Napisala Mersiha Drinjaković
Dok su birači demokratama vratili kontrolu nad Kongresom, žene različitih generacija, rase i etničkog porijekla osvojile su pozicije koje su decenijama, pa i stoljećima, bile izvan njihovog dosega. Od prve crne guvernerke u historiji SAD-a do prve starosjedilačke Amerikanke u Senatu i najmlađe generacije žena u Kongresu, izborna noć američkih midterms pokazala je da se granice političke moći mogu pomjerati. I da historija nije završena priča.
Biografije aktuelnih pobjednica počinju u imigrantskim porodicama koje su se borile za opstanak, u radničkim sindikatima, bolničkim sobama, učionicama, zajednicama koje su decenijama bile nevidljive, u iskustvu siromaštva, diskriminacije, bolesti, nasilja i društvene nejednakosti. Neke su odrastale uz roditelje koji su radili više poslova da bi porodici osigurali dostojanstven život; neke su iz prve ruke upoznale posljedice nedostupnog zdravstvenog sistema, porodičnog nasilja ili institucionalne nepravde. Druge su rizikovale vlastitu profesionalnu sigurnost jer nisu željele prešutjeti ono u šta vjeruju. Bile su advokatice, doktorice, sindikalne organizatorice, profesorice, aktivistice, žene koje su poznavale probleme svojih zajednica ne iz političkih izvještaja nego iz vlastitog iskustva i svakodnevnog rada s ljudima.
Prva Indijanka u Senatu

Pobjeda koja ima historijski značaj za starosjedilačke narode Amerike. Flanagan, pripadnica naroda Ojibwe i članica White Earth Nation, postaje prva žena američkog starosjedilačkog porijekla izabrana u Senat. Njena pobjeda donosi i snažniji glas zajednicama koje su historijski bile isključene iz političkog odlučivanja. Odgojila ju je samohrana majka u St. Louis Parku u Minnesoti. Porodica je koristila bonove za hranu i pomoć za stanovanje. Peggy je kasnije govorila o iskustvu školskih obroka i osjećaju različitosti zbog toga što je imala posebnu kartu za besplatnu hranu. Upravo zbog toga socijalna sigurnost, dostupno stanovanje i podrška porodicama imaju posebno mjesto u njenom političkom programu. Od svoje desete godine gledala je kako očuh fizički zlostavlja njenu majku. Sjeća se kako je nakon škole telefonom provjeravala da li je sigurno vratiti se kući. To je jedno od najtežih iskustava koje je javno podijelila i važan dio razumijevanja njenog kasnijeg angažmana u zaštiti žena i djece. U kampanji je koristila i vrlo direktnu formulaciju da želi „razmontirati ICE“. Tema je bila posebno važna u Minnesoti nakon velikog prisustva federalnih imigracijskih agenata i smrtonosnih pucnjava u Minneapolisu početkom 2026.
Historijski trenutak za Afroamerikanke

Njena pobjeda znači da će prvi put u historiji tri crne žene istovremeno služiti u američkom Senatu. Pridružit će se senatoricama Lisi Blunt Rochester i Angeli Alsobrooks. Zajedno s Tammy Duckworth, Stratton će učiniti Illinois prvom saveznom državom koju u Senatu istovremeno predstavljaju dvije žene različitog rasnog i etničkog porijekla. Iskustvo brige o majci koja je bolovala od Alzheimerove bolesti utjecalo je na njenu odluku da se uključi u politiku. Suočavanje s američkim zdravstvenim sistemom pokazalo joj je koliko porodice mogu biti prepuštene same sebi kada im je potrebna dugotrajna njega. To je postalo jedno od važnih polazišta njenog političkog angažmana. U viralnom predizbornom spotu njeni pristalice, među njima i senatorica Tammy Duckworth, ponavljali su slogan „F— Trump, vote Juliana“. Bila je to namjerna, direktna konfrontacija s Donaldom Trumpom, ali i pokušaj da se nezadovoljstvo njegovom politikom pretvori u izlazak birača na izbore.
Od izbjegličkog kampa do američkog Kongresa

