Napisala Amra Zvizdić
Krajem januara 2020. godine prisustvovali smo posljednjoj sedmici visoke mode u Parizu koja je protekla u normalnom ozračju. Ispostavilo se to godinu dana kasnije kada se čitav (modni) svijet, čini nam se, okrenuo naopačke. Vijest o koronavirusu bila je daleko, ali nam je virus bio mnogo bliže nego što smo ga u tom trenutku bili svjesni. Čekali smo tada u tijesnim redovima okruženi stotinama drugih zvanica da uđemo u neke od najraskošnijih pariških palača – prostore u kojima se godinama održavaju najznačajnije modne revije. Na korak od pandemije svjetskih razmjera, upijali smo ljepotu kreacija Zuhaira Murada, Georgesa Hobeike, modnih kuća Dior i Valentino. Razgovarali smo sa modnim dizajnerima iza scene ne plašeći se da će nas bliski kontakt ugroziti. Uživali smo u kreacijama izbliza, onako kako je to jedino moguće, i svim čulima doživljavali visoku modu – trijumf dizajna. Posljednja sedmica mode u Parizu pr. Kr. (ali, ne prije Krista, već prije korone) protekla je u ozračju naivnosti i našeg kolektivnog vjerovanja da će virus ostati u Kini, a modni svijet neometano nastaviti dalje.
Krhkost i snaga ženskog tijela
Prevarili smo se, dakako, i ubrzo osvijestili novu realnost: onu koja je podrazumijevala život i rad u virtuelnom svijetu. Nakon nekoliko bezuspješnih pokušaja da se moda preseli u naše domove i da joj svjedočimo putem malih ekrana, postalo je jasno da će modna industrija morati pronaći drugi način da nam održi pažnju.
Nakon drugog lockdowna u Francuskoj, krajem novembra prošle godine, modni dizajneri su stidljivo, i pomalo plašljivo, počeli da nas opet pozivaju u svoje ateljee na limitirana druženja na kojima su nam predstavljali svoje vizije i ideje – ne nužno kolekcije – i dijelili sa nama svoje opravdane strahove, ali i nade za budućnost.
Prvi od njih je bio Guillaume Henry, kreativni direktor modne kuće Patou u kojoj se i dalje njeguje naslijeđe osnivača Jeana Patoua. Proizvodnja se nastavlja ručno, u prozračnom ateljeu smještenom na otoku Saint-Louis u srcu Pariza s pogledom na rijeku Senu. Kvalitet, a ne kvantitet, poručuju svojim kolekcijama sa limitiranim brojem kreacija koje utjelovljuju pariški šik, te mit o pariškoj djevojci koja svojim nonšalantnim pristupom životu i modi slavi jednostavnost i minimalizam.
Potom smo posjetili pariški atelje Zuhaira Murada, libanonskog dizajnera koji je pretrpio značajne materijalne gubitke u razornoj eksploziji u Bejrutu u kojoj je gotovo u potpunosti uništeno njegovo sjedište u kojem se, između ostalog, nalazila posljednja kolekcija na kojoj je radio. Sreća, ili bolje rečeno usud, odredila je da se prototipi iz posljednje kolekcije nađu upravo u Parizu. Iako predviđena za sezonu Pre-Fall 2021, predstavljena je za vrijeme sedmice visoke mode. Inspirisane gracioznim i preciznim pokretom primabalerine Maje Pliseckaje i fotografijama Deborah Turbeville, kreacije otkrivaju neraskidivu vezu između mode i pokreta. Murad je ponovo vješto izvajao žensku siluetu, te pripitomio i oblikovao različite teksture tkanina kako bi oživio kontinuirani tok kretanja ženskog tijela. Krep, čipka, macramé, baršun i svila prepliću se u savršenoj harmoniji. Haljine slave peplum kroj, mekani muslin ocrtava graciozne arabeskne uzorke i otkriva prirodno elegantan, gipki položaj tijela. Čitava kolekcija je fluidna, sanjiva, te pomalo ranjiva dok u isto vrijeme slavi krhkost i snagu ženskog tijela. Kolekcija oživljava takozvano zlatno doba pedesetih godina prošlog stoljeća, te priziva novo, ljepše, i smislenije doba koje, nada se Murad, dolazi po okončanju vanrednog stanja.
Posveta Elsi Schiaparelli
Svi velikani francuske Federacije za visoku modu su ostali posvećeni kontinuitetu i predstavili svoje kolekcije visoke mode za proljeće 2021. godine prema unaprijed definisanom kalendaru. Ipak, revije smo i dalje bili prinuđeni gledati online, putem Zoom linkova i kratkih videozapisa koji su nam pristizali u inbox zajedno s fotografijama nesvakidašnjih kreacija. Ipak, doživljaj je ostao nepotpun. Jer, kako doživjeti visoku modu bez osnovnog čula za njezino razumijevanje – dodira?
Serijom fotografija snimljenih u pariškom ateljeu na trgu Vendôme, modna kuća Schiaparelli, na čelu sa kreativnim direktorom Danielom Roseberryjem, predstavila je ekscentričnu kolekciju koja utjelovljuje nadrealnu estetiku Else Schiaparelli, koja je važila za jednu od najavangardnijih modnih dizajnerica svog doba. Nakon perioda inkubacije, kako je naglasio, Roseberry je svoje ideje pretočio u prikladan omaž dizajnerici. Električna nijansa ružičaste boje dominira predimenzioniranom mašnom na dugoj crnoj haljini koja otvara kolekciju. Haljinu dodatno naglašava metalni krozet, dizajniran tako da veliča snagu ljudskog tijela kroz naglašene trbušne mišiće. Uslijedila je haljina ukrašena sa više od 200.000 Swarovski kristala, kao stvorena za crveni tepih koji ni ove godine vjerovatno neće biti prostrt. Neke kreacije su manje ekstravagantne, poput jednostavno krojenih suknji, topova i hlača u crnoj i bijeloj boji, ali ipak dolaze do izražaja uz specifičan, statement nakit i modne dodatke prepune simbola – baš onako kako bi to Elsa željela.
