Prema novoj studiji, pušenje cigareta prije 20. godine ima trajan kardiovaskularni učinak, pojačavajući štetnost pušenja i povećavajući rizik od srčanog udara (infarkta miokarda), moždanog udara i rane smrti u odraslom dobu.
Ovi nalazi ukazuju na dodatne rizike pored ukupne doze pušenja mjerene u kutijama/godinama, potvrđujući da starost početka pušenja i doživotna izloženost ostaju usko povezana ponašanja.
Pušenje je jedan od vodećih uzroka smrti u svijetu koji se mogu spriječiti i ostaje glavni uzrok kardiovaskularnih bolesti, uključujući infarkt miokarda i moždani udar. Opsežni dokazi pokazuju da veća kumulativna izloženost pušenju, mjerena u kutijama/godinama, povećava kardiovaskularni rizik.
Međutim, ovaj odnos doze i odgovora nije u potpunosti linearan, jer čak i lagano pušenje može znatno povećati rizik, što sugeriše da korištenje kutije/godine kao pokazatelja možda ne obuhvata u potpunosti štetu povezanu sa pušenjem.
Starost pri početku pušenja pojavila se kao potencijalni dodatni faktor koji utiče na dugoročne zdravstvene ishode. Rani početak pušenja povezan je sa većom smrtnošću i morbiditetom kod odraslih, vjerovatno zbog povećane biološke ranjivosti tokom razvoja i dugoročnih efekata na ponašanje kao što je povećana ovisnost o nikotinu.
Dim cigareta podstiče aterogenezu odnosno proces razvoja i napredovanja ateroskleroze kroz različite mehanizme koji uključuju endotelnu disfunkciju (oštećenje unutrašnjeg sloja krvnih žila – endotela), hroničnu upalu, podsticanje tromboze i promjene u metabolizmu lipida.
