Zagađenje vode je postalo globalno pitanje i veliki izazov koji se postavlja pred čovječanstvo i zato mu se posvećuje sve više pažnje. Osnovni razlog je što se u svijetu već javljaju problemi zbog sve većeg nedostatka pitke vode, te su zabilježeni i slučajevi da se zbog vode sukobljavaju države i vode ratovi.
Na kvalitet vode utiču direktni ulazi, kao što su iz fabrike ili postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, takozvano „tačkasto zagađenje“. Također je pod utjecajem zagađenja iz široko rasprostranjenih izvora, kao što su nutrijenti i pesticidi iz poljoprivrednih aktivnosti i zagađivači koje industrija ispušta u zrak koji se zatim vraćaju na kopno i more, takozvano „difuzno zagađenje“. Glavni izvori zagađenja vode su kanalizacija i tretman otpadnih voda, dok su za difuzno zagađenje glavni izvori iz poljoprivrede i elektrana na fosilna goriva (preko zraka). Imajte na umu da, iako su postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda identificirana kao „tačkasti izvor“, ona nisu stvarni izvor jer tretiraju ono što spustimo u svoje toalete i umivaonike, navodi se u izvještaju European Environment Agency.
Zagađenje može doći u više oblika i iz više izvora. Kada se ispuste, mnogi zagađivači ostaju u prirodi i imaju tendenciju da se akumuliraju. Neki izvori su široko rasprostranjeni, poput transporta i poljoprivrede, dok su drugi vezani za određeno mjesto, poput fabrike ili elektrane. Hemikalije, prašina, buka i zračenje su zagađivači koji mogu promijeniti zrak, vodu i tlo na način koji ih čini štetnim za naše zdravlje i okoliš.
Bosna i Spreča najzagađenije
Naša zemlja je najbogatija vodom u regionu, a peti smo u Evropi po ovom prirodnom resursu. Voda za piće je od vitalnog značaja za svaku državu, i iako je BiH poznata po velikim količinama pitke vode, ipak još uvijek uvozimo vodu za piće. Jedan od problema se krije u nepotpisanim bilateralnim sporazumima koji sužavaju tržište izvoza na račun kojeg BiH uvozi flaširanu vodu u vrijednosti od 10 miliona eura, dok izvozimo tek oko jedan milion eura vrijednosti flaširane vode. Smatra se da će voda biti pitka idućih par desetljeća, ali nikada ne možemo očekivati kada će doći do većeg, po nas kobnijeg zagađenja.
Kako smo već naveli da su glavni uzroci zagađenja promet, poljoprivreda, elektrane i ljudski faktor, možemo reći, na osnovu zvaničnih podataka nadležnih institucija, da su dvije najzagađenije rijeke u BiH Bosna i njena pritoka Spreča upravo zbog industrijskih postrojenja i komunalnih voda.
Zagađenje rijeka evidentirano je kao veliki problem u čitavoj državi. Kako iz medija saznajemo, najveći dio posla obavljaju volonteri aktivno skupljajući otpatke na obalama kako Bosne i Spreče tako i Miljacke i Željeznice. Jedan od članova je izjavio kako bi problem sa otpacima iz domaćinstava bio zanemarivo mali kad bi građani shvatili da uskraćuju pitku vodu i sebi i budućim generacijama.
Adekvatan primjer koji je izazvao mnogo pažnje bio je na temu Arcelor Mittala, tj. pogona Čeličana, gdje je u jednom momentu u rijeci Bosni izmjereno 800 puta više suspendiranih čestica te 910 puta više policikličkih aromatskih ugljikovodika u odnosu na dozvoljeni limit. Federalni vodni inspektorat je u isto vrijeme utvrdio da je uzrok izlijevanje otpadnih voda iz kanala za pročišćenje. Nakon što je Kantonalno tužilaštvo istragom utvrdilo da nema elemenata krivičnog djela, predmet je proglašen prekršajem i pokrenut je prekršajni postupak. Neophodno je napomenuti da je za pomenuti prekršaj predviđena novčana kazna u iznosu od 5.000 do 50.000 KM za pravno lice, te 500 do 5.000 KM za odgovorno lice.
Još jedan primjer zagađenja rijeke Bosne i pomora ribe, koji je bio u centru pažnje u septembru prošle godine, vezan je za slučaj subjekta nadzora Terminala tečnih naftnih goriva kompanije Hifa Oil. Ono što znamo jest da je Tužilaštvo Zeničko-dobojskog kantona otvorilo predmet po ovom slučaju i da je istraga još uvijek u toku, što ostavlja dovoljno prostora da se sumnja da se i u ovom slučaju radi o kriminalnoj aktivnosti, odnosno ekološkom kriminalu koji je potencijalno uvezan sa organizovanim kriminalom i korupcijom.
Svakako da bi istraga trebala otkriti i dokazati o čemu se zapravo radi, ali kada se stvari na sudovima razvlače, to izaziva dodatne sumnje u pravedan ishod, dok se zagađivanje rijeka i vodenih tokova nastavlja, jer adekvatne sankcije i presude nadležnih sudova za sve oblike ekološkog kriminala djeluju odvraćajuće prema novim potencijalnim zagađivačima prirode i time vodenih tokova.