Ilhan Omar je zaista nezaobilazna u ovoj priči. Ona nije nova u američkoj politici, ali je jedna od žena čiji je politički put možda najsnažniji primjer onoga o čemu smo govorile: od izbjegličkog iskustva i života u imigrantskoj zajednici do jednog od najvidljivijih mjesta u američkom Kongresu. A njen politički uspon nije bio bez otpora. Godinama je izložena napadima zbog porijekla, vjere, stavova o Palestini i otvorenog sukobljavanja s Donaldom Trumpom. Kao četrnaestogodišnjakinja pratila je djeda na sastanke Demokratske stranke i pomagala mu kao prevoditeljica. Tako je prvi put upoznala lokalnu politiku i vidjela kako građani mogu zajednički utjecati na odluke. Kasnije je radila kao organizatorica i politička savjetnica. Godine 2018. izabrana je u Predstavnički dom američkog Kongresa, a mandat je preuzela u januaru 2019. Postala je prva osoba afričkog izbjegličkog porijekla u Kongresu, prva žena druge boje kože koja predstavlja Minnesotu i prva somalijsko-američka kongresmenka.
Prva izabrana senatorica iz Južne Karoline

Njena pobjeda posebno je značajna jer dolazi iz države s dugom republikanskom dominacijom. Andrews je pobijedila i preuzela mjesto koje je držano gotovo tri decenije u republikanskim rukama. Ona je pedijatrica, univerzitetska profesorica i majka koja je godinama radila s djecom i porodicama, prije nego što je odlučila ući u političku arenu. Njena priča otvara i važnu temu: šta se događa kada ljekari zaključe da se o zdravlju djece više ne može govoriti samo u ordinacijama nego i u parlamentima? Njeno obrazloženje za ulazak u politiku bilo je da se mnogi problemi koje vidi u ordinaciji ne mogu riješiti samo liječenjem pojedinačnih pacijenata. Potrebne su promjene zdravstvenog sistema, dostupnosti lijekova, obrazovanja i sigurnosti djece.

Ima 29 godina, advokatica je i imigrantica iz Etiopije. Pobijedila je dugogodišnju demokratsku zastupnicu Dianu DeGette u stranačkim predizborima, a potom osvojila i mjesto u Predstavničkom domu. Ujedno je prva crna žena izabrana u Kongres iz Colorada. Dvostruka historijska pobjeda. E pazite sad: djevojčica koja je iz Etiopije došla u Denver, diplomirala pravo na Notre Dameu, izgubila posao jer je javno podržala studentske proteste za Palestinu, potom radila kao šankerica – i na kraju pobijedila političarku koja je gotovo tri decenije predstavljala svoj okrug u Kongresu. Njena pobjeda označena je kao historijska: postaje prva žena iz generacije Z koja će služiti u američkom Kongresu
Prva žena starosjedilačkog porijekla iz New Yorka u Kongresu

Članica naroda Ysleta del Sur Pueblo, Valdez je pobijedila u 7. kongresnom okrugu New Yorka. Njena pobjeda predstavlja važan iskorak za političku vidljivost starosjedilačkih naroda, posebno žena. Valdez je iz radničkog pokreta prešla direktno u visoku politiku, a u Kongres ne dolazi kao politička profesionalka nego kao sindikalna organizatorica, umjetnica i demokratska socijalistkinja. Njena pobjeda dio je šireg političkog pomjeranja u New Yorku, u kojem su Zohran Mamdani i progresivno krilo Demokratske stranke dobili znatno veću težinu. Zalaže se za univerzalno zdravstveno osiguranje, kontrolu stanarina, javno dostupno stanovanje, snažnije sindikate, javno vlasništvo nad obnovljivim izvorima energije i ukidanje ICE-a, američke službe za imigraciju i carinsku kontrolu. Protivi se daljnjem američkom finansiranju izraelske vojne operacije
Progresivnost ispred establišmenta

