spot_img
spot_img

Nedavno objavljeno

Žene na vrhu političke moći, ženske politike na margini

Od Biljane Plavšić, preko Tatjane Ljujić-Mijatović i Željke Cvijanović, do Darijane Filipović: četiri žene obilježile su historiju Predsjedništva Bosne i Hercegovine. Njihove političke biografije, međutim, otvaraju pitanje mnogo važnije od same zastupljenosti: koliko su vlastitu političku moć koristile da mijenjaju položaj žena u društvu?

Gulim jabuke i gledam konstituirajuću sjednicu Predsjedništva BiH – historija mi se odvija pred očima, po prvi put u najvišoj državnoj instituciji dvije su žene. Željka Cvijanović i Darijana Filipović. Naravno da mi je ovo prilika da se prisjetim priče koju ste, ako me imalo znate, sigurno čuli: Druga je polovina osamdesetih, ne postoji termin “osnaživanje žena” (barem ne u ovom današnjem smislu) a moja sestra i ja znamo u po dana u po noći ko su Golda Meir, Margaret Thatcher, Indira Gandhi, Benazir Bhutto, Tansu Ciller, Milka Planinc (ne govorim ovdje o njihovim ulogama u historijskom kontekstu, nego naprosto činjenici da su bile – žene). Decenijama se nisam zapitala zašto je tata insistirao da znamo ko su ove državnice, nikad nam ni on nije rekao zašto nas je to naučio i onda mi se sve složilo, 30 i kusur godina kasnije. Želio je da znamo da možemo biti sve što hoćemo, pa i predsjednice.

Tata, voljela bih da mu kažem, imamo i mi predsjednice, valjda znak kako smo kao društvo “rodnoravnopravno” evoluirali, a onda pomislim kako bi me pitao – a bore li se za žene?

Bolji položaj žena?

Želim, silno želim da pišem kako prisustvujem važnom trenutku za historiju političke zastupljenosti žena u BiH, ali stalno mi se po glavi vrti ista misao: znači li ovo i više ženskih prava, veće mogućnosti i bolji položaj žena u svakodnevnom životu? Znači li ovo da će dvije žene kao dio kolektivnog šefa države sad svima održati lekciju o tome kako je nasilje nad ženama jedan od gorućih problema današnjeg bh. društva? Kako će iskoristiti svoju moć, svoje visoke političke funkcije da naprave neki front žena, kreiraju savez koji će onda u političkim kućama moći, u strankama, u parlamentima u izvršnoj vlasti, stalno insistirati na tome da se govori o prevenciji femicida, o osnaživanju djevojčica, djevojaka, žena, o nultoj toleranciji na nasilje, o….? Hoće li? Evo, šta vi mislite?

I premotam onda film decenijama unazad: historija Predsjedništva BiH od prvih višestranačkih izbora 1990. godine do danas bilježi četiri žene koje su bile njegove članice: Biljanu Plavšić, Tatjanu Ljujić-Mijatović, Željku Cvijanović i evo sad Darijanu Filipović. Njihove priče, demantujte me ako griješim, dokazuju da žena na političkoj funkciji nije nužno i predstavnica ženskih interesa.

Biljana Plavšić: od političke moći do ratnog zločina

Prva žena koja je ušla u Predsjedništvo tadašnje Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine bila je Biljana Plavšić. Univerzitetska profesorica, dekanesa Prirodno-matematičkog fakulteta u Sarajevu i članica Srpske demokratske stranke, i – ratna zločinka.

Plavšić je u aprilu 1992. godine napustila institucije BiH i postala član ratnog rukovodstva “Republike Srpske”. Obavljala je funkciju potpredsjednice i bila je istaknuta po radikalnim stavovima kojim je opravdavala zločine. Između ostalog nazivala je Bošnjake “genetski deformisanim”, a opravdavala je i podržavala etničko čišćenje.

