Razgovarala Dženita Vilajet Avdičević
Snimci Privatni album
Menopauza je prirodan dio života svake žene, ali se o njoj i dalje govori premalo. Umjesto otvorenog dijaloga i podrške, žene se često suočavaju s nerazumijevanjem, stigmom i šutnjom.
Iako se najčešće spominju fizički simptomi, jednako su važne i psihičke promjene koje menopauza donosi. Anksioznost, depresija, razdražljivost i nagle promjene raspoloženja mogu ozbiljno uticati na kvalitet života. Mnoge žene osjećaju da gube kontrolu nad sobom, a pritom im nedostaje adekvatna podrška okoline.
Razgovor o ovim izazovima ključan je korak ka boljem razumijevanju i većoj empatiji. Psihičke promjene u menopauzi nisu znak slabosti – one su dio složenog biološkog procesa i zaslužuju pažnju, razumijevanje i stručnu pomoć.
U razgovoru za Graciju, dr. Faruk Gutić, ljekar rodom iz Banovića koji danas radi u jednom sarajevskom domu zdravlja, otvara prostor za iskren dijalog upravo o emocionalnim i psihološkim promjenama koje prate ovaj period života.
Naš sugovornik jeste mlad, ali njegov entuzijazam i želja za usavršavanjem donijeli su mu prije nekoliko godina specijalno priznanje Evropske akademije za neurologiju u Beču, čiji je i član. Dr. Gutić je ujedno i izvršni direktor Društva za medicinski i biološki inžinjering, a svoje vještine i znanje dijeli i na online platformi Doktor kad mi treba, svakodnevno savjetujući pacijente.
S kakvim se neurološkim problemima žena susreće u menopauzi?
– Najprije, za bolje razumijevanje ove teme, važno je razjasniti nekoliko termina. Klimakterij je period u životu žene u kojem dolazi do postepenog gašenja funkcije jajnika. On obuhvata faze premenopauze, menopauze i postmenopauze. Sama menopauza označava posljednje menstrualno krvarenje, koje se obično javlja oko 50. godine života, a retroaktivno se potvrđuje nakon 12 mjeseci bez menstruacije. U menopauzi žene mogu iskusiti niz neuroloških simptoma poput moždane magle, problema s pamćenjem i koncentracijom, promjena raspoloženja, glavobolja, nesanice, trnaca, slabosti mišića i vrtoglavica. Ove promjene rezultat su složenog djelovanja hormonskih, metaboličkih, vaskularnih i neurohemijskih faktora. Simptomi mogu značajno uticati na kvalitet života, ali su najčešće privremeni i mogu se ublažiti ciljanim pristupom.
Šta su okidači promjena raspoloženja?
– Promjene raspoloženja u menopauzi variraju po ozbiljnosti, od blagih do kliničke depresije ili anksioznosti, i mogu trajati mjesecima ili godinama, najčešće u perimenopauzi i ranoj postmenopauzi. Najčešći okidači su nagli pad estrogena koji utiče na serotonin i dopamin, poremećaji sna uzrokovani valunzima te hronični stres i životne promjene. Dodatni faktor rizika predstavlja genetska predispozicija za mentalne poremećaje.
Kako ublažiti ove tegobe, kao što je problem sa spavanjem recimo, i poboljšati svakodnevno funkcioniranje?
– Za ublažavanje problema sa snom u menopauzi preporučuje se izbjegavanje kofeina, alkohola i začinjene hrane prije spavanja, održavanje ugodne spavaće sobe te nošenje lagane pamučne odjeće. U farmakološkom pristupu koristi se hormonska nadomjesna terapija (HNT), a ako nije prikladna, mogu se primijeniti gabapentin ili klonidin za noćno znojenje te melatonin ili kognitivno-bihevioralna terapija (CBT) za nesanicu. Kao podrška mogu pomoći i dodaci prehrani poput sojinih izoflavona, magnezija i valerijane, ali uvijek uz prethodnu konsultaciju s ljekarom.
Kao ljekar, svakodnevno vidim koliko menopauza može biti emocionalno i fizički zahtjevna – često dodatno otežana šutnjom i sramom
Da li je i koliko štetna hormonska terapija?
– Hormonska terapija može značajno umanjiti valunge, depresiju, kognitivni pad i osteoporozu te poboljšati san i kvalitetu života. Rizici uključuju tromboembolijske događaje, povećan rizik od raka dojke kod kombinovane terapije estrogen + progestin, te moždani udar kod žena starijih od 60 godina koje terapiju započinju kasno. Kod žena mlađih od 60 godina, koje terapiju započinju unutar 10 godina od menopauze, koristi obično nadmašuju rizike. Važno je da terapija bude individualno prilagođena svakom pacijentu.
