– Posebno rizična skupina za razvoj dijabetesa tipa 2 su osobe između 45 – 54 godine starosti. I upravo u toj skupini bilježimo najveći procenat konzumacije cigareta – od 17,8 cigareta dnevno u prosjeku – ističe dr Suzana Savić, specijalista porodične medicine u Domu zdravlja Banja Luka.
Dijabetes i pušenje
Pušenje spada u promjenjive faktore obolijevanja od dijabetesa, pored visokog holesterola i prekomjerne težine. – Promjenjivi faktori su nešto na šta možemo uticati. Možemo uticati na najveći problem, a to je duhanski dim, koji nastaje sagorijevanjem cigarete. Sastojci dima izazivaju netoleranciju na glukozu, te pogoršavaju kliničke ishode kod oboljelih od dijabetesa tipa 2, a u interakciji s drugim faktorima, mogu izazvati teži oblik dijabetesa – upozorava dr. Savić.
Dr. Savić napominje da su najštetniji sastojci duhanskog dima katran i ugljenmonoksid, koji utiču na krvne sudove i pluća, a da je za nikotin, koji izaziva zavisnost dokazano da nije primarni uzročnik bolesti povezanih s pušenjem. Kaže kako se i ne može dovoljno naglasiti da je u najboljem interesu za zdravlje pojedinca da nikada ne počne pušiti, a ako puši, onda treba što prije u potpunosti prestati s tom navikom. No, šta s onima koji jednostavno nisu spremni prestati?
– Porodični ljekari se često susreću s takvim pacijentima. Smatram da je u tom slučaju naša obaveza, kao ljekara, da informišemo te pacijente o naučno utemeljenim alternativnim bezdimnim proizvodima, poput uređaja za grijanje duhana, kod kojih se duhan grije, ali ne sagorijeva i ne nastaje dim koji je glavni krivac za pušačke bolesti. Na taj način se njihovim korištenjem nivo štetnih i potencijalno štetnih materija smanjuju čak i do 95 posto – smatra dr. Savić.
Kod alternativnih proizvoda, poput uređaja za grijanje duhana, kod kojih se duhan grije i ne sagorijeva, ne nastaje dim koji je glavni krivac za pušačke bolesti.
Za takve slučajeve, koristi se i algoritam sa preporukama koji je izdao American College of Cardiology. – Pacijente s kardiovaskularnim oboljenjima i komplikacijama, koji ne žele ući u program odvikavanja od pušenja treba prvenstveno motivisati da smanje količinu cigareta i predložiti im no smoking car policy, i primjenu terapije nikotinskih zamjena. Ukoliko to ne prihvate, treba razgovarati s njima i o naučno utemeljenim bezdimnim proizvodima kao manje štetnoj alternativi i boljem izboru – zaključuje dr. Savić.
