Fokus konferencije bio je predstavljanje “Preporuka o zaštiti i unapređenju slobode izražavanja u Bosni i Hercegovini” usmjerenim ka relevantnim institucijama i donosiocima odluka, a koji su kreirali mladi ambasadori i ambasadorice slobode izražavanja koji su kroz projekat aktivno djelovali u svojim lokalnim zajednicama.
“Sloboda izražavanja predstavlja jedan od osnova demokratskog društva, javnog interesa i aktivnog građanskog učešća koja sobom nosi i veliku odgovornost. U Bosni i Hercegovini ova tema je posebno važna u kontekstu sve češćih pritisaka na medije, online nasilja, govora mržnje, dezinformacija, ali i zakonskih i regulatornih rješenja koja, iako se često predstavljaju kao mehanizmi zaštite, a u praksi su to alati kontrole, zastrašivanja, autocenzure i ušutkivanje kritičkih glasova”, rekla je Hana Čengić, projektna menadžerica Udruženja JaBiHEU.
Konferencija je organizovana kao završni događaj projekta, objedinjujući nalaze i zaključke proizašle iz dosadašnjih aktivnosti, uključujući 15 lokalnih pilot aktivnosti i 6 panel diskusija održanih širom Bosne i Hercegovine. Projekat „HUB za zaštitu slobode izražavanja“ je direktno uključio više od 600 mladih, 100 predstavnika/ca medija, organizacija civilnog društva, institucija, akademske zajednice i drugih relevantnih aktera, kao i 40 mladih ambasadora i ambasadorica slobode izražavanja iz 17 bh gradova.
Aktivnosti su obuhvatile posjete institucijama i medijskim redakcijama, radionice, diskusije s predstavnicima pravosuđa i razgovore o ulozi mladih u zaštiti slobode izražavanja, uz fokus na borbu protiv dezinformacija, sigurnost novinara, slobodu okupljanja, inkluziju, zagovaranje promjena na lokalnom, regionalnom i EU nivou, saradnju mladih s medijima, institucijama i civilnim društvom, te uticaj klevete na slobodu izražavanja.
“Kroz dvije godine rada shvatili smo da sloboda izražavanja nije nešto apstraktno, već nešto što svakodnevno živimo kada iznosimo svoje mišljenje, predlažemo promjene, pokrećemo inicijative i zastupamo ideje za koje vjerujemo da mogu unaprijediti naše društvo. Ali je posebno važno naglasiti I da sloboda izražavanja ne znači samo pravo da govorimo, već i da poštujemo mišljenja drugih, čak i kada se s njima ne slažemo. Upravo kroz dijalog, međusobno uvažavanje i razmjenu različitih stavova gradimo demokratsko i uključivo društvo”, rekla je mlada ambasadorica slobode izražavanja Lejla Fišek.
U okviru projekta također je kreirana i digitalna platforma namijenjena interaktivnom učenju o slobodi izražavanja kroz primjere iz stvarnog života, desk istraživanje o slobodi izražavanja u Bosni i Hercegovini, priručnik za mlade „Vodič kroz slobodu izražavanja“, kao i pet video modula o razumijevanju slobode izražavanja, suzbijanju dezinformacija, govora mržnje, mizoginije i uticaju klevete na slobodu izražavanja.
U okviru prvog panela „Sloboda izražavanja u BiH i regionu: izazovi, dobre prakse i prostor za djelovanje“ govorilo se o stanju slobode izražavanja, ulozi medija, civilnog društva i institucija, razlici između slobode izražavanja i govora mržnje, dezinformacijama i odgovornom komuniciranju, te o regionalnim iskustvima i dobrim praksama. Na panelu su govorili Maida Muminović iz Mediacentra Sarajevo, Nikola Ristić iz organizacije OG SviĆe iz Srbije i Slađan Tomić iz Buka BiH.
„Mislim da su mladi ljudi u našem regionu, po ovom pitanju, poprilično zbunjeni. Koliko god iz nekih delova obrazovnog sistema ili civilnog društva dobijaju neku vrstu ohrabrenja u vezi sa slobodom govora i idejom gde ta sloboda počinje, a gde se završava, odnosno šta je verbalno nasilje, a šta sloboda govora, s druge strane imaju predstavnike institucija i govore unutar institucija koji su potpuno suprotni svemu tome, puni nacionalističke i huškačke retorike. Možda Srbija jeste najekstremniji primer toga, ali rekao bih da ni ostale zemlje Zapadnog Balkana nisu imune na to. Mislim da, sve dok u institucijama ne budu sedeli ljudi koji će uvideti da je za celo društvo dobro negovanje slobode govora i kulture dijaloga, do tada ni mladi ljudi neće moći slobodno da se izražavaju i biće zbunjeni u celoj toj situaciji“, rekao je Nikola Ristić iz OG SviĆe iz Srbije
Panel „Mladi o slobodi izražavanja i preporukama za donosioce odluka“ bio je posvećen iskustvima mladih, izazovima s kojima se suočavaju kada javno izražavaju mišljenje, te preporukama koje upućuju institucijama, medijima, obrazovnom sistemu i civilnom društvu. Na panelu su učestvovali mladi ambasadori/ke slobode izražavanja Lejla Fišek i Armin Husić, kao i Hana Čengić.
Sloboda izražavanja jedna je od osnovnih vrijednosti Evropske unije, a zaštita te slobode zahtijeva kontinuiranu saradnju institucija, medija, organizacija civilnog društva, obrazovnog sistema i mladih, posebno u kontekstu sve izraženijih pritisaka na javni prostor, širenja dezinformacija, govora mržnje i drugih oblika štetnog sadržaja.
Učesnici konferencije naglasili su potrebu za jačanjem medijske i informacijske pismenosti, zaštitom novinara i aktivista, odgovornim javnim diskursom, kao i većim uključivanjem mladih u procese donošenja odluka.
