LINDT HOME OF CHOCOLATE: Sretan kao dijete u fabrici čokolade

Napisala Tamara Mayer

Svima nam je dobro poznata ova izreka i svi smo kao djeca, a neki i kasnije, o tome sanjali – naći se na mjestu gdje sa neba teče čokolada, padaju na dlanove komadići lomljene čokolade svih vrsta i može se jesti koliko se želi, kao u filmu Willy Wonka & the Chocolate Factory. Takvo mjesto zaista postoji i nalazi se a gdje drugo već u istinskom raju: na obali ciriškog jezera. Zove se Lindt Home of Chocolate, na prigodnoj adresi kao iz dječije mašte – Schokoladenplatz 1. Do njega se dolazi vozom iz centra grada ili ljeti brodom, što naravno prizor čini još nestvarnijim.
Lindtov projekat ima za cilj nastavak rada nekadašnjih pionira čokolade, koji su svojim inventivnim talentom i poslovnim duhom uspjeli švicarsku čokoladu učiniti poznatom širom svijeta i etablirati je kao dio nacionalnog identiteta. Pored istraživačkog objekta i demonstracione produkcije, Lindt Home of Chocolate također uključuje multimedijalnu i interaktivnu izložbu sa sedam fokusnih tačaka. Proteže se na oko 1500 kvadratnih metara i bavi se temama kao što su uzgoj kakaa, istorija čokolade, švicarski pioniri čokolade, proizvodnja čokolade i degustacije.
Kada se nađe na ovakvom mjestu, čovjek zaista ne može a da se čim uđe kroz vrata ove palače užitka i ljepote ne osjeti kao malo dijete. A kako i ne bi kada vas odmah na ulazu dočekuje čudo – preko devet metara visoka fontana niz koju teče prava čokolada!
Ako ste ikada sanjali o tome kako jedete čokoladu svih okusa u neograničenim količinama, ovo je prilika da ostvarite taj san, a i spoznate svoje granice kad je količina koju možete pojesti u pitanju. Ja sam npr. otkrila da moje granice i nisu jako visoke, da najmanje volim crnu čokoladu, da ono što sam do sada poznavala kao kakao nije kakao i da mi se od punjenja najviše sviđa okus jagode.
Sem ovakvih samospoznaja, Lindtova fabrika i muzej su prije svega mjesto gdje možete puno naučiti.

Od “gorkog napitka” do savršene čokolade

Obilazak počinje interaktivnom izložbom o samoj biljci kakaovca, sađenju, obradi plodova i njegovanju plantaža. Makete stabala prikazuju plod kakaovca koji raste na samom deblu drveta, ni u korijenu ni na granama, što ga već čini jedinstvenim. Na videosnimcima sa plantaža u Ekvadoru vidimo sjemenke kako u plodu plutaju u nimalo privlačnoj bijeloj želatini i izgleda da su zaista sami bogovi Majama došapnuli da se iz te mase odvratnog izgleda može dobiti božanski plod od kojeg su pravili “xocolatl”, u prevodu “gorki napitak”.
Izložba se nastavlja prikazom historije čokolade od Maja i Asteka, preko dolaska u Evropu, te na kraju odgovara na pitanje – zašto je od svih zemalja upravo Švicarska sa svojim visokim planinama i neprohodnim putevima postala sinonim za najbolju čokoladu.
Kakao je već u 17. vijeku bio poznat u Švicarskoj kao egzotična poslastica. Ali tek 200 godina kasnije čokolada ovdje pronalazi neke od svojih najvećih inovatora i promotera. Upravo su švicarski pioniri 1870-ih godina napravili čokoladu kakva je danas – i učinili Švicarsku zemljom čokolade broj 1!

1 of 10

U dijelu izložbe koji prikazuje istoriju proizvodnje čokolade u Švicarskoj možemo vidjeti i kamen temeljac – prvu mašinu za proizvodnju čokolade u tablama nazvanu “Conche” iz 1879. i prvu čokoladnu tablu (Rodolphe Lindt). Također, vidimo i prvu mliječnu čokoladu (Henri Nestlé i Daniel Peter), prvu čokoladu sa dodacima u masi (Jean Tobler), prvu reklamu za čokoladu (Philippe Suchard), prvu punjenu čokoladu (Lindt) i još mnoge druge originale. Ova imena vam zvuče odnekud poznato?
Nakon upoznavanja sa historijom, obilazak se nastavlja degustacijama. Tako imamo priliku na čokoladnim fontanama do mile volje isprobavati bijelu, mliječnu i crnu čokoladu te naučiti o omjeru kakaa, kakao putera, šećera i mliječnog praha i razlici.
Zatim učimo kako prepoznati dobru čokoladu koristeći svih pet čula – pogledom, dodirom, mirisom, zvukom lomljenja i na kraju okusom, dok nam komadići čokolade iz mašina padaju na dlanove spremni za test. Također, zadatak je da pogodimo i okus. Za ovu igru koriste se čokolade iz serije Lindt Excellence, i to crna 77%, slani karamel, čili i narandža.

