Bakar ima ključnu ulogu u brojnim fiziološkim procesima – služi kao kofaktor enzimima koji učestvuju u stvaranju ćelijske energije, antioksidativnoj zaštiti i sintezi neurotransmitera. Ipak, i manjak i višak bakra mogu imati štetne učinke na nervni sistem, najviše zbog njegove uključenosti u mehanizme oksidativnog stresa. Uprkos tome, povezanost između nivoa bakra i kognitivnih sposobnosti još uvijek nije u potpunosti razjašnjena.
Uloga mikronutrijenata u očuvanju kognitivnog zdravlja posljednjih godina je sve češće u središtu naučnih istraživanja. Posebno kod starije populacije, vjeruje se da dodaci ishrani koji sadrže vitamine i minerale mogu pomoći u usporavanju kognitivnog propadanja, pa čak i u prevenciji demencije. Neravnoteža određenih elemenata u tragovima – poput cinka, selena i bakra – u mozgu povezuje se s razvojem neurodegenerativnih poremećaja.
Ali, nova studija donosi zanimljive uvide: prehrambeni unos bakra povezan je s boljim rezultatima na testovima kognitivnih funkcija kod starijih osoba, a taj je učinak naročito izražen kod onih s prethodnim moždanim udarom.
Analiza odnosa doze i učinka ukazala je na optimalni dnevni unos bakra, s infleksnom tačkom oko 1,22 mg. Ipak, potrebna su dodatna dugoročna istraživanja kako bi se ovi nalazi potvrdili i preciznije definirale preporuke.
Bakar je lako dostupan kroz raznovrsnu ishranu, što olakšava postizanje preporučene dnevne količine. Među namirnicama koje su posebno bogate ovim mineralom ističu se: goveđa jetra, kamenice, gljive, indijski oraščići, sjemenke suncokreta, krompir, tamna čokolada i tofu.
Izvor: Cybermed.hr