Eto, koliko je pogrešno pretpostaviti da će žena na visokoj funkciji zastupati interese žena. Međunarodni krivični tribunal za bivšu Jugoslaviju osudio ju je 2003. godine na 11 godina zatvora nakon što je priznala krivicu za progon kao zločin protiv čovječnosti.

Tatjana Ljujić-Mijatović: borba za cjelovitu i multietničku BiH

Druga žena u ovoj historiji koju bilježimo ovdje, Tatjana Ljujić-Mijatović, u Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine ušla je u ratnim okolnostima, nakon odlaska ranijih članova. Profesorica pejzažne arhitekture na Univerzitetu u Sarajevu, politički vezana za Socijaldemokratsku partiju, bila je jedina žena u tadašnjem sedmočlanom Predsjedništvu.

Tatjana Ljujić Mijatović

Za razliku od Plavšić, Ljujić-Mijatović javno je zastupala ideju cjelovite, multietničke Bosne i Hercegovine. Tokom mirovnih pregovora protivila se teritorijalnim podjelama. U istraživanju Sarajevskog otvorenog centra preneseno je njeno svjedočenje o tome kako je napuštala pregovore kada bi Slobodan Milošević počeo crtati granice. Nije željela pristati na takav pristup budućnosti zemlje. Ljujić-Mijatović imala je vlastite stavove, iskustvo i spremnost da ih zastupa i u okolnostima u kojima je politički pritisak bio ogroman (danas su takvi primjeri rijetki, na nivou incidenta). Prrema dostupnim izvorima njeno djelovanje u Predsjedništvu BiH svjedoči o borbi za multietničku i cjelovitu državu, a želim misliti da bi Ljujić – Mijatović u mirnodopskim i normalnijim vremenima imala konkretne inicijative za rodnu ravnopravnost.

Željka Cvijanović: jedna od najmoćnijih žena bez inicijativa o ženama

Nakon Dejtonskog mirovnog sporazuma, žene gotovo tri decenije nisu bile članice Predsjedništva BiH. Taj kontinuitet prekinula je Željka Cvijanović, izabrana 2022. Prije toga bila je premijerka Republike Srpske, a potom i predsjednica tog entiteta. Ovog novembra ponovo je preuzela mjesto u državnom Predsjedništvu.

Njena politička karijera izgrađena je unutar SNSD-a, stranke čija je politika obilježila i njen javni politički profil. Cvijanović je jedna od najmoćnijih žena koje su obavljale visoke funkcije u političkom sistemu Bosne i Hercegovine. Da li je tu institucionalnu moć koristila za unapređenje položaja žena?

Ovo je primjer koji sam pronašla: povodom 8. marta 2025. poručila je da unapređenje ekonomskog i socijalnog položaja žena, ravnopravnost i zaštita od nasilja ostaju opredjeljenja institucija. Politički efekat moći: čestitka za Dan žena.

Godine je provela na čelu entitetskih institucija i bilo bi ispravno pitati kakve su mjere te institucije donosile za zaštitu žena i ravnopravnost. Možda bi bilo prestrogo reći da je Cvijanović isključivo odana idejama SNSD-a, ali uglavnom u javnim istupima pokazuje da je njezin politički rukopis – prepisivanje stavova svog stranačkog šefa.

Darijana Filipović: prilika za djelovanje izvan stranačkih prioriteta

Darijana Filipović je četvrta žena u historiji Predsjedništva BiH i prva koja je izabrana na poziciju iz reda hrvatskog naroda. Ekonomistica iz Stoca, dugogodišnja članica HDZ-a BiH, bila je zastupnica u Parlamentarnoj skupštini BiH i dopredsjednica stranke.

Evo da i nju provučemo kroz filter javnih istupa o borbi protiv nasilja nad ženama ili za rodnu ravnopravnosti. U septembru 2023. pridružila se grupi od deset zastupnica koje su reagovale nakon što Općinski sud u Ljubuškom nije odredio pritvor Denisu Buntiću, osumnjičenom za nasilje nad suprugom. Zastupnice su upozorile da takve odluke obeshrabruju žene da prijavljuju nasilje i podsjetile na slučaj Nizame Hećimović iz Gradačca.

