Pet do šest zagrljaja na dan učinit će vam život dužim i ljepšim, tako smatraju psiholozi. Danas je Međunarodni dan zagrljaja. Ovaj praznik ozvaničen je 21. januara 1986., a o njegovoj popularnosti govori činjenica da se proslavlja širom svijeta i stoga trebamo znati koliko nam zagrljaj utiče na kvalitet života.
Zagrljaji nisu samo simbol ljubavi i prijateljstva, već imaju i brojne zdravstvene prednosti. Istraživanja pokazuju da grljenje može smanjiti nivo stresa, poboljšati raspoloženje, pa čak i ojačati imunološki sistem. Ovaj dan nas podsjeća da je ponekad jedan iskren zagrljaj sve što je potrebno da uljepšamo nečiji dan.
Od radosti do utjehe
Zagrljaj je univerzalni oblik neverbalne komunikacije između dvoje ljudi. Koristi se u svim životnim situacijama, od pozdrava do izražavanja saučešća ili čestitke na uspjehu. Tako se i zagrljaji koriste i mogu imati više značenja – od radosti do utjehe.
Da grljenje ima u najmanju ruku ljekovita svojstva, potvrđuju i riječi psihologinje Virginije Satir kako je čovjeku potrebno četiri zagrljaja na dan da bi preživio. Osam zagrljaja dnevno treba nam da bismo se održali, a 12 zagrljaja na dan da bismo napredovali – rekla je Virginia Satir. Svjetski poznati psiholog Jack Canfield u svojoj teoriji o grljenju navodi kako je grljenje zdravo, posve prirodno i praktički savršeno.
Uticaj na zdravlje
Jedno istraživanje je pokazalo kako ljudi generalno više preferiraju zagrljaje koji traju 5-10 sekundi radije nego kratke, usputne od jedne sekunde.
Grljenje je jedan od najčešćih oblika emocionalnog dodira s kojim se susrećemo u svakodnevnom životu. Međutim, malo toga je poznato o faktorima koji utiču na procjenu i ponašanje povezano s grljenjem. Kad zagrlimo nekoga ili nas neko zagrli, u našem mozgu se događa nekoliko stvari. Za početak, mozak počne lučiti razne hormone koji na nas utiču drugačije ili se, dugoročno, smanjuju nivoi “loših” hormona.
Endorfini ne samo da smanjuju fizičku bol, već djeluju i na ublažavanje psihološke boli, jer su te vrste boli procesuirane u istim dijelovima mozga, poput prednjeg cingularnog korteksa i periaqueductal gray regije. Zato zagrljaji mogu pružiti utjehu kada smo tužni ili pod stresom.
Regulacija stresa
Oksitocin, često nazivan “hormonom ljubavi,” ima ključnu ulogu u regulaciji stresa i zdravlju kardiovaskularnog sistema, posebno u kontekstu toplog fizičkog kontakta poput zagrljaja. Istraživanje među ženama u premenopauzi pokazalo je da su viši osnovni nivoi oksitocina povezani s nižim krvnim pritiskom i brzinom otkucaja srca. Žene koje su češće doživljavale zagrljaje s partnerima imale su više razine oksitocina te su pokazale manji kardiovaskularni odgovor na stres.
Kratkotrajni zagrljaji između romantičnih partnera mogu smanjiti nivo kortizola, hormona stresa, što olakšava suočavanje s izazovnim situacijama. Danas, ako ste zdravi i osjećate se dobro, zagrlite one koje volite najviše.
