Nedavno objavljeno

Oraspoložite se dobrim bakterijama

Nekima će zvučati čudno da su mnogi psihološki aspekti pod kontrolom nebrojenih mikroba koji žive u našim crijevima

Čak 100 triliona crijevnih bakterija čine ljudski mikrobiom, nevidljivi ekosistem ljudskog organizma, uključen u bezbroj funkcija koje utiču na naše zdravlje, rizik za pojavu određenih bolesti, životni vijek, raspoloženje, pa čak i na to da li smo mršavi ili debeli. Uvriježeno je mišljenje da su bakterije uzročnici bolesti. Na kraju krajeva, kuga je u 14. stoljeću zbrisala trećinu stanovnika Evrope, pa čak i danas postoje bakterije koje sa lakoćom oduzimaju ljudski život. Ali nedavna naučna istraživanja otkrila su i drugu stranu priče. Pokazalo se da bakterije koje žive u našim crijevima, ne samo da nas održavaju zdravima, već i živima!
Kako bi crijeva uspješno mogla raditi svoj posao, potrebno je da što bolje održavamo njihovo zdravlje. Pa ipak, istraživanja su pokazala da njihovo zdravlje ovisi o radu dobrih bakterija. Kada one rade kako treba, tada se putem crijeva ne apsorbuju određene štetne hemikalije, koje bi mogle dovesti do upale. Da bismo naglasili važnost toga, treba napomenuti da upravo upale dovode do pojave onih bolesti koje nikako ne želite imati, uključujući bolesti srca, karcinom, dijabetes tip 2, Alzheimerovu bolest, pa čak i depresiju. Da, depresija se dovodi u vezu sa upalama, što je opet povezano sa propustljivim crijevima i nepravilnim radom bakterija.

Važno je šta jedete

Najveću ulogu u održavanju dobrog zdravlja (i vas i bakterija) ima ishrana. Izbor hrane je ono što određuje da li će crijeva biti stanište dobrim bakterijama ili štetočinama koje će prouzrokovati problem sa metabolizmom, prekomjernu težinu, depresiju ili mnoštvo drugih problema. Stoga vam preporučujemo nekoliko načina na koja možete ponovo izgraditi zdravu crijevnu floru, uz pomoć koje ćete imati zadovoljavajuću težinu, popraviti raspoloženje i poboljšati kvalitet života.

KORAK 1. Jedite hranu prirodno bogatu probioticima. Obično je riječ o fermentiranoj hrani, u šta spadaju: jogurt sa živim kulturama, kefir, surutka, fermentirano meso, riba i jaja, kisela pavlaka sa kulturama i kiseli krastavci.

KORAK 2. U ishranu uvrstite prebiotike. Prebiotici su hrana bogata posebnom vrstom vlakana koja služe kao gorivo za rast i aktivaciju dobrih bakterija u crijevima. Unos prebiotičkih vlakana, kao i bolji rad dobrih bakterija, možete povećati svakodnevnim konzumiranjem određenih namirnica, bogatih prebioticima, a to su: korijen cikorije, rukola, artičoke, crni luk, bijeli luk i šparoge.

Latest Posts

Raport

spot_img