NaslovnicaINTERVJUAHMED LINDOV: Žene u norveškoj politici su ravnopravne s kolegama

AHMED LINDOV: Žene u norveškoj politici su ravnopravne s kolegama

Norveški političar bosanskohercegovačkih korijena proteklih deset godina kontinuirano doprinosi izgradnji odnosa, ali i umrežavanju ljudi iz Norveške i Bosne i Hercegovine

Razgovarala Anesa Agović
Snimci Privatni album

Kada je Ahmed Lindov, mladi političar Radničke stranke iz Norveške, prvi put izabran za općinskog vijećnika u općini Kvinesdal, shvatio je da političkim angažmanom itekako može da doprinese ne samo svojoj zajednici već i izgradnji odnosa sa općinama i ljudima iz BiH. Ahmed je po zanimanju advokat, a nedavno je ostvario i dječački san, da otvori advokatski ured u Norveškoj. Nije rođen u BiH, već u izbjeglištvu, ali ga to nije spriječilo da upozna domovinu i odlično spozna našu političku scenu. Prema Globalnom Gender Gap Index Rating izvještaju za 2020., Norveška je zauzela drugo mjesto na grafikonu rodnog pariteta. Jedna je od rodno najravnopravnijih zemalja na svijetu u smislu “ekonomskog učešća i mogućnosti, obrazovnog postignuća, zdravlja i preživljavanja i političkog osnaživanja”.

S obzirom na vaše političko iskustvo u Norveškoj, možete li reći koliko su vaše kolegice u politici samostalne i proaktivne u predlaganjima političkih rješenja?
– Žene u politici u Norveškoj su na svakom polju ravnopravne sa kolegama. Tako da mogu reći sa sigurnošću da su većinom samostalne. Što se tiče inicijativa za predlaganje političkih rješenja, tu su također ravnopravne sa kolegama. Na norveškoj političkoj sceni se kod političara gledaju njihovi principi. Ako je žena ili muškarac osoba koja ima principe i vjeruje u svoje ideale, onda će dobiti podršku glasača. Kao vijećnik u općini Kvinesdal, primijetio sam da se kolegice pretežno bolje pripreme pred sastanak od većine muških kolega, i zbog toga često vode glavnu riječ u debatama. Norveškoj politici ipak nedostaje da više ohrabruje mlade žene da budu politički aktivnije, jer sve ankete pokazuju da je manji postotak žena spreman da se kandiduje za izbore od muškaraca. Za takve rezultate anketa postoji niz razloga, od velikih očekivanja od žena u porodici do šikaniranja kandidatkinja. Upravo zato stranka iz koje dolazim ima unutarstranačko umrežavanje, koje se zove “Kvinnenettverket”, što znači mreža žena. Ova mreža ima za cilj da regrutuje, obučava i motiviše žene u stranci za politički rad, a posebno na rukovodećim pozicijama, a također je pokretačka snaga za stavljanje ženskih političkih pitanja na dnevni red.
Koje su glavne karakteristike predizborne kampanje u Norveškoj?
– Stranački štandovi po gradovima i naseljima svake subote u kampanji. Kampanja obično traje od prve subote u avgustu do dana pred izbore, koji su početkom septembra. Tu se okupljamo mi političari i kroz razgovore s prolaznicima pokušavamo predstaviti programe našim potencijalnim glasačima. Kampanja se bazira uglavnom na političkom programu koji je napravljen za četiri godine u cilju reformi socijalnih, ekonomskih, a zadnjih godina i ekoloških pitanja. To su uglavnom glavne teme u kampanji, a svakako i aktualna pitanja zauzimaju određeni dio kampanje. Važno je objasniti glasačima da biraju stranke sa kojima se slažu po pitanju predlaganja i usvajanja budžeta. Na taj način zapravo i vidite kako ta stranka ili taj pojedinac želi da upravlja općinom, kantonom ili državom. Najveća i najvažnija tačka dnevnog reda u jednoj godini je budžet, jer tu svi političari unesu svoje prioritete i želje.
Razgovarali ste sa političarima iz BiH iz raznih političkih opcija, šta ste prvo uočili kod njih?
– Kroz posljednjih nekoliko godina imao sam mogućnost i priliku da upoznam desetine političara iz BiH. Primijetio sam kod dosta njih – ne kod svih, nažalost – da su otvoreni za saradnju kako bi se naša domovina razvila i priključila euroatlantskim integracijama. Jedna malo čudna stvar jeste da sam više puta doživio da su lokalni političari bahati ili arogantni. Smatram da bi političari trebali da shvate da su tu zbog ljudi, te da je svaki političar izabran od strane naroda i da je dužan da taj narod služi na najbolji mogući način.
Kako norveški političari gledaju na stanje na Balkanu i u BiH, i koliko dobro poznaju situaciju?
– Norveška politika je izrazito dobro upoznata sa stanjem na Balkanu i u BiH. Od decembra 2021., u saradnji s tri predstavnika bh. udruženja u Norveškoj, imamo redovne sastanke sa norveškim ministarstvom vanjskih poslova gdje razgovaramo na temu “BiH i trenutni izazovi”. Na tim sastancima sam se uvjerio da je Norveška jedna od država koje žele da vide BiH u sigurnom ambijentu, s akcentom na razvoj ekonomije i životnog standarda. Ovom prilikom bih se zahvalio norveškom ambasadoru u BiH Olavu Reinertsenu na jačanju veza između Norveške i BiH. Njegov aktivni pristup u BiH na najbolji način pokazuje koliko je zvanična Norveška zapravo prisutna u BiH. Zahvalan sam i ambasadoru BiH u Kraljevini Norveškoj Bakiru Sadoviću, koji aktivno radi sa norveškim institucijama i udruženjima na povezivanju dvije države. Norveška, kao i druge zemlje u Evropi, gleda sa brigom na stanje u Bosni i Hercegovini i nepoštivanje odluka od strane pojedinih političara. Iz tog razloga se Norveška trudi da osigura prisustvo mirovne misije. Primjer toga jest veliki napor i trud uložen od Norveške pri UN-u prošle godine da bi se dobila podrška za razvoj i nastavak EUFOR-ove misije u BiH.

Gracija 427, oktobar 2022.