Piše Elma Hodžić za Urban Magazin
Mediji su ključni alat u oblikovanju društvene svijesti – a izazova u ovom dinamičnom univerzumu je sve više. Rijetke su medijske kuće koje istinski shvataju da medijsko djelovanje povlači i pitanje odgovornosti prema društvenoj zajednici. Upravo zbog toga, s velikim zadovoljstvom predstavljamo ideju koja stoji iza Magazina Gracija, čiji rad i posvećenost društveno angažiranim temama jednostavno inspirišu. Belma Pećanin i Mersiha Drinjaković, dvije ključne figure Gracije, kroz svoj rad aktivno oblikuju medijsku scenu u Bosni i Hercegovini. Njihova posvećenost osjetljivim društvenim temama i pričama, čini Graciju platformom koja se ne boji suočiti sa stvarima koje mnogi izbjegavaju. Kroz dvije decenije postojanja, Gracija je postala više od magazina – postala je simbol borbe za bolje, pravednije društvo.
Obično započinjem razgovor molbom svojim sagovornicima/sagovornicama da čitateljima Urban magazina predstave svoj rad. Vjerujem da bi takav početak u ovom slučaju bio višak, jer svi poznajemo/čitamo Graciju. Međutim, zanima me šta je Gracija za vas?
Možda će zvučati malo patetično, ali nama je Gracija porodica. Stalno nekako ponavljamo da smo mali tim koji radi velike stvari, a taj mali tim je povezan neraskidivim vezama, zajedno smo proživljavali i proživljavamo sve naše poteškoće i izazove, i poslovne i privatne, zajednički se radujemo svim našim uspjesima, na bilo kom planu. Gracija predstavlja naš mali krug povjerenja i uzajamne podrške u kojem, naravno, često imamo rasprave o našem djelovanju. I to je naš način kako pravimo strategiju za kreiranje koncepta koji, evo, već dvije decenije ne samo da opstaje, nego, želimo to vjerovati, daje svoj mali doprinos u kreiranju boljeg društva za sve nas.
Radile ste na različitim temama poput gender pitanja, prava djece, žena i manjina. Koje teme su Vam bile najizazovnije, a koje najvažnije za istraživanje i pisanje?
Jedan od najzahtjevnijih zadataka koji smo imali bilo je kreiranje sadržaja o djeci iz autističnog spektra – uz donatorsku podršku smo godinu dana radili priče o nepostojanju pravog jedinstvenog sistema podrške za tu djecu i njihove porodice, a na kraju tog našeg izazovnog projekta, u koji smo uložili sve svoje emocije, je nastao i dokumentarac “Autizam, majka i dijete”. Ovaj film koji svi mogu i dalje pogledati na našem YouTube kanalu je zapravo životna priča dječaka Petra i njegove majke Ljiljane Đukić iz Slatine kod Banjaluke. Đukić u ovom dokumentarcu govori o prepoznavanju simptoma autizma kod Petra, ali i o iskustvima sa kojima su se ona i njen sin kasnije susretali. Emocije, snaga, volja, izazovi, usponi i padovi, predrasude, ukratko život.
Jedna od važnijih priča koje smo imali i po kojoj smo nekako postali i prepoznatljivi u toj sferi društvene odgovornosti i skretanja pažnje na životno važne stvari jeste naslovnica na kojoj nam Martina Mlinarević pokazuje svoj ožiljak u toku borbe sa rakom dojke. Ta naslovnica i ta priča je, iako je od nje prošlo šest godina, i danas jedna od važnijih stvari koje smo napravili u Graciji. I stvarno smo ponosni na to.
Magazin Gracija često obrađuje društveno angažirane teme. Kako birate koje teme zaslužuju da budu u fokusu, i na koji način osiguravate da magazin zadrži relevantnost i kvalitet?
Postoji proces teških odluka i od njih ne bježimo nikad. Primjerice, kad smo lani u decembru odlučili da organizujemo Donatorsku večer za žene Palestine, imali smo i procjenu rizika, vrlo pažljivo pristupili tom poduhvatu, znajući da globalno odluka jednog lokalnog medija da se upusti u takvu akciju može u konačnici donijeti i negativne efekte u smislu prihoda, jer poslujemo sa mnogim brendovima iz Evrope i svijeta. Evo, godinu poslije, možemo vam reći da smo još uvijek tu, da nam naša pomoć ženama Palestine nije donijela negativne efekte. S ponosom ističemo da smo u tom trenutku, u decembru 2023. zajedno s našim partnerom u organizaciji tog događaja, Narodnim pozorištem Sarajevo, brojnim prijateljima, poslovnim partnerima i običnim ljudima koji su prepoznali plemenitost namjere, bili jedina medijska institucija, kao što je NPS bio jedina institucija kulture u Evropi u tom trenutku, koja se odlučila na ovakvu akciju. I to je naša relevantnost, ljudi, naše čitateljice i čitatelji nas prepoznaju upravo po tome, po našim društveno odgovornim poduhvatima, po pričama koje ukazuju na probleme svih nas, po kvaliteti tih sadržaja. I od toga ne odstupamo.
Nakon Donatorske večeri za žene Palestine krajem 2023., donosite nam novi humanitarni poduhvat za kraj ove 2024., namijenjen prikupljanju sredstava za žene koje izlaze iz sigurnih kuća. O čemu je riječ?