Svijet modernog Orlanda
Nakon smrti Karla Lagerfelda, na čelo modne kuće Fendi došao je proslavljeni modni dizajner Kim Jones. Očekivanja od njegove prve kolekcije su bila ogromna, ali je svojim kreacijama uspio oduševiti modnu javnost. Virginia Woolf i njezin roman Orlando poslužili su kao inspiracija za kolekciju koja oživljava Charleston iz 16. vijeka, distrikt u Istočnom Sussexu. Ovaj kraj nije slučajno odabran, budući da Jones u njemu posjeduje kuću. Oduševljen njegovim boemskim zajednicama, predstavio je kolekciju koja predstavlja njegovu viziju ženskog kroja. Ženama danas ne trebaju balske haljine, već odjeća u kojoj će se osjećati slobodno i prirodno. Poruka je to Jonesa koji nas je uveo u svijet modernog Orlanda, putopisnu priču o androginiji i brisanju rodnih identiteta.
Kreacije su u izuzetno mračnom i intrigantnom videu nosile neke od najpoznatijih modela današnjice, poput Belle Hadid, ali i zvijeda filmskog neba Demi Moore, supermodeli Christy Turlington i Kate Moss, te nasljednica Fendi carstva, Delfina Delettrez. Muška i ženska anatomija se isprepliću dok oblici postaju gotovo bezlični. Akcenat je na teksturama, slojevima, haljinama koje se mogu nositi od jutra do mraka, sakoima i košuljama koje pružaju osjećaj sigurnosti. Gotovo teatralne, neke od kreacija u sebi nose emociju – sjećanje na Karla Lagerfelda, koji je više od pedeset godina nametao dizajnersku viziju na čelu modne kuće Fendi. Ako je ovo tek početak, znatiželjni smo vidjeti kako će Jones osvježiti modnu svakodnevicu u sedmicama mode koje slijede.
Podvodni svijet i gljive
Nekrunisana kraljica visoke mode Iris van Herpen još jednom je potvrdila svoju dominaciju i predstavila jedinstvenu kolekciju koja je, kao i uvijek dosad, u savršenoj simbiozi sa prirodom. Kombinujući tehnologiju i modu, kreirala je kolekciju u saradnji sa kompanijom Parley for the Oceans. Naime, upotrebom jedinstvenog materijala proizvedenog od reciklirane plastike pronađene u morima i okeanima, kreirala je održivu kolekciju koja slavi podvodni život… ali, i gljive. Knjiga Merlina Sheldrakea o tome kako upravo gljive održavaju život na Zemlji, nadahnula je Van Herpen na više načina. Teksturu gljiva koristila je kao inspiraciju za nabore, micelij je poslužio kao model za siluete i ukrase, čipkana tekstura pojedinih gljiva inspirisala je poseban uzorak koji dominira kolekcijom. Gljive imaju vlastiti sistem komunikacije, a to je ideja koja ju je posebno dirnula.
“Prošla godina je protekla u ozračju izolacije i razdvajanja. Zato mi je bilo izuzetno inspirativno posmatrati prirodu kako se povezuje i komunicira na jedan poseban, fascinantan način”, izjavila je dizajnerica. Njezine kreacije, u potpunom sinhronicitetu sa ljudskim tijelom, komuniciraju ideju zajedništva i humanosti. One rastu u pokretu, razvijaju se i šalju poruku o održivijoj ideji mode.
Diorov tarot
Možda nam 2020. godina nije dodijelila najbolje karte za igru zvanu život, ali je zato Maria Grazia Chiuri tarot kartama prizvala ljepše i smislenije sutra. U svojoj novoj kolekciji visoke mode za modnu kuću Dior odlučila je koračati tajnim, pomalo mističnim putem koji joj se ukazao u kataklizmičnim vremenima kada čitavo čovječanstvo nastoji pregovarati sa sudbinom, te predvidjeti šta donosi budućnost. U zamišljenom labirintu, pod rediteljskom palicom Mattea Garronea, modeli su koračali u nepoznatom smjeru pokušavajući upoznati slojeve vlastite ličnosti kroz tri životna učitelja: umjerenost, pravdu i smrt. Predstavljeni su nam renesansni korzeti, plaštevi od brokata, te nježne plisirane haljine.
Christian Dior je bio izuzetno sujevjeran čovjek koji je vjerovao u sposobnost predviđanja budućnosti. Tarot je otkrio za vrijeme Drugog svjetskog rata, pokušavajući saznati za sudbinu svoje sestre koja je nestala kao članica francuskog pokreta otpora i koja je, saznat će se kasnije, mjesecima bila zatvorena u ženskom koncentracionom logoru Ravensbrück. Poštujući historijat kuće, Chiuri je inkorporirala sujevjerje u novu kolekciju koja vraća nadu u smislen život.
Nismo mogli da se i sami ne zapitamo šta nosi budućnost: novi labirint, raskrižje, ili jasan put koji vodi u novi, otvoreni, neograničeni svijet? Nakon godine prepune pitanja, u 2021. ipak priželjkujemo samo jedan odgovor: slobodu – modnu, rodnu, geografsku, ljudsku, ličnu.