Spomenuli ste “moždanu maglu”. Na šta se tačno misli kada govorimo o toj pojavi?
– Moždana magla u menopauzi predstavlja subjektivni osjećaj zbunjenosti, zaboravnosti, smanjene koncentracije i mentalne usporenosti. Intervencije uključuju kognitivne vježbe (npr. križaljke, čitanje), redovnu fizičku aktivnost, kvalitetan san, prehranu bogatu omega-3 masnim kiselinama i B-vitaminima, te smanjenje stresa uz mindfulness tehnike. U nekim slučajevima, hormonska terapija može ublažiti ove simptome.
Može li menopaza uzrokovati probleme sa živcima?
– Niska razina estrogena može poremetiti ravnotežu neurotransmitera, posebno serotonina i GABA, te smanjiti neuroprotektivne efekte estrogena. To može povećati osjetljivost na bol i trnce. Također, kod osoba s predispozicijama može ubrzati razvoj degenerativnih bolesti.
Kada utrnulost ili slabost mišića postaju razlog za zabrinutost i zahtijevaju ljekarsku konsultaciju?
– Hormonske oscilacije mogu uticati na periferni živčani sistem, a nedostaci vitamina B12, magnezija ili D vitamina također mogu doprinositi simptomima. Pojava može ukazivati na periferne neuropatije, kompresiju živca ili multiple sklerozu. Ako simptomi traju, pogoršavaju se, zahvataju jednu stranu tijela ili su praćeni gubitkom kontrole nad motorikom, neophodno je hitno se obratiti neurologu.
Kako znati da li se radi o menopauzi ili nekoj neurološkoj bolesti?
– Simptomi menopauze su povremeni, promjenjivog intenziteta i povezani s hormonalnim promjenama, bez fokalnih neuroloških ispada. Neurološke bolesti karakteriziraju progresivni i stalni simptomi poput slabosti ili gubitka ravnoteže, uz prisutne neurološke ispade na pregledu. U slučaju sumnje, potrebno je napraviti detaljnu obradu i obratiti se neurologu radi precizne dijagnoze.
Da li neki lijekovi utiču na neurološke probleme u menopauzi?
– Određeni lijekovi mogu pozitivno ili negativno uticati na neurološke simptome u menopauzi. Hormonska terapija, SSRI/SNRI lijekovi poput venlafaksina, te gabapentin i pregabalin često pomažu u ublažavanju simptoma poput raspoloženja, valunga i neuropatske boli. S druge strane, benzodiazepini mogu pogoršati kognitivne funkcije, a antiholinergici negativno utiču na pamćenje. Dugotrajna upotreba opioida povezana je s depresijom i kognitivnim padom.
Kako se neurološki problemi tokom menopauze mogu spriječiti, ili bar ublažiti?
– Za sprečavanje ili ublažavanje neuroloških simptoma menopauze važno je održavati zdrav stil života koji uključuje redovnu fizičku aktivnost poput brzog hodanja ili joge. Uravnotežena prehrana bogata omega-3 masnim kiselinama, vitaminom B12 i folatom, kao i kvalitetan san s dobrom higijenom sna također su ključni. Mentalni trening kroz čitanje, učenje i misaone igre pomaže očuvanju kognitivnih funkcija, dok kontrola stresa putem meditacije, kognitivno-bihevioralne terapije ili relaksacionih tehnika dodatno doprinosi dobrobiti. Medicinske intervencije mogu uključivati hormonsku nadomjesnu terapiju i primjenu antidepresiva ili neuroloških lijekova po potrebi. Redovno praćenje hormonalnog statusa i neuroloških funkcija pomaže u pravovremenom prilagođavanju terapije.
U mnogim kulturama, menopauza se automatski povezuje sa “krajem mladosti”, “krajem ženstvenosti”, a time i sa gubitkom društvene vidljivosti. Umjesto da bude doživljena kao prirodna faza života, ona se često skriva, prešućuje. Kako ohrabriti žene da otvoreno govore o svojim iskustvima?
– Kao ljekar, svakodnevno vidim koliko menopauza može biti emocionalno i fizički zahtjevna – često dodatno otežana šutnjom i sramom. Edukacija je ključ: kad žena razumije šta se dešava u njenom tijelu, lakše to prihvata. Važno je da stvorimo siguran prostor gdje žene mogu dijeliti iskustva bez osuđivanja. Ohrabrujem žene da se ne ustručavaju tražiti podršku. Kroz platformu Doktor kad mi treba, dostupan sam za konsultacije, nudeći stručnu pomoć iz udobnosti doma. Otvorenim razgovorima, kao što je ovaj, rušimo mitove i gradimo društvo koje razumije, poštuje i brine o zdravlju žena.
