Štitna žlijezda je mala, ali njen uticaj na tijelo je ogroman. Od nivoa energije i tjelesne težine, preko sna i raspoloženja, pa sve do rada srca – ova žlijezda igra ključnu ulogu u svakodnevnom funkcionisanju organizma. Da bi mogla pravilno proizvoditi hormone, štitnjači su potrebni određeni nutrijenti koje najlakše unosimo kroz ishranu.
Određene namirnice djeluju kao pravo „gorivo“ za štitnjaču, dok druge pomažu u smanjenju upala i održavanju hormonske ravnoteže.
Hormoni koji upravljaju tijelom
Štitnjača proizvodi hormone T3 (trijodtironin) i T4 (tiroksin), koji direktno utiču na brzinu metabolizma, potrošnju energije, tjelesnu težinu, probavu, temperaturu tijela, rad srca i raspoloženje. Kada štitnjača radi usklađeno, tijelo je u balansu. Kada ne – posljedice se osjećaju na gotovo svim nivoima.
Kao što postoje navike koje mogu štetiti štitnjači, postoje i namirnice koje joj pomažu da funkcioniše bolje.
Jaja – mali saveznik velikog značaja
Jaja spadaju među najkompletnije namirnice za zdravlje štitnjače. Žumanjak je bogat jodom, mineralom bez kojeg štitnjača ne može proizvoditi hormone, ali i selenom koji štiti žlijezdu od oksidativnog stresa. Vitamini B kompleksa dodatno podržavaju metabolizam i nervni sistem, što je posebno važno kod usporenog rada štitnjače.
Masna riba i snaga omega-3 masnih kiselina
Losos, skuša i sardine bogati su omega-3 masnim kiselinama koje djeluju protuupalno i mogu pomoći kod hroničnih upala, naročito kod autoimunih oboljenja poput Hashimotovog tireoiditisa. Masna riba je i dobar izvor vitamina D, čiji se manjak često povezuje s poremećajima rada štitnjače.
Brazilski orah – mala količina, veliki učinak
Brazilski orah je jedna od najbogatijih prirodnih namirnica selenom. Već jedan do dva oraha dnevno mogu osigurati dovoljan unos ovog minerala, koji je neophodan za pretvaranje hormona T4 u aktivni T3 – oblik hormona koji tijelo zaista koristi.
Zeleno povrće i skriveni minerali
Lisnato zeleno povrće poput špinata, blitve i kelja obiluje magnezijem, koji pomaže u smanjenju umora, grčeva i stresa – čestih simptoma problema sa štitnjačom. Osim toga, bogato je antioksidansima koji štite ćelije od oštećenja.
Kod kupusnjača (kupus, brokula, karfiol) važno je obratiti pažnju na pripremu. Dok sirove mogu ometati apsorpciju joda, termička obrada taj učinak znatno smanjuje, čineći ih sigurnim i korisnim dijelom ishrane.
Bobičasto voće – prirodna zaštita
Borovnice, maline i ribizle bogate su antioksidansima koji pomažu u zaštiti štitnjače od upalnih procesa i oksidativnog stresa. Redovno konzumiranje ovog voća može doprinijeti boljoj hormonskoj ravnoteži.
Bijeli luk protiv upala
Bijeli luk poznat je po snažnim protuupalnim i imunološkim svojstvima. Pomaže organizmu u borbi protiv hroničnih upala koje često prate poremećaje rada štitnjače.
Batat za stabilan šećer u krvi
Batat, ili slatki krompir, pomaže u održavanju stabilnog nivoa šećera u krvi, što je važno jer nagle oscilacije inzulina mogu negativno uticati na hormone štitnjače. Uz to, bogat je vlaknima i beta-karotenom, koji doprinose osjećaju sitosti i hormonalnoj ravnoteži.
Kada štitnjača ne radi kako treba
Najčešći poremećaji rada štitnjače su hipotireoza (usporen rad) i hipertireoza (ubrzan rad).
Kod hipotireoze, tijelo kao da je stalno u „sporom režimu“ – javljaju se umor, debljanje, osjećaj hladnoće, suha koža, opadanje kose, zatvor i problemi s koncentracijom. Često je uzrok autoimuni poremećaj poput Hashimotovog tireoiditisa.
Hipertireoza, s druge strane, ubrzava cijeli organizam. Simptomi uključuju gubitak tjelesne težine, ubrzan rad srca, nervozu, nesanicu, pojačano znojenje, drhtanje ruku i osjećaj unutrašnjeg nemira. Ako se ne liječe, oba poremećaja mogu uticati na srce, kosti, mentalno zdravlje i kvalitet života.
Foto: Freepik
