Javni prostor mora biti siguran za žene

Žene se moraju osjećati bezbjedno i zaštićeno u mjestu u kojem žive, a jedan od načina za to je prilagođavanje javnih prostora njihovim potrebama, poručeno je prošle sedmice tokom šetnji za procjenu bezbjednosti javnih prostora u kojima je učestvovala grupa žena iz Banjaluke.

Nedavno objavljeno

Da li je prostor osvijetljen noću? Da li je prolaz dovoljno širok za dječija kolica? Da li postoje sigurnosne kamere na mjestima gdje se ne kreće veliki broj ljudi? – neka su od pitanja na koja su Banjalučanke pokušale dati odgovor tokom šetnji za procjenu bezbjednosti javnih prostora, organizovanih u sklopu šire inicijative “Sigurni gradovi i sigurni javni prostori u Banjaluci” koju, uz podršku Švedske, realizuje UN Women BiH u partnerstvu sa Gradom Banja Luka i lokalnim nevladinim organizacijama. Riječ je o prvoj takvoj inicijativi u BiH, koja, pored toga što radi na promjeni stavova o seksualnom uznemiravanju, posebnu pažnju posvećuje i inkluzivnom, rodno osviještenom urbanizmu.

Šetnje, od kojih je jedna održana u noćnim satima na prostoru glavne željezničke i autobuske stanice, a druga tokom dana, u blizini fakultetskih zgrada, u budućnosti će rezultirati konkretnim nalazima i preporukama za poboljšanje sigurnosti ovih javnih prostora. Preporuke će UN Women predstaviti Gradu Banja Luka, objašnjava Nađa Hasanović, koordinatorica za prevenciju nasilja nad ženama pri UN Women BiH.

“Namjera nam je da Grad Banja Luka prepozna važnost dokumenta i provede ga tako što će narednih godina uvrstiti budžetska sredstva za provedbu određenih preporuka. U nastavku ćemo razviti i smjernice za korištenje šetnji kao alata za procjenu sigurnosti i prilagođavanje javnih prostora potrebama žena s ciljem da ih gradska administracija i ostali akteri koji se bave urbanim planiranjem dugoročno koriste kao  svakodnevnu praksu u promišljanju i dizajniranju javnih prostora.” Hasanović dodaje i kako je plan da se u budućnosti inicijativa proširi i na druge gradove u BiH.

U šetnjama su učestvovale predstavnice nevladinih organizacija i studentice Arhitektonsko-građevinsko-geodetskog fakulteta u Banjaluci. Jedna od njih, 22-godišnja Jelena Mamlić, vjeruje da arhitekti i arhitektice mogu učiniti mnogo na kreiranju bezbjednih prostora za sve građane i građanke. Ipak, na njenom fakultetu segment rodno odgovornog planiranja je često zanemaren.

“Svaki put kada započinjemo neki projekat pričamo o toj temi, ali se ona kroz samu realizaciju negdje zametne, zaboravi. Uglavnom se fokusiramo na sam estetski izgled objekta, a izgubi se vizija kakav je to prostor za ženu.”

Gradove su gradili muškarci po mjeri muškaraca

Kako bi ključni akteri dobili što više informacija o rodno osviještenom urbanom planiranju, šetnjama je prethodio i trening za predstavnike i predstavnice gradske uprave, nevladinog sektora i Arhitektonsko-građevinsko-geodetskog fakulteta. Glavna predavačica na treningu, Kathryn Travers, stručnjakinja za pitanja roda, sigurnosti i urbanog razvoja koja radi kao specijalistkinja pri odjelu za sprečavanje nasilja nad ženama u UN Women u New Yorku, objašnjava da bi za rodno osviješteno planiranje bilo važno, na prvom mjestu, imati više žena na pozicijama odlučivanja.

“U historiji izgradnje gradova, većina osoba koje su bile uključene u taj proces kao inžinjeri, arhitekte, političari, donosioci odluka, osobe koje su odlučivale o budžetu, su bili muškarci. Na taj način, nenamjerno, gradove su izgradili muškarci za muškarce.”

Travers objašnjava da je u procesu transformacije gradova u sigurne i inkluzivne zajednice važno paralelno osnaživati žene i djevojčice, kao i druge važne aktere.

“Trebamo graditi kapacitete lokalnih aktera i donosioca odluka, uključujući izabrane predstavnike, da razumiju zašto je važno uključiti žene i djevojčice, i to je zaista paralelan rad koji vodi do tačke u kojoj ćemo imati komunikaciju i otvorenost za promjene”, zaključuje Travers.

Učesnica treninga, Marija Dejanović Vilhelm, iz Odjeljenja za komunalne poslove Grada Banjaluka smatra kako su potrebe svih korisnika javnog prostora neprikosnovena stavka u procesu planiranja. U svom dosadašnjem radu na pozicijama planiranja, urbanizma, projektovanja a trenutno i nadzora, imala je priliku da ukazuje na važnost i koriguje prostorne elemente prema kriterijumima opće sigurnosti.

„Trening je bio zanimljiv u delu otvorenih debata i grupnog rada gde smo i praktično mogli da pokažemo kako pristupamo rešavanju navedene problematike kroz prizmu javne ustanove, a ostali učesnici kroz prizme obrazovne ustanove i običnih građana.“

Banjaluka je izabrana kao prvi grad u BiH za pilot testiranje inicijative zbog već prepoznate posvećenosti ovog grada javnoj sigurnosti, pitanjima rodne ravnopravnosti, institucionalnih mehanizama zaštite od rodno zasnovanog nasilja, ali i jake mreže nevladinih organizacija koje se bave pravima žena. Upravo u saradnji sa jednom od organizacija, Udružene žene Banja Luka, u ranijoj fazi inicijative razvijena su dva važna dokumenta: Smjernice za pružaoce usluga u adresiranju seksualnog uznemiravanja i nasilja u javnom prostoru i Mapiranje potreba, usluga i dostupnih servisa podrške u Banjaluci.

Aktivnosti koje se realizuju u Bosni i Hercegovini dio su globalne UN Women incijative “Sigurni gradovi i sigurni javni prostori“. Uključivanjem u ovu značajnu inicijativu Banjaluka je postala jedan od više od 50 gradova širom svijeta koji dijele viziju da će javni prostor budućnosti biti inkluzivan i pripadati svima.

Pročitaj još
Related

Weekend.15 otvorio najveći poznavalac svijeta tajnih službi i Mossada

"Weekend ima tu moć privlačenja ljudi već 15 godina,...

Otvorena izložba “Tri(o)logija” dizajnerske grupe Trio

Izložba "Tri(o)logija" će sarajevskoj publici predstaviti preko trideset originalnih...

Danas počinje jubilarni 15. Weekend Media Festival

Tako će do nedjelje, 25. septembra, omiljena istarska destinacija...