Kako prevencijom isključiti rodno zasnovano nasilje?

Nedavno objavljeno

Kampanja 16 dana aktivizma je globalna kampanja koja svake godine od 25. novembra do 10. decembra u fokus stavlja podizanje svijesti o rodno zasnovanom nasilju. O ovom problemu razgovarali smo sa Nađom Hasanović koordinatoricom kampanje UN Women BiH fokusirane na seksualno nasilje u BiH i suštinskom porukom: “Isključimo nasilje, uključimo prevenciju!”

Ove godine, UN Women pod okriljem kampanje UNiTE, sa partnerima provodi kampanju “16 dana aktivizma protiv rodno zasnovanog nasilja”, uz podršku Švedske. Kampanja je ove godine fokusirana na seksualno nasilje u BiH, uz glavnu poruku “Isključimo nasilje, uključimo prevenciju!”. Dva su cilja ovogodišnje kampanje – prvi je uticati na donosioce odluka da podrže usklađivanje krivičnih djela u odredbama o seksualnom nasilju sa Istanbulskom konvencijom i zagovarati dostupnost specijaliziranih usluga za osobe koje su preživjele seksualno nasilje. Drugi cilj je proširiti svijest mladih u BiH o seksualnom uznemiravanju žena i poboljšati razumijevanje pristanka u intimnim odnosima. U okviru kampanje organizirana je panel diskusiju sa  stručnjakinjama o načinima rješavanja nedostataka u borbi protiv seksualnog nasilja u BiH. Desetog decembra upriličen je  susret sa mladim ljudima s kojima je razgovarano na temu pristanka, poštivanja granica, razumijevanja šta sve čini sekusualno uznemiravanje i nasilje. Kampanju su podržali/e predstavnici/e međunarodne zajednice, kao i javne ličnosti u BiH poput Dine Merlina, Mirze Mustafagića, Dijane Tepšić, Maje Čengić i Samire Poričanin Petrešin.

Prema istraživanju koje je 2019. godine sproveo OSCE, svaka druga žena u BiH starija od 15 godina doživjela je neki oblik nasilja.  Kako ove užasne brojke smanjiti? Šta je pravac djelovanja?

– Svaka druga žena u Bosni i Hercegovini starija od 15 godina je imala iskustvo nasilja – psihičkog, fizičkog, seksualnog, kao i ekonomskog nasilja. Ovo se ne razlikuje značajno od broja na globalnom nivou gdje je zabilježeno da je svaka treća žena imala iskustvo nasilja. Nasilje je najčešće počinjeno od strane trenutnog ili bivšeg partnera, ali ne treba zanemariti da se  ono dešava i od strane nepoznatog počinitelja, pogotovo u javnim prostorima. Također, bitno je napomenti da ove brojke predstavljaju samo dio stvarnog stanja, jer je općepoznato da se nasilje rijetko prijavljuje. Prema istom tom istraživanju, čak 84% žena ne prijavljuje iskustvo nasilja policiji.

Kako riješiti ovaj očito rašireni problem?

– Rad na rješavanju problema nasilja nad ženama je jako kompleksan, uključuje rad na različitim oblastima poput osiguravanja pravnog okvira za zaštitu od nasilja, dostupan sistem zaštite i podrške za preživjele, senzibilizirane pružaoce usluga podrške, a vjerovatno najzahtjevniji dio se tiče rada na promjeni stavova cijelog društva u vezi nasilja. Rad na osiguravanju adekvatnog sistema zaštite i prevencije nasilja je moguć jedino ukoliko se u njega uključe svi relevantni akteri – poput donositelja odluka, ministarstava, gender mehanizama, organizacija civilnog društva, medija, lokalnih zajednica – svih onih koji mogu da djelovanjem vode konkretnoj promjeni.

Šta je sa podrškom sigurnim kućama, koliko se uopšte posvećuje pažnja jačanju njihovih kapaciteta, i finansijskoj podršci?

– UN Women od 2016. godine uz financijsku podršku Švedske, a od 2017. godine i Europske Unije, provodi sveobuhvatan program sprečavanja nasilja nad ženama i nasilja u porodici u BiH. U tom periodu, mnogo smo sarađivali sa organizacijama koje pružaju specijalizovane servise za preživjele, kojih je u BiH osam. Smještajni kapaciteti, kao ni geografska dostupunost ovih servisa, nisu u potpunosti u skladu sa preporukama  Istanbulske konvencije. Ovo je također u direktnoj vezi i sa pitanjem statusa i financiranja smještaja u sigurne kuće, pogotovo u Federaciji BiH. UN Women podržava izradu pravnog okvira u Federaciji BiH koji preciznije definiše pitanje financiranja sigurnih kuća iz budžeta lokalnih zajednica, kantona i Federacije BiH, ali i ostalih standarda koji su propisani Istanbulskom konvencijom, a koji se tiču izricanja zaštitnih mjera, procjene rizika od ponovljenog nasilja i slično.

Šta je sa poštivanjem Istanbulske konvencije kod nas? Kakve su procedure?