Vrhunac za posjetioce

Na završetku obilaska izložbe čeka nas ogroman degustacioni štand sa svim vrstama punjenih kuglica Lindor, neodoljivo i za najtvrdokornije. Moj favorit: bijela čokolada i punjenje sa okusom jagode!
No, vrhunac za posjetioce je impresivna show produkcija, tzv. pogon za oblikovanje. Tamo se korak po korak može pratiti put punjenja pravougaonog kalupa, buduće čokoladne table, a različite tehnologije, senzori i procesni koraci su vidljivi i detaljno objašnjeni. Posebno stvorene animacije čak omogućuju pogled u kalup za čokoladu ili pokazuju kako fino podešeno naizmjenično hlađenje i zagrijavanje čokolade osigurava savršeno iskustvo okusa. Posjetioci se, naravno, nakon pregleda sistema za pakovanje, koji uključuje najsuvremenije odlaganje, tri robotske ruke i stroj za cjevasto pakovanje, i ovdje mogu uvjeriti u kvalitetu proizvoda na ukusnom uzorku.
Obilazak se završava a gdje drugo nego u najvećoj Lindtovoj prodavnici čokolade na svijetu. Ovdje možete kupiti, naravno, sve aktuelne proizvode, a osim specijalnih ponuda i velikih pakovanja, možete kupiti i čokoladne ploče sa ručno urađenom posvetom, koju Lindtovi majstori izrađuju pred vama.
Jedno je sigurno: bajkovita Lindtova Kuća čokolade je mjesto odakle izlazite sretni. I to ne samo zbog povišenog nivoa serotonina u krvi.

PIONIRI PRERADE MLIJEKA Slučajnost piše istoriju: najpopularniju čokoladu dugujemo činjenici da su gospoda Daniel Peter i Henri Nestlé bili komšije. U svojoj laboratoriji u Veveyu, apotekar Henri Nestlé razvio je “obrok za bebe”, hranu napravljenu od dvopeka i kondenzovanog mlijeka. Ovo inspiriše Daniela Petera da pokuša pomiješati kondenzovano mlijeko sa čokoladom. Nakon godina pokušaja, konačno je uspio – prva mliječna čokolada “Gala” je rođena!Gracija 431, mart 2023.

PIONIRI MARKETINGA Philippe Suchard je majstor oglašavanja. On rano shvaća – prije bilo koga drugog – da može steći konkurentsku prednost pametno postavljenim reklamama. Lajtmotiv njegovih kampanja je bernardinac, pas spasilac sa prevoja Svetog Bernarda, koji oko vrata nosi tablu Milka čokolade. Njegovi oglasi se pojavljuju u svim važnijim novinama u Evropi, poznati umjetnici dizajniraju njegove plakate, svoje motive u velikom formatu slika na fasadama kuća i u pakovanja stavlja sličice za sakupljanje.

ČUDOTVORNA MAŠINA

U Bernu 1870-ih, mladi Rodolphe Lindt radio je na savršenoj čokoladi koja se topi u ustima. Njegov brat, farmaceut, savjetuje mu da je zagrije u drobilici sa valjcima, pusti da odstoji i u smjesu doda još kakao putera. Prema legendi kompanije, oko 1879. Rodolphe Lindt je ostavio svoju mašinu da radi neprekidno tri dana i tri noći tokom lovačkog vikenda – da li slučajno ili namjerno, ostat će tajna. Jedno je sigurno: masa koju je u ponedjeljak zatekao u drobilici nema mnogo zajedničkog sa do tada poznatom čokoladnom masom, koja je bila gorka i imala konzistenciju mokrog pijeska, te se u kalupe mogla utisnuti samo pomoću velike sile. Lindtova smjesa bila je boje tamnog somota sa mat svilenkastim sjajem. Povrh svega, topila se na jeziku i razvijala bogatstvo ukusnih aroma. I što je najvažnije – mogla se lako utisnuti u kalupe i formirati u table. Nije bez razloga Lindt svoju novu kreaciju iz 1879. nazvao “čokoladnim fondantom” – topljenom čokoladom. Svoju čudotvornu mašinu naziva “Conche” – izvedeno od španske riječi “concha” (dagnja).