Razgovarala Tamara Mayer
Snimio Edin Đumišić
Amra Tabaković i Lejla Selmanagić pokrenule su brend Korisno u januaru 2024., te njih dvije danas predstavljaju konsultantsku kompaniju koja pravnim licima pruža usluge u segmentu održivog poslovanja. Dvije decenije rada u bankarskom sektoru dale su im veliko iskustvo, znanje i vještine, pa su u okviru svojih aktivnosti pokrenule su i edukativnu platformu ESG Korisno.
Šta stoji iza kompanije Korisno?
Amra: Odluka o osnivanju start-up kompanije donesena je nakon 20 godina iskustva u bankarskom sektoru gdje smo radile na poslovima upravljanja održivošću, komunikacija i marketinga. Za nas je ova odluka bila logičan korak jer vjerujemo u našu misiju da činimo razliku na ovom tržištu, imamo cilj i svrhu, radujemo se svakom radnom danu, volimo to što radimo i osjećamo se dobro zbog toga. Drago nam je da radimo sa nekim od najboljih kompanija na našem tržištu, gradimo partnerske odnose, učimo jedni od drugih i nadopunjavamo se. Integrisanje strategije održivosti u poslovni model je obiman i dugotrajan zadatak, zahtijeva ljudske i materijalne resurse, a mi smo tu da klijente podržimo u tranziciji ka održivom poslovanju.
Kako je kompanija dobila naziv?
Lejla: Naš prvi korak je bio uspostavljanje edukativne platforme Esgkorisno.ba čiji je cilj da na jednom mjestu obuhvati relevantne informacije na temu održivosti, te da kroz prilagođen i “pitak” sadržaj bude korisna svima – kompanijama, institucijama, građanima. To je prva poveznica sa nazivom Korisno, a dodatno se ovaj naziv i sam nametnuo u kontekstu održivog poslovanja. Naime, kompanije kroz svoje poslovanje trebaju i moraju biti korisne zaposlenicima, klijentima, društvu i planeti kako bi u konačnici bile konkurentne na tržištu i ostvarile što bolje rezultate. Upravo u tom segmentu pružamo usluge kompanijama kroz definisanje i integrisanje strategije održivosti i ESG (okolišni, društveni, upravljački aspekt poslovanja) aktivnosti u njihove poslovne modele, izradu ESG izvještaja, izračune emisija stakleničkih gasova, ESG obuke za zaposlene. Kada ste na samim počecima nije lako dobiti priliku, stoga smo iznimno zahvalne našim klijentima koji su ukazali povjerenje našoj start-up kompaniji i započeli saradnju sa nama.
Gdje vidite trenutno Bosnu i Hercegovinu u odnosu na svijet na temu održivosti?
Amra: U globalnom kontekstu, kompanije prelaze sa pojedinačnih i sporadičnih inicijativa na ozbiljno i sveobuhvatno integrisanje održivosti koja im daje konkurentsku prednost na tržištu i omogućava im da se suoče sa globalnim izazovima. U svijetu koji se sve više okreće održivosti, inovacije igraju ključnu ulogu u transformaciji poslovanja. Velike korporacije integrišu poslovne modele u okviru kojih procjenjuju klimatske i okolišne rizike te na osnovu toga usklađuju i prilagođavaju svoje finansijske ciljeve. Dodatno, ne radi se samo o okolišu, značajna tema je i transparentnost poslovanja, etičke prakse, adekvatne obuke te unapređenje sigurnosti na radnom mjestu čime kompanije pozitivno utiču na društvo i ekonomiju.
Kako raste svijest o ovoj temi, sve više kompanija u našoj zemlji također prepoznaje ove prednosti i integriše ESG u svoje poslovanje. S obzirom da je BiH većinski izvozno orijentisano tržište, EU na neki način “gura” lokalne kompanije u smjeru održivosti. Da biste bili prihvatljiv i konkurentan dobavljač u EU, morate ispuniti zahtjeve održivog poslovanja. Treba imati na umu da je integrisanje održivosti dugotrajan proces, treba vremena da se o značaju ove teme osvijeste ne samo kompanije već i građanstvo u cjelini.
Koje je vaše mišljenje o reuse i repurpose metodama u sklopu no waste strategije?
Lejla: Reuse i repurpose su ključni koncepti unutar strategije no waste – odnosno strategije bez otpada – i sve više dobijaju na značaju. Ukratko, reuse znači ponovnu upotrebu predmeta u njihovom izvornom obliku, dok repurpose podrazumijeva davanje nove forme i funkcije postojećim stvarima. To nisu novi koncepti – u sedamdesetim i osamdesetim godinama su se čuvale staklene tegle, kutije od keksa, pa čak i šolje iz pakovanja jogurta koje su kasnije služile u domaćinstvu. Danas se taj duh održivosti vraća, ali u modernijem obliku.
Primjer iz modne industrije pokazuje koliko se svijet mijenja – mnogi brendovi danas recikliraju materijale, izrađuju kolekcije od već korištenih materijala i potiču svoje kupce da razmijene, poprave ili prenamijene odjeću. To nije samo trend, to je dio šire cirkularne ekonomije koja nas sve uči da vrijednost ne prestaje s prvom upotrebom.
Kao društvo, sve smo više svjesni da je briga o planeti i našoj okolini usko povezana s našim zdravljem, kvalitetom života i ekonomskom sigurnošću. Svaki korak, pa i onaj najmanji – poput kupovine proizvoda u ekoambalaži, korištenja platnenih cekera ili prenamjene starih majica u krpe za čišćenje – ima značaj. O ovim temama i konkretnim savjetima pišemo i na našoj edukativnoj platformi, jer vjerujemo da promjena počinje s informacijom i inspiracijom. Ne smijemo čekati da se stvari rješavaju na globalnom nivou. Svako od nas treba da ima ulogu u ovom procesu, a kako je fino rečeno u jednoj publikaciji: “Održivost nije samo korporativni cilj, to je ljudski cilj. Najmoćnija sila promjene nije politika ili budžet, već način razmišljanja.”
Da li smatrate da su obnovljivi izvori rješenje za industrijske zemlje?
Amra: Industrijske zemlje godinama se oslanjaju na fosilna goriva za pokretanje ekonomije, ali upravo su one i najviše doprinijele emisijama koje zagrijavaju našu planetu. Prema zvaničnim podacima, Zemlja se u posljednjih 60 godina zagrijala za 1°C, što je alarmantan podatak s obzirom da je za prethodnih sto godina porast bio 0,3°C. Obnovljivi izvori energije jesu ključni dio rješenja za industrijske zemlje, ali nisu sami po sebi čarobni štapić. Industrijske zemlje imaju resurse, tehnologiju i institucionalni kapacitet da predvode energetsku tranziciju, što je i njihova odgovornost imajući u vidu da su najveći emiteri stakleničkih gasova. Međutim, prelazak na obnovljive izvore mora biti sistemski – uz ulaganja u mrežnu infrastrukturu, skladištenje energije, efikasnost potrošnje i pravednu tranziciju radne snage. Drugim riječima, obnovljivi izvori jesu dio rješenja, ali samo ako su dio šire strategije održive industrijske transformacije. Sunce i vjetar se smatraju najoptimalnijim obnovljivim izvorima za dugoročnu održivost, a to je, za početak, nešto što svaka zemlja ima.