Osvojila je 13. kongresni okrug nakon što je u predizborima porazila dugogodišnjeg demokratskog zastupnika Adriana Espaillata. Njena pobjeda dio je historijskog uspjeha progresivnih kandidatkinja i kandidata koji su osporili politički establišment. Kćerka je dominikanskih imigranata i odrasla je uz iskustvo ekonomske nesigurnosti. Gradonačelnik New Yorka Zohran Mamdani javno ju je podržao u utrci za Kongres. Ona nije klasična političarka, radila je s organizacijama koje pomažu porodicama suočenim s deportacijama. Učestvovala je u borbi za oslobađanje imigranata iz pritvora ICE-a i za ponovno spajanje porodica razdvojenih američkom imigracijskom politikom. Studirala je na prestižnom Columbia University, a doktorat pohađa na City University of New York. Istražuje način na koji američki imigracijski sistem kriminalizira crne imigrante iz Latinske Amerike.
Transrodna članica Kongresa ponovo izabrana

McBride je odbranila svoj mandat. Nakon što je 2024. postala prva otvoreno transrodna osoba izabrana u američki Kongres, sada je dobila novi mandat. Njena pobjeda posebno je značajna u kontekstu političkih napada i pokušaja ograničavanja prava transrodnih osoba. Ona je žena koja je prošla kroz ličnu tragediju, izgradila političku karijeru kroz borbu za ljudska prava, izgubila supruga nedugo nakon vjenčanja i uprkos svemu nastavila javno djelovati. A sada je osvojila i drugi mandat u Kongresu, s ubjedljivih 64 posto glasova. Godine 2018. objavila je memoare Tomorrow Will Be Different: Love, Loss, and the Fight for Trans Equality.
Potvrda mandata za starosjedilačke Amerikanke

Osvojila je novi mandat u Predstavničkom domu. Pripadnica je naroda Ho-Chunk, jedna od prvih dviju starosjedilačkih Amerikanki izabranih u Kongres i prva otvoreno LGBTQ+ osoba iz Kansasa izabrana u Kongres. Njena pobjeda predstavljala je važan trenutak za dvije zajednice koje su dugo bile nedovoljno zastupljene u američkoj politici. Prije nego što je postala kongresmenka, Sharice se profesionalno bavila mješovitim borilačkim sportovima (MMA), te postala sportiskinja koja je ušla u svijet visoke politike. Trenirala je borilačke vještine, takmičila se kao amaterka, a potom i kao profesionalna borkinja. Godine 2021. objavila je knjigu za djecu pod naslovom Sharice’s Big Voice: A Native Kid Becomes a Congresswoman.
Prva crna žena guvernerka u historiji SAD-a

Bivša gradonačelnica Atlante pobijedila je republikanskog kandidata Ricka Jacksona. Georgia je dobila i prvu ženu na čelu države, a SAD prvu crnu ženu izabranu za guvernerku bilo koje savezne države. Samo mali djelić njezine porodične historije: Neposredno pred izbore, Keisha Lance Bottoms posjetila je Crawfordville, gradić u Georgiji u kojem su živjeli njeni preci. Tamo je govorila o Sheppardu i Betsy Peek, svojim praprapradjedu i prapraprabaki, čiji je trag pronašla u dokumentima iz vremena ropstva.
U jednom dokumentu iz 1860. godine Sheppard Peek bio je evidentiran kao imovina bijelog zemljoposjednika. Njegova vrijednost bila je procijenjena na 1.400 dolara. Na drugom dokumentu njegovo ime bilo je zapisano samo znakom X. Više od 160 godina kasnije, njegova potomkinja izabrana je da vodi državu u kojoj je bio porobljen.
Prva starosjedilačka Amerikanka guvernerka

