Piše: Sejdefa Bašić
Prije petnaest godina, u Novom Sarajevu započela je priča koja je promijenila način na koji posmatramo starenje, položaj starijih osoba i njihovu ulogu u društvu. Danas je ta ideja prerasla u prepoznatljiv model zdravog i aktivnog starenja koji je prešao granice Bosne i Hercegovine i postao inspiracija brojnim zajednicama.
Otvaranjem prvog Centra za zdravo starenje u naselju Hrasno, u junu 2011., napravljen je značajan iskorak u pristupu kvalitetu života starijih osoba. U vrijeme kada su se potrebe ove populacije uglavnom posmatrale kroz zdravstvenu i socijalnu zaštitu, novi koncept ponudio je drugačiju perspektivu: starije osobe nisu samo korisnici podrške nego aktivni, vrijedni i ravnopravni članovi zajednice.
Godine nisu prepreka
Inicijativu za razvoj ovog modela pokrenulo je Udruženje „Partnerstvo za javno zdravlje“, u saradnji s nizozemskom organizacijom Yanos Public Health, uz podršku Općine Novo Sarajevo i drugih domaćih i međunarodnih partnera. Od samog početka cilj je bio mnogo širi od otvaranja prostora za dnevni boravak. Željelo se stvoriti mjesto susreta, prijateljstva, učenja, kreativnosti, fizičke aktivnosti i međusobne podrške. Mjesto u kojem godine nisu prepreka za nova iskustva, a životna dob ne određuje mogućnosti pojedinca.
Petnaest godina promjena koje se vide u životima ljudi Tokom proteklih petnaest godina, Centar za zdravo starenje Novo Sarajevo postao je mnogo više od ustanove ili projekta.
Postao je drugi dom brojnim članovima, prostor u kojem se razvijaju prijateljstva, otkrivaju talenti, čuvaju zdravlje i vitalnost te jača osjećaj pripadnosti zajednici. Kroz preventivno-korektivnu gimnastiku, kreativne i edukativne radionice, horove, izlete, kulturne događaje, digitalno opismenjavanje i brojne druge aktivnosti, hiljade sati zajedničkog rada i druženja pretvorene su u neprocjenjivu društvenu vrijednost.
Posebna vrijednost ovog koncepta jeste aktivna uloga samih članova, koji svojim znanjem, iskustvom, volontiranjem i međusobnom podrškom neposredno doprinose njegovom uspjehu.
Pozitivne promjene
Istraživanja provedena uz podršku Populacijskog fonda Ujedinjenih nacija (UNFPA), u saradnji s Univerzitetskim koledžom u Londonu, dodatno su potvrdila značaj centara za zdravo starenje. Rezultati ukazuju na pozitivne promjene u fizičkoj aktivnosti, prehrambenim navikama i društvenoj povezanosti njihovih članova. Time je ono što su članovi i njihove porodice godinama prepoznavali kroz svakodnevno iskustvo dobilo i važnu naučnu potvrdu.
Uspjeh prvog centra pokazao je da je moguće razviti funkcionalan, održiv i društveno koristan model podrške starijim osobama, prilagodljiv različitim lokalnim zajednicama. Nakon Novog Sarajeva, koncept se počeo širiti na druge sarajevske općine, a potom i na brojne lokalne zajednice širom Bosne i Hercegovine. Na području Kantona Sarajevo razvijena je široka mreža centara i srodnih oblika organizovane podrške zdravom starenju, dok je model svoje mjesto pronašao i u drugim dijelovima Federacije BiH i Republike Srpske.
Posebno značajan iskorak predstavlja njegovo međunarodno širenje. Iskustva razvijena u Sarajevu, uz podršku UNFPA i međunarodnih partnera, postala su osnova za razmjenu znanja i razvoj sličnih inicijativa u Srbiji, Sjevernoj Makedoniji, Gruziji, Armeniji i drugim zemljama istočne Evrope i centralne Azije. Koncept mreže centara za zdravo starenje prepoznat je i u okviru Ujedinjenih nacija kao primjer dobre međunarodne prakse, čime je potvrđeno da kvalitetna lokalna inicijativa može imati dalekosežan utjecaj.
Prevencija socijalne izolacije
Ono što je započelo u jednom sarajevskom naselju postalo je primjer kako se inovativna rješenja, nastala kroz saradnju civilnog društva i lokalnih vlasti, mogu prenositi i uspješno prilagođavati različitim društvenim sredinama. Značaj centara za zdravo starenje danas se prepoznaje i u širem okviru javnih politika usmjerenih na unapređenje položaja starijih osoba. Principi aktivnog i zdravog starenja, prevencije socijalne izolacije i uključivanja starijih u život zajednice sve su prisutniji u razvojnim i socijalnim strategijama u Federaciji Bosne i Hercegovine i Republici Srpskoj.
Posebno je važno što je potreba za uspostavljanjem i širenjem centara za zdravo starenje prepoznata i u okviru saradnje Bosne i Hercegovine sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom. U tome se ogleda jedan od najvećih uspjeha petnaestogodišnjeg rada: ideja koja je započela kao lokalna inicijativa postepeno prerasta u važan dio sistemskog odgovora na demografske promjene i potrebe stanovništva.
Razvoj ovog koncepta ne bi bio moguć bez bezrezervne i kontinuirane podrške općina Novo Sarajevo, Centar, Ilidza, Stari Grad, Vogosca, Istočno Sarajevo koje su imale važnu ulogu u uspostavljanju i podršci. Upravo ta saradnja pokazala je da se najbolji rezultati postižu kada javni sektor, civilno društvo i građani djeluju zajedno, okupljeni oko zajedničkog cilja.
Posebno mjesto u ovoj priči pripada članovima centara i volonterima, čija energija, kreativnost i svakodnevni angažman daju stvarni smisao cijelom konceptu.
Petnaest godina iza nas – budućnost pred nama
Obilježavanje petnaest godina rada prvog Centra za zdravo starenje nije samo prilika za osvrt na postignute rezultate. To je i podsjetnik na odgovornost da se započeta priča nastavi i da mogućnosti zdravog, aktivnog i dostojanstvenog starenja postanu dostupne što većem broju građana. U narednim godinama posebno je važno nastaviti širiti mrežu centara, jačati saradnju s lokalnim zajednicama, razvijati nove programske sadržaje i osiguravati dugoročnu održivost ovog modela. Jer zdravo starenje nije privilegija. Ono treba biti mogućnost svakog čovjeka, bez obzira na mjesto stanovanja, materijalne prilike ili životnu dob. Petnaest godina Centra za zdravo starenje Novo Sarajevo svjedoči da jedna dobra ideja, uz viziju, predanost i partnerstvo, može promijeniti živote ljudi, pokrenuti zajednice i postati primjer drugima. Priča koja je počela 2011. godine nastavlja se, s istom porukom: godine donose iskustvo, a zajednica pruža mogućnosti da se to iskustvo živi, dijeli i obogaćuje.
Autorica teksta je izvršna direktorica Udruženja Partnerstvo za javno zdravlje.