Neka rijeke teku
U svijetu je odjeknula vijest da glumac Leonardo DiCaprio podržava zaštitu rijeka u BiH. DiCaprio se zalaže da se trajno zabrani gradnja mini hidroelektrana u BiH i tako spriječe uništavanje rijeka i devastacija okoliša. „Neka rijeke BiH teku slobodno”, napisao je na svom Twitter nalogu ističući kako gradnja mini hidroelektrana ugrožava više od hiljadu kilometara riječnih vodotokova u BiH.
Leonardo DiCaprio je povodom Dana planete Zemlje, koji se obilježava 22. aprila, odao priznanje aktivistima i aktivistkinjama iz Bosne i Hercegovine kao jednoj od sedam istaknutih grupa iz cijelog svijeta koje se požrtvovano i neustrašivo bore za očuvanje i zaštitu rijeka, šuma i nezagađenu životnu sredinu, saopćila je Fondacija Atelje za društvene promjene – ACT.
Horor na Drinskom jezeru
Još jedan primjer zagađenja rijeka uzdrmao je javnost, a to je gomilanje plutajućeg plastičnog otpada na rijeci Drini. Zastrašujući su prizori na Drinskom jezeru na samom ulazu u Višegrad. Hiljade kubika otpada stiglo je rijekama iz Crne Gore i pritokama Drine iz gradova Gornjedrinske regije, a te slike su prenijele mnoge svjetske medijske kuće. Da bismo dočarali težinu zagađenja na Drini napominjemo da na godišnjem nivou količina otpada koji se izvadi iz jezera Hidroelektrane „Višegrad“ je od 6.000 do 8.000 metara kubnih. Svoj put do Višegrada otpad pronalazi plutajući rijekom Lim iz Srbije te Drinom iz Crne Gore, Foče i Goražda.
“Zagađenje rijeka evidentirano je kao veliki problem u čitavoj državi“
Stoga, nije ovo samo problem Višegrada, već tri države, koji je odavno trebalo da alarmira na preduzimanje konkretnih aktivnosti radi pronalaska rješenja. Sa sigurnošću utvrđujemo da problem plutajućeg otpada datira od samog početka rada hidroelektrane, odnosno unazad 30 godina. Slike i videozapisi koji se povezuju sa Drinskim jezerom obišli su svijet pokazujući plutajuće plastične boce, autogume, burad, drveće, dijelove automobila i još mnogo različitog otpada.
Kako nalažu svjetski standardi, rješenje bi mogla da bude regionalna deponija koja će biti uređena po ekološkim standardima, kao i postavljanje lančanica na rijekama. Dakle, jasno nam je da za takav projekat trebaju biti odobrena velika novčana sredstva, a grad Višegrad ne može riješiti taj problem samostalno, nego uz angažman i koordinaciju administrativnih jedinica susjednih zemalja.
Građani su nemalo bili iznenađeni kada voda sa vrela rijeke Bosne, a koja dijelom snabdijeva i grad Sarajevo pitkom vodom, nije bila za piće. Redovnu analizu vode na vrelu rijeke Bosne rade stručnjaci u Zavodu za javno zdravstvo Kantona Sarajevo, koji su i u svom posljednjem, kao u brojnim prethodnim ispitivanjima kvalitete vode na izvorištu rijeke Bosne, utvrdili prisustvo bakterije Escherichia coli, ali i drugih bakterija i klica. Pretpostavlja se da je razlog zagađenja neplanska i ponekad divlja gradnja u okolini izvora. Slično stanje je sa još nekim izvorištima pitke vode u našoj zemlji.
Šta moramo uraditi
Ujedinjene nacije su prepoznale značaj vode u svijetu, pa tako i u BiH, te su među ciljevima održivog razvoja čista voda i sanitarni uslovi. Dati su rokovi do kraja 2030. za BiH koji sadržavaju sljedeće:
- postizanje univerzalnog i jednakog pristupa sigurnoj i jeftinoj pitkoj vodi
- postizanje adekvatnog i jednakog pristupa sanitarnim i higijenskim uslovima za sve
- unapređivanje kvaliteta vode smanjivanjem zagađenja
- eliminiranje rasipanja i svođenje na najmanju moguću mjeru ispuštanja opasnih hemikalija i materijala
- bitno povećanje efikasnosti korištenja vode u svim sektorima i osiguranje održive eksploatacije vode i snabdijevanje vodom kako bi se odgovorilo na nestašicu i u znatnoj mjeri smanjio broj ljudi koji se s njom suočavaju
- primjenjivanje integrisanog upravljanja vodnim resursima na svim nivoima, između ostalog i kroz prekograničnu saradnju
- zaštita i obnavljanje ekosistema povezanih sa vodom
- proširenje međunarodne saradnje sa zemljama u razvoju i podrška tim zemljama u stvaranju kapaciteta za aktivnosti i programe vezane za vodu i sanitarne uslove, te
podržavanje i pojačavanje učešća lokalnih zajednica u unapređivanju upravljanja vodom i sanitarnim uslovima.
Ovaj tekst je izrađen uz podršku projekta „Misli o prirodi!“ koji implementira Centar za promociju civilnog društva, a finansijski podržava Švedska. Sadržaj ovog materijala je isključiva odgovornost Global Analitike i ne odražava nužno stavove Centra za promociju civilnog društva i Švedske.
