Izdavačka kuća Imprimatur objavila je roman „Majke ne” savremene baskijske književnice Katixe Agirre, jedno od intrigantnijih evropskih proznih ostvarenja koje se bavi prirodom majčinstva, krivice i ženskog iskustva. Roman je prevela Dragana Bajić.
U središtu priče nalazi se šokantan zločin koji potresa baskijsko društvo. Kada dvadesetdvogodišnja au pair djevojka Mélanie uđe jednog četvrtka u luksuznu kuću u četvrti Armentija u Vitoriji, zatiče prizor koji će potresti cijelu zemlju. U spavaćoj sobi pronalazi blizance o kojima brine kako nepomično leže, dok njihova majka sjedi mirno pored kreveta. Druga žena – naratorica i protagonistkinja ove priče – upravo treba da se porodi. Ona je spisateljica i shvata da poznaje počiniteljicu čedomorstva o kojem izvještavaju mediji. Njena opsesija počinje da se rasplamsava te odlučuje da iskoristi porodiljsko odsustvo kako bi mogla da se posveti stvaranju: da istraži i ispiše skrivenu istinu koja stoji iza zločina. Ova knjiga, na razmeđi trilera i hronike, nadahnuta romanom „Protivnik Božji” Emmanuela Carrerea, donosi priču o iskonskoj krivici koja dolazi s majčinstvom. Katixa Agirre, promišljajući odnos između majčinstva i stvaralaštva te stupajući u dijalog s književnicama poput Sylvije Plath i Doris Lessing, čitaocima donosi jednu nesvakidašnju, uznemirujuću i originalnu knjigu.
Roman je naišao na snažan prijem kod kritike. Glumica Ema Suárez opisala ga je kao „fascinantan i zarazan”, ističući njegovu hrabrost da imenuje potisnute misli. Časopis Letras Libres naglašava da djelo istražuje sjenke koje prate majčinstvo i razbija njegove idealizirane slike, dok The New York Times ističe njegovu formalnu inventivnost i sposobnost da prikaže složenost ljudske psihe izvan okvira sudnice.
Van margine
Katixa Agirre baskijska je književnica rođena 1981. godine. Nakon dvije zbirke priča i brojnih djela za djecu i mlade, svoj prvi roman „Atertu arte Itxaron” objavila je 2015. godine. Roman „Majke ne” (originalno „Amek ez dute”), objavljen 2018. godine, donio joj je međunarodnu prepoznatljivost i prevode na brojne jezike. Po ovom romanu 2024. godine snimljen je film „Salve Maria“, prikazan na 77. Locarno Film Festivalu.
Roman je objavljen u sklopu projekta izdavačke kuće Imprimatur „Van margineˮ, čiju je realizaciju pomogao program Kreativna Evropa, a koji je zamišljen kao vid popularizacije savremenog evropskog ženskog stvaralaštva.
Foto: Anihoa Resano
