KRIMINALIZACIJA KLEVETE U RS-u: Šta su granice medijske slobode?

Šta će usvojene izmjene Krivičnog zakonika Republike Srpske i kriminalizacija klevete značiti za novinare i medijske slobode te koliko je ovim činom unazađen put Bosne i Hercegovine ka Evropskoj uniji?

spot_img

Napisala Mersiha Drinjaković
Snimci AG

Prije više od 20 godina ukinuli smo krivično djelo klevete i bili smo prvi u regionu. Prije Federacije BiH. Time smo se ponosili. Sada je vlast Srpske odlučila okrenuti leđa UN-u, Savjetu Evrope, OEBS-u, Evropskoj komisiji. Poručila je zaštitnicima ljudskih prava i sloboda, novinarskim udruženjima, udruženjima građana, da ih ne zanima šta pričaju i da žele da se zaštite od istine. Zato je ovo pitanje slobode svakog pojedinca ovdje.”
Tako je govorio Siniša Vukelić, predsjednik Kluba novinara Banjaluka, dok su se poslanici Narodne skupštine Republike Srpske izjašnjavali o uvođenju klevete u Krivični zakonik RS. Bila su uzaludna upozorenja javnosti, organizacija civilnog društva; njih 47 u skupštinskoj sali diglo je ruke za ovaj prijedlog i kleveta je kriminalizovana. “Ovo je zaista sramotan dan za Republiku Srpsku i sramotan dan za Narodnu skupštinu koja je ovako sraman zakon izglasala i pored protivljenja novinarskih udruženja, brojnih domaćih i svjetskih organizacija. Usprotivili su se svim demokratskim standardima, svim osnovnim ljudskim pravima o kojima smo govorili proteklih sedam mjeseci”, kazao je kasnije Vukelić, upozoravajući na posljedice koje će izmjene Krivičnog zakonika RS imati za cijelu medijsku zajednicu i civilno društvo u BiH.

Šta znače izmjene?

Šta izmjene konkretno znače? Za klevetu i povredu časti mogu biti procesuirani svi novinari u Bosni i Hercegovini ukoliko je osoba koja se smatra oštećenom iz – Republike Srpske. Sloboda medija je dobila granice, a kleveta i uvreda cijenu, tako su ovaj potez skupštinskih poslanika okarakterisali na FTV-u, dodavši kako se ovim izmjenama sužava prostor javnog djelovanja, a ograničava kritičko mišljenje.
I pravnici imaju svoj stav: “Nezamisliv korak nazad u izgradnji demokratskog društva, a ovo će se odraziti na novinare i u RS-u i u FBiH na jednak način”, kaže advokat Plamenko Čustović.