Bosna i Hercegovina je ratificirala Istanbulsku konvenciju 2013. godine. To konkretno znači da se BiH obavezala na preduzimanje zakonodavnih i drugih mjera radi osiguranja pravnog, institucionalnog i organizacionog okvira za prevenciju nasilja nad ženama, zaštitu žrtava nasilja, te kažnjavanje počinitelja nasilja. Istanbulska konvencija se primjenjuje u Bosni i Hercegovini kroz zakonodavstvo i politike koje su usmjerene na sprečavanje nasilja nad ženama. Za provođenje tih politika odgovorne su institucije na entitetskom niovu, organi Brčko distrikta BiH, kao i institucije na kantonalnom i lokalnom nivou. Od iznimne važnosti su i organizacije civilnog društva, jer osim što doprinose uspostavljanju i ojačavanju međusobne saradnje odgovornih institucija, one pružaju i direktnu podršku ženama koje su preživjele  rodno zasnovano nasilje, te provode kampanje podizanja svijesti o problemu nasilja nad ženama. Svakako, nepohodno je reći da ima dosta prostora za unapređenje kako bismo vidjeli više dobre prakse u borbi protiv nasilja i da je to nešto što nam predstoji da radimo sa partnerima u narednom periodu.

Kako se kampanje o podizanju svijesti ovog tipa provode među mladima?

Mladi su prepoznati kao jedni od ključnih aktera u radu UN Women u okviru sveobuhvatnog programa sprečavanja nasilja, pogotovo u aktivnostima koje imaju za cilj promjenu društvenih stavova. Tako smo, naprimjer, u saradnji sa partnerskom organizacijom uspjeli da uključimo preko 5.000 mladih ljudi u inicijative prevencije nasilja u srednjim školama diljem BiH. Dio mladih je prošao kroz obuke vršnjačkih edukatora za provođenje radionica koje imaju za cilj propitkivanje štetnih stavova u vezi s nasiljem. Cilj nam je da vidimo što više srednjih škola koje provode preventivne programe, i da su pored mladih i prosvjetni radnici i ostali zaposlenici uključeni u ovakve aktivnosti. Od 2019. idemo korak dalje, te osim mladih radimo sa šest lokalnih zajednica kao i vjerskim zajednicama u BiH na jačanju kapaciteta da definišu i provode aktivnosti podizanja svijesti i na taj način utječu na širu zajednicu kako bismo imali zajednice sa nultom tolerancijom na nasilje.

Šta su ciljevi za 2022. kad je u pitanju suzbijanje seksualnog nasilja u BiH – kako se prave planovi u kontekstu nove realnosti?

– Pitanje sprečavanja seksualnog nasilja u BiH je u fokusu UN Women rada od 2019. U prethodnom periodu smo podržali izradu Osnovne studije u kojoj je predstavljeno trenutno stanje iz oblasti krivično-pravne zaštite, te pravnog i socijalnog položaja žrtava seksualnog nasilja u BiH. Ove i zaključke iz ostalih analiza koristili smo u konceptualizaciji ovogodišnje kampanje u okviru koje također planiramo izradu kratke publikacije.

Kakav je to dokument?

– Dokument koji će dati opći pregled stanja, potreba i generalnih preporuka, a koji ćemo podijeliti s relevantnim ministarstvima, kao i komisijama za ravnopravnost spolova na državnom i entitetskim nivoima s ciljem zagovaranja za uspješnije provođenje postojećih i budućih inicijativa.

Također, ured UN Women u BiH je pokrenuo i Akcionu koaliciju o rodno zasnovanom nasilju koja ima za cilj da ujedini napore različitih aktera kako bi seksualno nasilja bilo pravovremeno i adekvatno adresirano u bh. društvu – kroz promjenu pravnih propisa, ojačavanje sistema zaštite i kroz provođenje aktivnosti podizanja svijesti i promjene stavova. Već imamo nekoliko članova koji su se priključili ovoj koaliciji, kao naprimjer Agencija za ravnopravnost spolova BiH i entitetski gender centri, a podržale su je i ambasade Švedske, Velike Britanije, SAD-a i Austrije u BiH. Dijelom koalicije su i Grad Banja Luka i Fondacija Udružene žene, naši partneri u provođenju inicijative “Sigurni gradovi i sigurni javni prostori”, koji rade na konkretnim aktivnostima koje imaju za cilj adresiranje seksualnog uznemiravanja u javnom prostoru u Banjoj Luci.

Pročitaj još
Related

Kako smo proslavili Gracijin rođendan u Tuzli

Jeste, rođendan Gracije je bio u aprilu, ali su...

Sarajevski kiseljak za 130. godišnjicu građanima daruje besplatni koncert Petra Graše

Na ovaj slavljenički događaj, koji će značajno obogatiti ljetnu...

AVALON PRODUKCIJA PREDSTAVLJA KONCERT AMIRE MEDUNJANIN U SKENDERIJI

Svjetski priznata umjetnica Amira Medunjanin 22. jula će održati...