Prije pet godina, u septembru 2021., u El Salvadoru je stupio na snagu Bitcoin zakon. Mala centralnoamerička država postala je prva zemlja na svijetu koja je Bitcoin priznala kao zakonsko sredstvo plaćanja, uz američki dolar.
Za jedne je El Salvador postao pionir finansijske revolucije. Za druge je predsjednik Nayib Bukele svoju zemlju pretvorio u veliki ekonomski eksperiment čije bi posljedice na kraju mogli plaćati građani. Šta se u međuvremenu dogodilo?
Velika obećanja
Bitcoin je trebalo da pomogne ljudima koji nisu imali pristup tradicionalnom bankarskom sistemu, olakša slanje novca iz inostranstva i smanji troškove doznaka. To nije bila mala stvar. Doznake iz inostranstva imaju ogroman značaj za salvadorsku ekonomiju. Ideja je bila da novac koji građani šalju porodicama iz inostranstva može putovati brže i jeftinije, bez posrednika i visokih provizija.
Država je pokrenula i vlastiti digitalni novčanik Chivo. Građanima koji su ga koristili ponuđeno je 30 dolara u Bitcoinu kao poticaj za početak.
Vlada je tada tvrdila da će nova tehnologija omogućiti veću finansijsku uključenost i otvoriti vrata investicijama i novim poslovima. IMF je, međutim, od početka upozoravao na rizike povezane s volatilnošću Bitcoina, finansijskom stabilnošću, zaštitom potrošača i javnim finansijama.
A onda se dogodilo nešto jednostavno: ljudi ga nisu počeli masovno koristiti.
Prema analizi IMF-a, korištenje Bitcoina u svakodnevnom ekonomskom životu ostalo je ograničeno. Istraživanja su pokazivala da je veliki broj korisnika Chivo novčanik preuzeo prvenstveno kako bi preuzeo početnih 30 dolara, a zatim ga prestao koristiti.
Jedno istraživanje pokazalo je da 60 posto registrovanih korisnika nije napravilo nijednu drugu transakciju nakon korištenja početnog bonusa. IMF je također naveo da je u jednom istraživanju samo 4,9 posto prodaje bilo plaćeno Bitcoinom, dok je oko 80 posto kompanija direktno navelo da ne prihvata Bitcoin.
Drugim riječima, Bitcoin je postao zakonsko sredstvo plaćanja mnogo brže nego što je postao stvarno sredstvo svakodnevnog plaćanja.
Jedan od ključnih argumenata za Bitcoin bile su doznake državljana Salvadora koji žive u inostranstvu. Ali ni tu se očekivana revolucija nije dogodila.
Prema podacima Centralne rezervne banke El Salvadora koje prenosi EFE, u julu ove godine u zemlju je stiglo više od 864 miliona dolara doznaka, dok je kroz virtualne novčanike poput Chiva poslano svega oko 5,74 miliona dolara.
To je možda najbolji način da se vidi razlika između velike političke ideje i svakodnevnog ponašanja ljudi.
Tehnologija može biti revolucionarna. Ali ako ljudi ne vide razlog da je koriste, revolucija ostaje na papiru.
I sam zakon se promijenio
Možda najzanimljiviji dio priče dolazi upravo sada. U januaru 2025. El Salvador je izmijenio svoj Bitcoin zakon u okviru sporazuma s Međunarodnim monetarnim fondom.
Prihvatanje Bitcoina više nije obavezno za privatni sektor. Plaćanje poreza Bitcoinom je ukinuto, država više nema obavezu osiguravati automatsku konverziju Bitcoina u dolare, a uloga države u Bitcoin transakcijama značajno je ograničena. To je prilično daleko od onoga što je zakon iz 2021. predviđao.
Tada je svaki ekonomski subjekt, uz određene tehničke izuzetke, bio obavezan prihvatiti Bitcoin ako ga kupac ponudi kao način plaćanja. Danas je njegovo prihvatanje uglavnom stvar izbora.
Je li eksperiment propao?
Ako je cilj bio da Bitcoin postane svakodnevna valuta većine Salvadoraca, rezultati su slabi. Ako je cilj bio pokazati da država može napraviti potpuno novi pravni i institucionalni okvir oko kriptovaluta, El Salvador je nesumnjivo postao laboratorija koju je ostatak svijeta pažljivo posmatrao.
Digitalna imovina
A postoji i treći rezultat. El Salvador je Bitcoin učinio dijelom svoje međunarodne ekonomske priče. Predsjednik Bukele nije odustao od ideje. Država je nastavila gomilati Bitcoin, dok je istovremeno razvijala širi regulatorni okvir za digitalnu imovinu. Prema podacima koje je početkom septembra objavila EFE, država je tada držala više od 7.763 Bitcoina.
Međutim, to više nije ista priča kao 2021. Bitcoin je u El Salvadoru počeo kao pokušaj da postane novac koji ljudi svakodnevno koriste. Pet godina kasnije mnogo više liči na državnu investicijsku imovinu i simbol ekonomske politike.
Kad je eksperiment počeo, pitanje je bilo: može li Bitcoin zamijeniti tradicionalni novac u svakodnevnom životu? Danas se pitamo: može li država dugoročno profitirati od toga što posjeduje Bitcoin, čak i ako ga njeni građani ne koriste u velikoj mjeri?
Lekcije iz El Salvadora
Uvođenje nove tehnologije nije isto što i njeno prihvatanje. Vlada može donijeti zakon, napraviti aplikaciju, građanima dati početni novac, izgraditi infrastrukturu. Ali ne može dekretom proizvesti naviku. Podaci koje je IMF analizirao još 2025. pokazivali su da Bitcoin nije donio vidljivo poboljšanje finansijske inkluzije i da je njegova stvarna upotreba ostala mala.
Tehnologija može promijeniti način na koji novac funkcioniše. Ali samo ako ljudi zaista žele da je koriste.
Pet godina nakon velike najave, El Salvador više nije toliko priča o tome kako će Bitcoin promijeniti novac. Postao je priča o tome koliko je teško promijeniti način na koji ljudi već koriste novac.
