NaslovnicaNAŠE PRIČESARADNJA CIVILNOG DRUŠTVA, INSTITUCIJA I MEDIJA: Nulta tolerancija na nasilje i seksualno...

SARADNJA CIVILNOG DRUŠTVA, INSTITUCIJA I MEDIJA: Nulta tolerancija na nasilje i seksualno nasilje nad ženama

Fondacija lokalne demokratije iz Sarajeva, u saradnji sa Larom iz Bijeljine i podršku Ureda UN Women u BiH te finansijsku podršku švedske vlade, u okviru projekta “Prekinimo ćutanje - unapređenje odgovora na seksualno nasilje u BiH” organizovala je susret s medijima radi pravilnog informiranja javnosti o seksualnom nasilju

Nulta tolerancija na seksualno nasilje nad ženama i nasilje općenito, poziv na podršku medija prilikom zagovaranja konačnog usvajanju izmjena Krivičnog zakona FBiH, a koji će biti usklađen sa standardima Konvencije Vijeća Evrope o sprečavanju i suzbijanju nasilja prema ženama i nasilja u porodici (Istanbulska konvencija) u oblasti seksualnog nasilja te senzibiliranja javnosti prema žrtvama seksualnog nasilja bili su u fokusu razgovora Jasmine Mujezinović, direktorice Fondacije lokalne demokratije, Diane Šehić, direktorice Udruženja Prava za sve, Alme Kratine, zastupnice u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH i Amera Homarca, pravnog savjetnika Fondacije lokalne demokratije prilikom susreta sa predstavnicima i predstavnicama medija.
Pružiti sigurnost preživjelim koje bi se u atmosferi podrške i razumijevanja više odlučivale za prijavljivanje slučajeva seksualnog nasilja a što je nužni preduslov za njihovo sankcionisanje, jedan je od važnih koraka u procesu kažnjavanja i preveniranja seksualnog nasilja. Usvajanje izmjena Krivičnog zakona FBiH ključni korak tome. Pokazala je to praksa razvijenijih zemalja, gdje je broj prijavljenih slučajeva drastično povećan onda kada je zakonski okvir omogućavao elementarnu zaštitu preživjelih i adekvatne sankcije zlostavljačima.

Direktorica Fondacija lokalne demokratije Jasmina Mujezinović

“Krivično djelo silovanja u Krivičnom zakonu Federacije Bosne i Hercegovine definira se ‘kao prisila na spolni odnos/obljubu ili s njim izjednačenu spolnu radnju upotrebom sile ili prijetnje koja je usmjerena ili prema žrtvi ili prema nekome bliskom žrtvi’. Istim članom predmetnog zakona, određeni su i kvalificirani oblici ovog krivičnog djela, a kazne se određuju prema težini učinjenog djela, te intenzitetu posljedice. Upravo iz navedenog razloga, proizašla je inicijativa da se važeći Krivični zakon FBiH uskladi sa odredbama Istanbulske konvencije uz prijedlog da se uvede nova koncepcija u definisanju krivičnog djela silovanja iz člana 203. Krivičnog zakona FBIH, i to tako ‘da svaki nekonsenzualni spolni odnos, pa i onda kada nije upotrijebljena sila ili prijetnja na život i tijelo silovane ili druge osobe, se smatra krivičnim djelom silovanja, uz zadržavanje kvalifikatornih oblika’. Ukoliko dođe do usklađivanja navedenog zakona s međunarodnim standardima, s jedne strane FBiH će ispuniti međunarodnu obavezu BiH, a s druge unaprijediti sistem zaštite žrtava ovih krivičnih djela”, navodi Homarac.

Zajednička borba

Saradnja organizacija civilnog društva, institucija i medija, ključna je u predstojećem periodu, kazala je Diana Šehić, direktorica Udruženja Prava za sve, napominjući da je najveći dio tereta borbe protiv nasilja nad ženama u ovom trenutku na civilnom sektoru. Šehić je istovremeno i koordinatorica Ženske zagovaračke mreže koja se s prijedlozima pridružila procesu izmjene Krivičnog zakona. “Mi tražimo da budemo dio tog procesa, zakon se mora mijenjati uz naše učešće. Prije svega zato što smo jako involvirani u proces i zato što imamo potrebnu ekspertizu. Znamo koji su to standardi koji se trebaju implementirati u domaće zakonodavstvo i znamo kako da ih napišemo našim jezikom. Tako je bilo i dok se donosio Zakon o ravnopravnosti spolova. Mi smo bile članice radne grupe.”
“Preispitivanje ‘odgovornosti’ žrtve za nasilje koje je nad njom počinjeno je nedopustivo, a itekako je prisutno u našem društvu. Zbog toga borba mora biti zajednička”, napomenula je Alma Kratina, zastupnica u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH, vjerujući da će novi saziv Vlade FBiH i zagovaračka tijela nastaviti na temeljima do sada urađenog, uz intenzivnu saradnju sa nevladinim sektorom.
U predstojećem periodu u saradnji Fondacije lokalne demokratije, Lare i Sigurne mreže trebali bi se formirati resursni centri za podršku ženama žrtvama nasilja po modelu sličnom onom po kojem funkcionišu sigurne kuće, kao jedino utočište ženama žrtvama nasilja, koje ne nude samo “krov nad glavom” onda kada preživjela nema nikakav drugi izbor, neko i sistematsku brigu i podršku u posttraumatskom periodu.

Gracija 428, novembar 2022.

Možda vas zanima

Nedavno objavljeno