Jogurt je niskokalorični fermentirani mliječni proizvod koji pruža uravnotežen udio proteina, esencijalnih hranjivih tvari, kao i niz održivih korisnih bakterija. Konzumacija 100 grama jogurta svaki dan od 2.000 kcal odgovorna je za 5% ukupne kvalitete ishrane.
Nekoliko nutricionističkih studija pokazalo je da je konzumacija jogurta povezana sa smanjenim rizikom od gojaznosti, dijabetesa, osteoporoze i kardiovaskularnih bolesti. Dokazano je i da jogurt poboljšava zdravlje probave i pravilno funkcioniranje imunološkog sistema.
Žive korisne bakterije koje su prisutne u jogurtu poboljšavaju profile lipida u krvi, smanjuju nivo holesterola i povećavaju status antioksidansa kod dijabetičara. I ne samo to, organske kiseline prisutne u jogurtu, poput mliječne kiseline, mogu smanjiti nivo glukoze u krvi koja nastaje nakon obroka i inzulinsku rezistenciju.
Debljina kao glavni faktor rizika
Dijabetes je hronična bolest koju karakterizira trajno visok nivo glukoze u krvi. U nekim slučajevima dijabetes se može razviti zbog nezdravog načina života, uključujući neadekvatnu ishranu i nedostatak fizičke aktivnosti; stoga se gojaznost smatra glavnim faktorom rizika za nastanak dijabetesa.
Jogurt može smanjiti rizik od gojaznosti zamjenom manje zdrave hrane svojim raznolikim hranjivim sastojcima i živim korisnim bakterijama. Također, može uticati na regulaciju apetita, energetsku ravnotežu i različite antropometrijske parametre, uključujući indeks tjelesne mase (ITM), piše Cybermed. Epidemiološke studije pokazale su da je konzumacija jogurta povezana sa smanjenim ITM-om, ukupnom i abdominalnom gojaznošću. Konzumacija jogurta povezuje se i sa smanjenim taloženjem masti na cijelom tijelu i stomaku, kao i manjim debljanjem.
Postojeći naučni dokazi pokazuju da bi konzumacija jogurta mogla biti korisna za prevenciju i liječenje dijabetesa i gojaznosti. Rastuća prevalencija ovih hroničnih bolesti širom svijeta naglašava važnost podsticanja ljudi da uvrste jogurt u svoju ishranu kako bi poboljšali zdravlje.
