NaslovnicaNAŠE PRIČENjihova godina: LEJLA KUSTURICA

Njihova godina: LEJLA KUSTURICA

Kao i prethodnih, tako i na kraju 2020., pandemijske godine, ističemo ličnosti koje su proteklih 12 mjeseci nadvisile domet uobičajenog i to zahvaljujući svojoj kreativnosti, radu, talentu i upornosti te stvorile važna autorska djela i ostvarile podvige hvale vrijedne. Predstavljamo vam žene i muškarce koji 2020. mogu nazvati godinom profesionalnog uspjeha i plemenitih ostvarenja. Oni su: rediteljica Jasmila Žbanić, biciklistkinja Lejla Tanović, mladi pravnik Mustafa Mehić Mujče, političarka Irma Baralija, novinarka Semira Degirmendžić, prosvjetna radnica Olivera Nedić, muzikologinja Alma Ferović Fazlić te aktivisti Lejla Kusturica i Nihad Suljić

Napisala Mersiha Drinjaković
Snimio Nikola Blagojević/Spektroom

Tridesetšestogodišnja Lejla Kusturica je sinonim za energiju i aktivizam, kažu oni koji je dobro poznaju. Pravnica po struci, a aktivistica po opredijeljenju, u ovoj je godini nastavila djelovati društveno angažirano, te se posvetila borbi za zaštitu okoliša. “Mi moramo živjeti u skladu s prirodom i brinuti o suštinskim stvarima poput zdravlja i zdravog okoliša, racionalne konzumacije i prirodnih resursa”, kaže. Upravo je ukrštanje puteva s ljudima takvih uvjerenja, čuvarima rijeka u BiH, za Lejlu najveći uspjeh u 2020. godini. Započela je saradnju sa Sarajkom s američkom adresom Marselom Pećanac, osnivačicom Fondacije Atelje za društvene promjene – ACT, koja kreira platformu za promjene, ujedinjuje aktiviste i umjetnike širom Zapadnog Balkana i pruža im potrebnu podršku.
U 2020. ACT je svoju podršku usmjerio ka borbi za spas rijeka u BiH i pokrenuo kampanju #jaBiHdatečem protiv gradnje malih hidrocentrala. “Uspjeli smo zajednički sa članovima pokreta pomjeriti stvari s mrtve tačke i očekujemo da će vrlo skoro Vlada FBiH zabraniti daljnju gradnju.”
Neumorni aktivisti nastavljaju dalje: sljedeća stanica je Vlada RS. U 2021. godini spremaju mnoge aktivnosti upravo u cilju daljnje zaštite naših rijeka, ali i na jačanju aktivističkih i umjetničkih glasova koji pokušavaju promijeniti stanje apatije u koje smo zapali. “Puni smo vjere i nade. Bosna i Hercegovina može biti i uređenija i ljepša od Švicarske i mi želimo biti dio snaga u društvu koje će to učiniti našom stvarnošću. Bosna i Hercehovina u kojoj će se opet živjeti dostojanstveno.”