Siniša Vukelić, predsjednik Kluba novinara Banjaluka

Zbog javnosti je važno obrazložiti zašto kriminalizacija klevete komplicira ionako krhku platformu medijskih sloboda u BiH. Novinar Siniša Vukelić, koji već sedam mjeseci glasno i jasno upozorava na pogubne posljedice, ovako to tumači, odgovarajući zagovornicima izmjena zakona koji se pozivaju na činjenicu da je kleveta u krivičnom zakonu nekih evropskih zemalja: “Namjerno iskrivljuju činjenice. Da, kleveta je u nekim zemljama u krivičnom zakonu, ali moramo znati da su to zemlje poznate po poštenom suđenju, po sudijama i tužiocima koje ne kontrolišu političari. Ponavljaju da su smanjili kazne i da time trebamo biti zadovoljni; nama problem nikada nije ni bio u kazni, već u krivičnom procesu koji može trajati pet godina. Možete dobiti desetine takvih prijava jer njih neće plaćati funkcioner i političari, već vi, iz budžeta Srpske. Cijeli sistem, policija i tužilaštvo će o vašem trošku biti upregnuti da dokažu da ste oklevetali komšiju ili nekog funkcionera.”
Novinar i advokat Senad Pećanin je razložno objasnio razlike postupka za klevetu normiranu Zakonom o zaštiti od klevete od postupka koji će biti primjenjivan sa izglasanim izmjenama Krivičnog zakonika RS. “To znači da se postojanje klevete utvrđuje u krivičnom, a ne parničnom, građanskom postupku. Ključna razlika između ova dva postupka je u tome što se krivični postupak može pokrenuti i sprovesti samo po zahtjevu tužioca. To implicira puno posljedica, od kojih ovom prilikom valja ukazati na nekoliko: interese osobe koja smatra da je počinjena kleveta na njen račun zastupa tužilac (‘država’), a ne pojedinac koji smatra da je oklevetan; svi troškovi prethodnog postupka za utvrđivanje eventualne klevete padaju na račun države, a ne osobe koja smatra da je oklevetana; svi resursi države – materijalni, institucionalni (državni organi, institucije, policija, obavještajna služba i slično) na raspolaganju su tužiteljstvu, za razliku od parničnog postupka u kojem postoji ravnopravnost parničnih stranaka (tužioca i tuženog); tužilaštvo u krivičnom postupku, za razliku od tužioca u parničnom postupku, raspolaže mogućnošću zahtjeva za određivanje pritvora optuženom; u slučaju osuđujuće presude u krivičnom postupku, o izvršenju sankcije (novčane, zatvorske) se po službenoj dužnosti brine sud (‘država’), za razliku od presude u parničnom postupku u kojem se o istom stara oštećeni tužilac; u slučaju finansijske nemogućnosti plaćanja novčane kazne u krivičnom postupku, za razliku od parničnog, osuđenog za klevetu čeka zatvor.”

Kako je reagovao VSTV?

Prije izglasavanja samih izmjena oglasilo se i Visoko sudsko i tužilačko vijeće BiH o Nacrtu izmjena i dopuna Krivičnog zakonika Republike Srpske kojim se nakon 20 godina ponovo kriminalizuje kleveta i uvode krivična djela uvrede časti i ugleda u RS-u. Upozorili su da bi propisivanje neprimjerene kazne za klevetu moglo dovesti do autocenzure, a da bi sankcionisanje kao posljedicu moglo imati ograničavanje prava na slobodu, koje je stub izgradnje demokratskog društva.
“To bi bilo u direktnoj koliziji sa praksom Evropskog suda i Rezolucijom Parlamentarne skupštine Savjeta Evrope ka dekriminalizaciji klevete 1577 (2007). Zbog svega navedenog, u izostanku jasnih obrazloženja standarda Evropskog suda, usklađenosti sa Ustavom i izostanka navođenja komparativnih praksi, Vijeće izražava rezervu spram navedenih odredaba Nacrta zakona”, napisano je u saopštenju VSTV-a.
I ništa nije pomoglo. Izmjene zakona su tu, a njegove posljedice će medijska zajednica osjetiti sigurno vrlo brzo.


Praksa zemalja Evropske unije

U većini zemalja Evropske unije u kojima je kleveta kriminalizovana postoji pravosuđe (bez stega korupcije i politike) koje u vrlo rijetkim slučajevima dosuđuje krivična djela u ovom kontekstu. Stoga su i poruke upućene iz EU-a kad je NSRS usvojila nacrt zakona kojim planira kriminalizaciju klevete bile vrlo jasne. “Kandidatski status koji je BiH dobila u decembru 2022. dolazi s visokim očekivanjima. U preporukama za dobijanje kandidatskog statusa Komisija je definisala korake koje BiH mora da riješi. Jedan od njih je jačanje slobode izražavanja i slobode medija.”
I poruke iz Vijeća Evrope su bile nedvosmislene te je navedeno kako je kriminalizacija klevete ograničavajući faktor kada su u pitanju ljudska prava i pravo na slobodno izražavanje. “Vijeće Evrope promovira dekriminalizaciju klevete i pruža preporuke svojim zemljama članicama da se osigura proporcionalnost zakona o kleveti i njihove primjene kada je riječ o ljudskim pravima.”

Gracija 436, august 2023.

Možda vas zanima

Stay Connected

108,957LikesLikes
4,889SljedbeniciPratite

Nedavno objavljeno