Stara izreka kaže da je smijeh najbolji lijek, a nova istraživanja sada potvrđuju da on ima još jednu važnu ulogu – pomaže zdravom razvoju djece. Naučnici tvrde da smijeh i vesela igra mogu ojačati dječiji mozak, smanjiti stres i pomoći mališanima da budu otporniji na životne izazove.
Prema riječima dr. Jacqueline Harding, stručnjakinje za rano djetinjstvo sa Univerziteta Middlesex u Londonu, smijeh nije samo zabava već složen biološki proces koji pozitivno utiče na emocije, učenje i povezivanje s drugima.
U svojoj novoj knjizi Mozak koji se voli smijati (The Brain That Loves to Laugh), dr. Harding objašnjava kako smijeh aktivira različite dijelove mozga, uključujući područja odgovorna za učenje, pamćenje i kreativno razmišljanje. „Kada vidimo djecu kako se smiju, zapravo gledamo mozak koji uči, povezuje se i razvija“, ističe ona.
Humor kao mentalni trening za mozak
Istraživanja pokazuju da smijeh smanjuje nivo hormona stresa poput kortizola i adrenalina, dok istovremeno povećava lučenje dopamina, serotonina i endorfina – takozvanih „hormona sreće“. Osim toga, može ojačati imunitet i poboljšati pamćenje.
Stručnjaci navode da humor predstavlja pravi mentalni trening za mozak jer ga podstiče da rješava sukobljene ideje i pronalazi kreativna rješenja. Upravo zbog toga djeca kroz igru i smijeh razvijaju maštu, koncentraciju i emocionalnu stabilnost.
Posebno je zanimljivo da smijeh može pomoći i roditeljima. Zajednička igra, osmijesi, kontakt očima i bliskost povećavaju nivo oksitocina – hormona povezanosti i sreće – što dodatno jača emocionalnu vezu između roditelja i djece.
Dr. Harding naglašava da roditelji ne moraju biti zabavljači niti stalno pričati viceve. Dovoljni su jednostavni trenuci zajedničke igre i iskrene radosti. „Spontana vesela igra djeluje kao prirodni lijek protiv stresa jer podstiče oslobađanje endorfina“, objašnjava ona.
Zdravo odrastanje
Naučnici upozoravaju da dugotrajan stres može negativno uticati na fizički i mentalni razvoj djece, otežati učenje i povećati rizik od problema u odrasloj dobi. Upravo zato stvaranje toplog, sigurnog i vedrog okruženja ima ogroman značaj za odrastanje.
Dr. Harding smatra da bi humor i igra trebali imati važnije mjesto i u obrazovanju, jer djeci olakšavaju usvajanje znanja i smanjuju osjećaj pritiska.
„Možda će jednog dana nada, humor i ljudska povezanost biti cijenjeni onoliko koliko zaista zaslužuju“, poručila je.