Tako je! I ovu godinu želimo završiti jednom plemenitom akcijom i inicirati osnivanje platforme za osamostaljivanje žena koje izlaze iz sigurnih kuća. Večer je planirana 27.12. u saradnji s našim partnerom – Narodnim pozorištem Sarajevo, i to sa cjelovečernjim programom, koji uključuje i izvedbu predstave Seljačka opera. U ovoj nakani koja podrazumijeva prikupljanje sredstava, ali i posebno osmišljen koncept ukazivanja na problem nasilja nad ženama Graciji i Narodnom pozorištu, kao i našem timu entuzijasta i aktivista, pridružilo se i Ministarstvo rada i socijalne politike FBiH kroz nastavak kampanje 16 dana aktivizma, te su ovu Donatorsku večer zapravo učinili centralnim dijelom ovogodišnje kampanje. Vjerujemo svim srcem da ćemo uspjeti animirati ljude da nam se pridruže u akciji – kartu za ovu večer će biti moguće kupiti preko platforme Kupikartu.ba u minimalnom iznosu od 50 KM, a naravno ko je u prilici i mogućnosti – može donirati i više, te direktnom donacijom na jedinstvene brojeve računa koje ćemo uskoro objaviti.
Kako se nosite s izazovima koji dolaze s obradom osjetljivih tema, poput nasilja nad ženama ili prava manjina? Postoje li specifične strategije koje koristite kako biste osigurale da su ti sadržaji obrađeni s poštovanjem i u skladu s kodeksima struke?
Ništa vas ne može pripremiti na ispovijest žene koja godinama ili, u nekim ekstremnijim slučajevima, decenijama trpi fizičko i psihičko nasilje. A opet, te priče nastaju u strogo kontrolisanim uslovima, uz nadzor psihoterapeuta, uz pripremne razgovore s ekspertima, uz puno uvažavanje i empatiju spram sugovornica. Kreiramo sigurnu zonu povjerenja, u svakom trenutku možemo odustati od priče, ako procijenimo da to na bilo koji način može naštetiti ženi koja je preživjela nasilje. I te priče, kad ih objavimo, ostaju s nama zauvijek. Obilježavajući i nas kao osobe, kao novinarke, kao živa bića.
U 20 godina rada, vjerovatno ste svjedočile mnogim promjenama u medijskom pejzažu. Kako su, po Vašem mišljenju, digitalne tehnologije i društvene mreže utjecale na novinarstvo i kvalitet informacija?
Pandemija nas je prodrmala u svakom smislu, pa i o ovom da prihvatimo na pravi način digitalizaciju koju smo nekako, do te 2020. uzimali s rezervom. Danas, kad smo već dobrano zagazili u taj digitalni medijski svijet, kad smo svoje strategije prilagodili očekivanjima novog doba, svjedočimo da postoji, istina, jedna vrsta površnosti kroz sve te digitalne procese u smislu istinski obrađene priče, one koja nosi pravi autorski pečat. S druge strane, da bismo dospjeli do šireg kruga publike, naš sadržaj, koncipiran prvobitno za naše printano izdanje, danas prilagođavamo svim našim digitalnim platformama, potpuno svjesni da ćemo na taj način dobiti punu vidljivost. Digitalno doba ima svoje prednosti i mane, puno se događaja danas prenosi u realnom vremenu, što nekad ne dopušta onaj istinski novinarski pristup, prilagođavanje sadržaja konceptu medija, ali i to su neki naši izazovi koje ćemo, kao i sve dosadašnje, vjerujemo, savladati.
Šta smatrate najvećim izazovima za novinarke i novinare danas, posebno u Bosni i Hercegovini? Kako se borite s pritiscima i izazovima u svom radu?
Često znamo jedni drugima govoriti kako je nevjerovatno da smo opstali u vremenima poput današnjih, na prostoru poput našeg, a posebno zbog činjenice, da nas niti jedan politički ili drugi centar moći ne može nazvati “svojim medijem”. Borba je svakodnevna, pogotovo kad imate medij čije printano izdavanje iziskuje velike troškove, ne samo štampe, već i svih drugih, takozvanih nevidljivih usluga, a koje mi moramo platiti da bi se Gracija, na koncu, ukazala na trafikama. I znamo koliko je teško svim našim kolegicama i kolegama u ovom biznisu.
Na koji način povratne informacije čitatelja utiču na uređivačku politiku Gracije i izbor tema? Koliko je važno osluškivati glas čitatelja?
Puls čitateljica i čitatelja, njihovo zanimanje za određene teme u velikoj mjeri određuje i naše planiranje sadržaja – zato se i bavimo svim onim životnim problemima, nasilja, rodne ravnopravnosti, mentalnog zdravlja, svim onim što procijenimo da je zaista opterećujući dio svakodnevice naše publike. I mi prepoznajemo tu njihovu potrebu za sadržajem koji govori o problemima koji njih tište, a oni prepoznaju našu namjeru da na najbolji mogući način kreiramo sadržaj koji će biti odgovor na njihova pitanja.
Kakvi su Vaši planovi za budućnost? Postoje li teme ili projekti koje biste željeli istražiti, a do sada niste imali priliku?
Slijedi nam, kratkoročno govoreći, naše kapitalno novogodišnje izdanje Gracije, ono decembarsko u kojem pokušavamo svesti račune prethodne godine, oblikovati sadržaj koji će reflektirati tih 12 mjeseci, pronaći ljude koji su na većem ili manjem planu mijenjali naše živote, inspirativne priče koje su nam davale nadu u godini od koje se opraštamo. Dugoročno, naše strategije uključuju korake ka novim digitalnim iskoracima, ali i pomno kreiranje sadržaja kao odgovor na sve one medijske potrebe naše publike i generacija koje trebamo navići da konzumiraju naše sadržaje.
