“Izložba Safeta Zeca je, uz druge nove sadržaje, upotpunila prostor Memorijalnog centra. Genocid je tema koja traži istraživački rad, koja traži da nalazi o tome budu prevedeni na brojne jezike, kako bi ljudi mogli čitati i razumjeti kontekst Srebrenice. No, da bi došla do srca ljudi, genocid morate vidjeti. To je stvarnost koju nam približava “Exodus” i zato je velika stvar da ova izložba dolazi u Srebrenicu i pronalazi svoj dom”, dodao je Ševket Hafizović, predsjednik Upravnog odbora Memorijalnog centra Srebrenica-Potočari.
“Memorijalni centar Srebrenica se ove godine otvara prema svijetu. Veliku pažnju smo posvetili tome da privučemo naše najbolje i najuspješnije ljude iz svih sfera društva i uključimo u naše aktivnosti. Akademski slikar Safet Zec je ovom izložbom još jednom pokazao koliko daleko umjetnost može da dosegne u podizanju svijesti o zločinu genocida u Srebrenici i potrebi suočavanja sa prošlošću. Ovih dana nam stižu brojni upiti iz italijanskih medija, upravo na tragu vijesti o izložbi. Zahvalan sam što kroz podršku tima koji stoji iza izložbe “Exodus” znamo da nismo sami na putu čuvanja istine o genocidu”, poručio je direktor Memorijalnog centra Srebrenica Emir Suljagić.
Gradonačelnik Sarajeva Abdulah Skaka, istakao je da su Sarajevo i Srebrenica kao dva grada stradalnika sudbinski povezani i da na na vlastite nezamislive tragedije nikad nisu odgovorili mržnjom. “Safetov Exodus je svojevrsan krik i sjećanje na vrijeme kada su Evropa i svijet bili nijemi. Ovo je duboko poštovanje prema žrtvama, poziv na mir i opomena čovječanstvu da se Srebrenica nikad i nigdje više ne ponovi“, kazao je Skaka i dodao da je opus “Exodus“ epohalni kulturni čin koji ima civilizacijsku poruku.
Historičarka umjetnosti Aida Abadžić Hodžić govoreći o samom opusu istakla je kako pred licem drugoga u boli i patnji, u osjećanju drugog kao osjećanju vlastitog postojanja, Zec nadilazi intelektualnu površnost našeg vremena u kojoj je prevladalo uvjerenje o kojem je govorio i filozof Karl Popper da je “umjetnost izražavanje ličnosti u kojoj sam (samo) ja, umjetnik značaja”. “Velika platna Safeta Zeca koja oslovljavaju zlo koje se dogodilo u Srebrenici u julu 1995. godine svoju punu mjeru dobivaju upravo dvadeset i pet godina kasnije, na mjestu egzekucije, u velikim, hladnim, mračnim halama nekadašnje Fabrike akumulatora u Potočarima, u neposrednoj blizini Memorijalnog centra, gdje su hiljade nevinih duša sa strepnjom iščekivale svoju sudbinu”, zaključila je Abadžić Hodžić.
U umjetničkom dijelu ceremonije, učestvovao je ženski vokalni ansambl „Allegro“ a cappella izvedbom bosanske sevdalinke „Sine moj“, te glumci Hana Zrno i Harun Čehović koji su izveli koreografiju „Exodus“ Amile Terzimehić uz muzičku pratnju na violini Arijane Zubčević.