Ipak, novoizabrana članica Predsjedništva nije bila među zastupnicima koji su formalno predložili Rezoluciju o sprečavanju svih oblika nasilja nad ženama i uznemiravanja žena u BiH. Njen parlamentarni rad ne pokazuje kontinuiranu agendu koja bi se bavila nasiljem nad ženama, njihovim ekonomskim osnaživanjem ili sistemskom rodnom ravnopravnošću.

Sada, kad je preuzela najvišu državnu funkciju, pred njom je prilika da pokaže hoće li se njena politika proširiti i na teme koje nisu u prvom planu stranačkih i nacionalnih prioriteta.

evo i jedna zanimljiva činjenica: nijedna žena nikad nije izabrana za kolektivnog šefa države – iz reda bošnjačkog naroda

Od prvih poslijeratnih izbora 1996. do 2026. samo su dvije žene kandidovane za članicu Predsjedništva BiH iz reda Bošnjaka: kandidatkinja Bosanske stranke (BOSS) Hajrija Rahmanović – 1998. i nezavisna kandidatkinja Aida Jusić 2010. Nije riječ samo o tome što nijedna Bošnjakinja nije izabrana, nego i o tome što ovdašnje političke stranke već godinama ne otvaraju prostor ženama iz tog naroda – da se takmiče za najvišu državnu funkciju.

Žena na funkciji nije isto što i ženska politika

Istraživanje 1995–2015: Žene i politički život u postdejtonskoj Bosni i Hercegovini, koje su objavili Sarajevski otvoreni centar i Agencija za ravnopravnost spolova BiH, ukazuje na problem koji se ne završava samim ulaskom žena u institucije: formalna zastupljenost ne znači nužno i stvarni utjecaj na kreiranje politika. Žene mogu biti prisutne u parlamentima i stranačkim rukovodstvima, a da se odluke i dalje donose u političkim strukturama u kojima su njihovi glasovi ograničeni ili se uopšte ne čuju.

Zato bi se pitanje o dvije žene u Predsjedništvu BiH moglo postaviti i ovako: koliko su bile spremne da političku funkciju iskoriste za promjenu položaja drugih žena, čak i onda kada bi takav angažman zahtijevao da se suprotstave stranačkim prioritetima? Tačno je da Predsjedništvo BiH nema zakonom definisanu nadležnost da kreira i provodi politike ravnopravnosti spolova, niti je institucija koja vodi borbu protiv nasilja nad ženama. Ipak, to ne znači da su članovi Predsjedništva oslobođeni odgovornosti za ove teme.

Članovi i članice Predsjedništva BiH mogu koristiti svoj politički autoritet da javno reaguju na femicid, nasilje nad ženama, diskriminaciju, nejednakost u zapošljavanju i nedovoljnu zastupljenost žena u politici. Ne mogu sami promijeniti zakon, ali mogu zahtijevati institucionalno djelovanje, pokretati javne rasprave i podržavati inicijative drugih institucija.

Evo, u najkraćem: imaju mogućnost da pitanja ženskih prava učine dijelom vanjskopolitičkih prioriteta, podrže međunarodne obaveze BiH, zagovaraju ravnopravnost u diplomatskoj službi i koriste javni autoritet kada su prava žena ugrožena.

Dvije žene u sadašnjem Predsjedništvu jesu važan trenutak, zaključujem, i dalje guleći jabuke. Ali, njihov doprinos trebamo mjeriti pitanjima koja su birale otvarati, inicijativama koje su podržavale i političkom snagom koju su bile spremne staviti u službu drugih žena. Vratit ću se jednom ovom tekstu, pitajući se jesam li pišući ovo iskreno htjela biti ovako politički korektna i naivna ili sam potajno željela da se nešto od ovih htijenja ispuni. Zamislite, samo zamislite da se nešto obistini.

Latest Posts

spot_img
spot_img
spot_img

Raport

spot_img