Napisala Mersiha Drinjaković/AI
Ne sjećam se da mi je ikad prije ovoliko smetala vrućina, ok možda je do mene, ali mislim da je malo i do klimatskih promjena. Kažu da nam uskoro slijedi rashlađenje, ali, poslije ljeta u kojem su se mjesecima smjenjivali ekstremna vrućina, suša, požari i gotovo potpuno odsustvo kiše, pitanje više nije hoće li nam biti toplije. Hoće! Pitanje je koliko ćemo brzo promijeniti svijest o tome i tražiti promjene od onih koji nam kroje politike kako bismo u takvoj klimi mogli normalno živjeti.
Primjeri iz drugih gradova pokazuju da prilagođavanje nije apstraktna priča o 2050. godini. To su vrlo konkretne stvari: drveće, hlad, voda, drugačiji asfalt, drugačije zgrade, radno vrijeme, klimatska skloništa, upozorenja, zaštita starijih, planiranje bolnica i škola.
Za sve koji će narednih dvadesetak dana pričati kako su im građani i građanke važni evo jedne važne teme: Ne može nam mjera biti – ne izlazite napolje! treba Pripremiti sistem za ekstremne vrućine
Pogledajmo šta rade oni koji su ranije shvatili da će se život stanovnika u gradu, ali ne samo u urbanim sredinama, morati prilagoditi.
Pariz: Mreža „hladnih otoka“
U gradu je već identificirano više od 1.400 „cool places“, odnosno mjesta na kojima se ljudi mogu skloniti od vrućine. Tu su parkovi, klimatizirane prostorije, bazeni i druga javna mjesta.
Grad istovremeno uklanja asfalt, sadi drveće, pravi zasjenjene prostore, postavlja vodene i rashladne elemente i pretvara školska dvorišta u takozvane Oasis courtyards — zelene, manje asfaltirane prostore koji su ugodniji i hladniji. Plan Pariza ide još dalje: cilj je da do 2030. svaki stanovnik bude na najviše sedam minuta hoda od „cool islanda“. Grad planira i sistematsko mjerenje urbanih toplotnih otoka pomoću senzora, meteoroloških stanica i termografije.
Ne pitaju samo kako da čovjek preživi vruć grad. Pitaju kako da grad bude manje vruć.
Barcelona: Klimatska skloništa
Barcelona je razvila mrežu climate shelters — klimatskih skloništa. To mogu biti biblioteke, društveni centri, muzeji, tržni centri, bazeni, parkovi i druga mjesta koja tokom toplotnih valova pružaju siguran i pristupačan prostor za rashlađivanje.
Grad je 2025. imao gotovo 400 takvih prostora, tako da je stanovnicima ciljano omogućeno da do jednog dođu unutar deset minuta hoda. Unutrašnji prostori održavaju temperaturu ugodnom, a skloništa moraju imati pristup vodi i mjesta za sjedenje. To je ideja koja bi se vrlo lako mogla prilagoditi i našim gradovima.
Biblioteka, Dom kulture, sportska dvorana, muzej, škola… mjesto koje već postoji, ali u ekstremnim vremenskim uslovima dobija novu javnu funkciju.
Beč: Vrućina je krizna situacija
Beč ima vlastiti Heat Action Plan sa 28 ključnih mjera. Plan unaprijed određuje šta se radi tokom toplotnih valova, ko je odgovoran i koje su institucije uključene. Polovina mjera odnosi se na opću populaciju, a druga polovina na posebno ranjive grupe. Plan se redovno prati i mijenja jer se klimatski uslovi mijenjaju. Ali Beč ne pokušava samo liječiti posljedice.
Grad smanjuje asfaltirane površine, povećava zelene površine, sadi stabla, uvodi vodene elemente i koristi princip tzv. sponge city — grada koji treba bolje upijati i zadržavati vodu umjesto da je što brže odvodi.
Između 2021. i 2025. Beč je kroz jedan program izdvojio 100 miliona eura za transformaciju javnog prostora, uključujući stabla, zelene površine, parkove, mjesta za sjedenje i vodene elemente.
Singapur: Modeliranje kretanja zraka
Singapur je možda najzanimljiviji primjer jer je ekstremna toplina godinama već dio svakodnevice. Njihova strategija nije „više klima-uređaja“.
Grad koristi urbanističko planiranje, zelenilo, hladnije materijale, bolju ventilaciju, sjenčenje i modeliranje kretanja zraka kako bi smanjio toplotno opterećenje. Planeri čak analiziraju gdje treba postaviti drveće i kako oblikovati ulice i zgrade da bi se omogućilo strujanje zraka.
U jednom analiziranom području, zelenilo je smanjilo izmjerene temperature na nezaštićenim površinama za čak 8–9°C.
Singapur razvija i digitalni model grada koji omogućava planerima da simuliraju šta će se dogoditi ako promijene raspored zgrada, povećaju zelenilo ili uvedu druge mjere hlađenja. Temperatura je u Singapuru postala podatak na osnovu kojeg se projektuje grad.
