Hrana nije otpad! To je rečenica koju si moramo ponavljati toliko dugo dok ju ne počnemo i prakticirati. Naime, istraživanje provedeno 2021. pokazalo je mnoge zabrinjavajuće rezultate koji se tiču bacanja hrane. Jedan od njih je da na godišnjoj razini kućanstva u Hrvatskoj bace 216.345 tona hrane. Marina Matijević, ekološki osviještena osnivačica platforme Ja bolji građanin, svakodnevno upozorava na bacanje hrane i mnoge druge probleme. Nama je objasnila kako možemo osvještenije kupovati hranu, ali i kako možemo ponovno upotrijebiti njezine ostatke, umjesto da ih tek tako bacimo u koš za smeće.
„Konzumerizam i brz način života doveli su nas do paradoksa – iako nikad nismo imali toliko raznolike hrane na raspolaganju, velike količine hrane završavaju u smeću“, započinje Matijević.
Bacanje hrane spriječit ćemo pažljivom kupnjom
Dodaje da ovaj obrazac ne samo da stavlja teret na naše kućanstvo, već također ima duboke posljedice za okoliš. Svako nepotrebno bacanje hrane znači rasipanje resursa koji su bili potrebni za uzgoj, proizvodnju i distribuciju te hrane, dok istodobno proizvodi štetne emisije i prepunjava odlagališta.
Spomenuto istraživanje pokazalo je da više od polovice ispitanika kao jedan od razloga bacanja hrane navodi “preveliku količinu kupljene ili pripremljene hrane”. Upravo smanjenje prekomjerne kupnje hrane ključno je i za smanjenje bacanja iste, a ovo su neki od njezinih savjeta kako u tome uspjeti. Kako kaže, lako ih se pridržavati, a rezultati su odmah ili vrlo brzo vidljivi.
- Napravite detaljan popis: Prema istraživanju, 12.7 ispitanika nikad ne radi popis za kupnju namirnica. Prije nego što krenete u trgovinu, sjednite u miru i napišite popis namirnica koje stvarno trebate. Ovaj korak će vam pomoći da se usmjerite na bitne stvari i izbjegnete impulzivnu kupovinu. Razmislite o obrocima koje planirate pripremiti i kojim sastojcima ćete ih pripremiti. Redovito provjeravajte što već imate kod kuće prije nego što krenete u trgovinu. Tako izbjegavate nagomilavanje.
- Planirajte obroke: Promislite o tjednom rasporedu obroka i unaprijed planirajte što ćete kuhati. Ako znate što ćete kuhati svaki dan, bit ćete manje skloni kupovini nepotrebnih namirnica koje vam kasnije mogu ostati neiskorištene. Planirajte obroke oko onih namirnica koje imate u većim količinama.
- Kupujte manje (dovoljne) količine: Pripazite na količinu koju kupujete, a posebno na količinu svježeg voća i povrća te namirnica koje imaju kraću duljinu trajanja. Kupnja manjih količina osigurat će da sve bude konzumirano prije nego što se pokvari.
- Pripazite s akcijama: Iako popusti i akcije mogu biti primamljivi, razmislite hoće li vam zaista trebati veće količine namirnica koje su na popustu, a koje se lako i brzo kvare.
- Kupujte prema potrebama, ne prema željama: Postavite si pitanje „Trebam li ovo zaista?“ prije nego što stavite proizvod u košaricu. Osvijestite razliku između stvarnih potreba i prolaznih želja. Fokusirajte se na temeljne namirnice koje su vam potrebne za pripremu uravnoteženih obroka.
‘Ostaci nisu hrana drugog reda’
Ali činjenica je da ne bacamo samo hranu koju, eto, nismo stigli uopće iskoristiti za neki obrok. Mnogi bacaju i ostatke gotovog doručka, ručka, večere. Ostatke koji su još uvijek jestivi, ispravni, ukusni. Kao da se pomalo, negdje usput, izgubila ona rečenica “stavi u frižider ovo što je ostalo, to ćemo ručati i sutra”. To potvrđuje i istraživanje, i to s pitanjem o učestalosti iskorištavanja ostataka obroka. Pokazalo se da 30,2 posto ispitanika ostatke iskorištava ponekad, 24,4 rijetko te 14,9 nikad.
„Za početak htjela bih naglasiti da ostatke trebamo prestati tretirati kao hranu drugog reda te bi sasvim normalan obrazac ponašanja trebao biti iznošenje ostataka za idući obrok ili sutradan ili za dva dana. Ovisno, naravno, o trajnosti namirnice“, objašnjava Marina.
Ističe da, nažalost, postoji puno kućanstava gdje se ostaci obroka bacaju direktno u kantu za smeće odmah nakon tog obroka.
„S obzirom na energiju utrošenu za izradu te hrane, put koji je prešla, trud koji je uložen te, na kraju krajeva, vrlo visoku cijenu koju sad za nju plaćamo, to je realno suludo ponašanje“.
Stoga Marina poručuje da, ako vaše kućanstvo nije ljubitelj identičnih ostataka, uz malo maštovitosti i planiranja sve ostatke možete pretvoriti u ukusne nove obroke. I ako netko nema vremena ili volje za time, uvijek se može zamrznuti za kasnije ili još jednostavnije – jesti dok se ne pojede. Nema smisla kuhati više puta na dan ako imamo ostatke zdravog i nutritivno bogatog obroka.
Ono na što se sama uvijek oslanja ako ima ostatke povrća je – juha. Trudi se u svom kućanstvu smanjiti prehranu mesom. I sama ga jede vrlo malo pa ga tako i priprema u manjim količinama, ali povrća joj zna ostati. Stoga ono uvijek završi kao juha za sljedeći dan. Od gotovo svih povrtnih ostataka može se dobiti krem juha.
Tjestenina, meso, kruh… Sve se može spasiti
Ako vam ostane tjestenine, riže i mesa, iskoristite ih za složenac, rižoto, wok, punjene tortilje… Ako je mlijeko, jogurt ili vrhnje blizu isteka roka, iskoristite ih za pripremu smoothieja, umaka ili pečenja. Jogurt može biti osnova za domaći tzatziki ili umak od jogurta. Voće koje je postalo previše zrelo možete upotrijebiti za pripremu smoothieja ili ga staviti u kolač ili kašu. Možete ga i zamrznuti za buduću upotrebu u smoothiejima ili desertima!
„Mnogi mi se javljaju za ostatke starog kruha, a to sam također obradila uzduž i poprijeko na kanalima“, dodaje Matijević i objašnjava da starom kruhu novu svježinu možete dati tako da ga tostirate ili ispečete u pećnici kako biste napravili hrskave krutone. Pohani kruh i knedle od kruha su isto jedno od rješenja. Isto tako, kruh se može zamrznuti ako imate viška i odmrznuti kada vam bude trebao. Podgrijete ga u pećnici i uživate u mekom i toplom kruhu poput svježeg.
Načina ima, a na nama je da ih slijedimo i tako pomognemo smanjenju ove vrste otpada! Bacanje hrane praksa je koju treba svesti na minimum.
