Najin i Fatu ne znaju da su postale simbol. Ne znaju da ih ljudi nazivaju posljednjim sjevernim bijelim nosorozima na svijetu, niti da se njihova svakodnevica u kenijskom rezervatu Ol Pejeta prati s posebnom pažnjom. One su, prije svega, majka i kćerka: Najin, rođena 1989. godine, i Fatu, rođena 2000. Njihov svijet danas staje u zaštićeni prostor, pod budnim okom rendžera koji ih čuvaju danonoćno.
Ali iza te porodične slike stoji upozorenje koje je teško ignorirati.
Sjeverni bijeli nosorog nije nestao zato što nismo imali dovoljno nauke, pažnje ili znanja da ga zaštitimo. Doveden je do ruba ljudskom pohlepom: krivolovom, trgovinom rogovima, ratovima i ravnodušnošću prema staništima koja su mu pripadala mnogo prije nas.
Danas su Najin i Fatu posljednje dvije žive jedinke svoje podvrste, obje ženke. Sjeverni bijeli nosorog u divljini je već proglašen izumrlim.
Njihov otac i djed, Sudan, posljednji mužjak, uginuo je 19. marta 2018. Njegov odlazak nije bio samo smrt starog nosoroga. Bio je trenutak u kojem je postalo očito koliko je daleko čovjek spreman otići prije nego što se zapita šta je izgubio.
Ipak, priča nije lišena nade. Naučnici programa BioRescue ne pokušavaju vratiti vrijeme niti klonirati Najin i Fatu. Uz pomoć jajnih ćelija, među kojima su danas ključne Fatuine, i zamrznute sperme mužjaka koji više nisu živi, stvorili su 39 embrija sjevernog bijelog nosoroga. Plan je da ih prenesu u surogat-majke — ženke južnog bijelog nosoroga.
To jeste fascinantno dostignuće. Ali ono ne bi smjelo postati utjeha koja nas oslobađa odgovornosti.
Nijedan embrij ne može izbrisati decenije nasilja nad životinjama. Nijedna laboratorija ne može zamijeniti izgubljeno stanište, prekinute porodične veze, nestale krda i tišinu koja ostane kada vrsta ode.
Nauka danas pokušava popraviti ono što je čovjek godinama rušio — i to je plemenito. No još je plemenitije spriječiti da do takve tačke uopće dođemo
Najin i Fatu nisu samo “posljednje dvije”. One su živa bića koja zaslužuju mir, sigurnost i život koji nije sveden na našu zakašnjelu savjest. Njihova priča nas pita hoćemo li čuvati život dok je još među nama ili ćemo se, kao toliko puta dosad, probuditi tek kada ostanu samo dvije — ili nijedna.