Pripadnica naroda Laguna Pueblo, bivša američka ministrica unutrašnjih poslova i jedna od prvih starosjedilačkih žena izabranih u Kongres 2018. godine. Sada je postala prva žena starosjedilačkog porijekla izabrana za guvernerku u historiji SAD-a. Deb Haaland ima 65 godina, rođena je u Winslowu u Arizoni, u vojničkoj porodici, a odrasla je uz česta preseljenja. U Kongresu se posebno bavila pitanjima zaštite okoliša, starosjedilačkih prava, pristupa zdravstvenoj zaštiti i položaja žena iz domorodačkih zajednica. Jedna od tema kojoj je posvetila posebnu pažnju bila je kriza nestalih i ubijenih starosjedilačkih žena. Nasilje nad starosjedilačkim ženama godinama je predstavljalo ozbiljan društveni i institucionalni problem, dodatno otežan nedovoljnom evidencijom slučajeva, nepovjerenjem u institucije i nejasnim nadležnostima između federalnih i plemenskih organa.
Prva Latinoamerikanka guvernerka Teksasa

Advokatica i bivša zastupnica u parlamentu Teksasa pobijedila je Grega Abbotta. Njena pobjeda označava i povratak demokrata na čelo Teksasa prvi put od 1990. godine. U pobjedničkom obraćanju izgovorila je sljedeće: „Nikada me nije uznemiravalo što su sumnjali u mene. Uznemiravalo me što su sumnjali u nas.“ Hinojosa je, obraćajući se pristalicama, naglasila da ne želi zamijeniti jednu eru jednostranačke dominacije drugom, već da namjerava sarađivati i s političkim protivnicima. Hinojosa je tek treća žena koja će voditi ovu saveznu državu, ali prva Latinoamerikanka. To je posebno važno u državi u kojoj Latinoamerikanci čine veliki i rastući dio stanovništva.
Prva žena izabrana za guvernerku Ohija

Bivša direktorica zdravstvenog odjela Ohija pobijedila je Viveka Ramaswamyja, republikanskog desnićara koji je sam izjavljivao da želi biti sljedeći Donald Trump. Acton je na američkim međuizborima postala prva žena izabrana na ovu funkciju u historiji te savezne države. Amy Acton odrasla je u industrijskom gradu Ohija, djetinjstvo su joj obilježili su siromaštvo, zanemarivanje i zlostavljanje. Radila je kao konobarica i raznosila novine, nastojeći sebi osigurati obrazovanje i drugačiju budućnost. Uspjela je završiti fakultet, medicinu i specijalizirati preventivnu medicinu i javno zdravstvo. Njen profesionalni put bio je posvećen zdravlju djece, majki i porodica koje teško dolaze do zdravstvene zaštite. Radila je kao univerzitetska profesorica, bavila se javnim zdravljem i vodila različite programe pomoći djeci i zajednicama u riziku.
Zajedničko tlo
Nije riječ samo o tome da je više žena dobilo mandate. Riječ je o tome da su se u istoj izbornoj noći pomjerile granice političke reprezentacije na nekoliko nivoa:
Rod: žene osvajaju pozicije koje su gotovo isključivo pripadale muškarcima.
Rasa i etničko porijeklo: Afroamerikanke, Latinoamerikanke i žene starosjedilačkog porijekla ulaze u institucije u kojima su bile gotovo nevidljive.
Generacije: 29-godišnja Melat Kiros pokazuje da politički prostor nije rezervisan za starije generacije.
Identitet i prava: Sarah McBride nastavlja svoj politički put uprkos snažnim napadima na transrodne osobe.
Posebno je važno da ove žene nisu pobijedile samo u tradicionalno liberalnim sredinama. Pobjede u Georgiji, Teksasu, Ohiju i Južnoj Karolini pokazuju da se politički prostor mijenja i u državama s vrlo različitim političkim tradicijama. I ono najvažnije, one stižu iz realnog života, a ne iz političkih kabineta i odlučile su mijenjati sistem iznutra!