se školskim potrebama, čini da najmlađi postanu nemirniji i svoju nelagodu manifestiraju problemima sa spavanjem, lošim apetitom i, generalno, pobunom prema porodici i okolini.
Greške koje treba izbjeći Kako su djeca tokom ovog perioda lako razdražljiva, prvi savjet je uklanjanje sve one hrane koja može djelovati podsticajno. Tačnije, one koju nalazimo u čokoladi i pićima kao što je kola. Treba ih zamijeniti večernjim umirujućim čajevima od matičnjaka, zaslađenim medom od lipe ili lavande. Sem toga, treba izbjegavati nezdravu hranu (čips, bombone, slatkiše, fast-food), generalno bogatu masnoćom i šećerom, ali tako omiljenu među mališanima.
Prijedlozi Ako djeca vole slatko, više od rafiniranih, zapakiranih užina s čokoladnim okusom, poželjnije je da iskoriste sezonsku ponudu voća. Važno je samo naučiti dijete da je i ono odlična užina. Bezbroj je načina i mogućnosti: samo voće ili pomiješano s jogurtom i medom, kao sastojak kolača, u obliku pirea (kuhani kesten pomiješan sa šlagom i kakaom je veoma ukusan i kaloričan obrok). Dolaskom jeseni ponuda je bogatija orasima, dragocjenim zbog svojih hranjivih i energetskih kvaliteta (E vitamin, minerali, antioksidansi), koje dodajemo u kolač, muesli ili jogurt. Prihvatiti savjet majke prirode znači slijediti zdravu i uravnoteženu ishranu, zasnovanu na žitaricama, voću i povrću, s korektnim odnosom proteina i masnoća. Kako bismo pomogli najmlađima da što bolje podnesu stres povratka, važno je ponuditi im hranu bogatu svim vitaminima i mineralima, posebno vitaminom C, koji stimulira imunitet (s dolaskom jeseni javljaju se prve virusne infekcije) i onim iz grupe B (od B1 do B 12), nezamjenjivim kod psihičkog zamora, koji daju energiju i pospješuju rad mozga.
Na kraju, šta učiniti ako se dijete osjeća slabo i bezvoljno, a vremenom se stanje ne poboljšava? U takvim slučajevima može koristiti dopuna ishrane vitaminima i mineralima, iskorištavanjem prirodnih dodataka, a bez uključivanja hemijskih proizvoda. To su pšenične klice, bogate vitaminima B i E, dragocjenim masnim kiselinama ili kvasac, izvrsno okrepljujuće sredstvo, generalno, bogato vitaminima iz grupe B i mineralima.
Mnogi roditelji ignoriraju činjenicu da kod djece postoji naglašena svojevrsna fiziološka anoreksija, koja traje nekih pola sata nakon buđenja. Treba organizmu dopustiti mogućnost da osjeti normalan apetit. Bilo bi idealno da doručkuju onda kada su već spremna, umivena i obučena, a zube mogu oprati nakon doručka
Doručak je najvažniji Povratak u školu može biti odličan trenutak za usvajanje novih prehrambenih navika. Prije svih, to je konzumiranje jednog dobrog i hranjivog obroka, čemu većina ljudi ne pridaje neki osobit značaj. Samo oko 15 posto ljudi doručkuje sjedeći za stolom s članovima svoje porodice. Najveći broj je onih koji doručku posvete par minuta, s jednom nogom na izlaznim vratima. A doručak je, zbog različitih motiva, najvažniji obrok kada je u pitanju zdravlje i pravilan rast djeteta. Već je primijećeno da je fenomen preskakanja doručka (skipping breakfast) tipičan za pretile ili osobe s prekomjernom težinom. Istraživanja provedena posljednjih godina pokazala su brojne prednosti koje dobar doručak donosi organizmu. Sem preveniranja prekomjerne težine, ovaj obrok poboljšava metabolički profil u svim sljedećim obrocima, s izvrsnim efektom na kontroliranje količina šećera i masnoće u krvi. Garantira, također, bolje izvođenje neurofunkcija tokom jutra. Primijećeno je da je među mladima koji ne doručkuju više onih koji puše, piju i nedovoljno se bave sportskim aktivnostima.
Preskakanje doručka je pogreška u ishrani koja, nažalost, može poticati iz najranijeg djetinjstva. “Požuri, popij još mlijeko, kasniš!” – izvrstan način da se istog trenutka prestane jesti i zauvijek zamrzi doručak. Mnogi roditelji, ustvari, ignoriraju činjenicu da kod djece postoji naglašena svojevrsna fiziološka anoreksija, koja traje nekih pola sata nakon buđenja. Zbog toga bi bilo idealno doručkovati onda kada su već spremna, umivena i obučena, a zube mogu oprati nakon doručka. Treba organizmu dopustiti mogućnost da osjeti normalan apetit.
Primijećeno je, također, da mladi često ostaju dugo budni navečer uz TV ili kompjuter, bez znanja roditelja, jedući grickalice. Takva navika, sem što je nezdrava, ubija jutarnji apetit. Među namirnicima koje treba preferirati su one na bazi kompleksnih ugljikohidrata, dakle, sve žitarice, muesli i slično, pomiješane s jogurtom i, po mogućnosti, malo voća. Dolaskom hladnog vremena, kako bi se doručak obogatio vitaminima, mineralima i energijom, ne treba zaboraviti bademe, orahe, lješnike, suhe kajsije, grožđice… Na kraju, umjesto žitarica s dodatkom šećera i čokolade, bolje je direktno u mlijeko dodati kakao i žitarice u što prirodnijem obliku.
